Davanje autocesta u koncesiju ujedinilo je dosad nespojive grupe građana: inicijativu koju su, među ostalima, pokrenule organizacije poput CMS-a podržali su domoljubni "čekićari" iz Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara; Sindikalist koji je godinama ratovao s HDZ-ovcima konzultirao se oko referendumskog pitanja s njihovim "tatom" za ustavno-pravna pitanja Vladimirom Šeksom... Događa nam se situacija iz vica američkog komičara Johna Olivera: "To je kao da Lex Luthor pokuca na vrata Supermenovog stana i kaže mu: Slušaj, znam da smo imali svoje razmirice u prošlosti, ali moramo se riješiti onog šupka iz stana 3B". Prikupljanje potpisa kreće u subotu.



U subotu 11. listopada će svi građani, bez obzira nalaze li se lijevo ili desno na političkom spektru, konačno moći izjasniti da je pitanje monetizacije autocesta naše strateško, vitalno pitanje. Tada počinje prikupljanje potpisa, a trajat će do 25. listopada, objavljeno je na konferenciji za medije organizacijskog odbora peticije za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju. Potpisi se prikupljaju za raspisivanje referenduma za izmjenu Zakona o cestama kojim se propisuje da su izgrađene javne ceste strateški interes Republike Hrvatske i da ih je zabranjeno davati u koncesiju za javne usluge. Organizatori pozivaju sve volontere koji su spremni pomoći u prikupljanju potpisa da im se jave na telefon 0800 4229 ili putem internetske stranice www.referendum-autoceste.hr, na kojemu se mogu pratiti novosti vezane za referendum, a već je objavljeno i gdje će se nalaziti zasad 60-ak punktova za prikupljanje potpisa.

Predstavljajući pitanje koje će se naći na potpisnim listama, Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata upozorio je da je koncesija neprihvatljiva jer "ako se koncesionaru isplati upravljati autocestama, isplati se i nama".

"Ključno pitanje je na koji način mi kao društvo možemo stati na kraj vlasti koja nema odgovornost za dugoročno i održivo upravljanje javnim dobrima – ovime je želimo na to natjerati“, rekao je Teodor Celakoski iz Prava na grad, dodajući da se prikupljaju potpisi za nešto što, bez obzira na uvjerenja i društvene pozicije, ujedinjuje građane.

'Mora se čuti glas mladih', poručila je predstavnica MMH (FOTO: Inicijativa Ne damo naše autoceste!)

Mirela Travar iz Mreže mladih Hrvatske istaknula je kako se radi o odluci s dugoročnim posljedicama za našu budućnost: "Ukoliko se autoceste daju u koncesiju, budućim generacijama se oduzima pravo upravljanja strateškim polugama razvoja. Upravo zato mora se čuti glas mladih i svih ostalih građana."

Argumenti protiv koncesije

To nije čudno. Naime, Hrvatska u svojoj povijesti nikada nije dala tako vrijednu imovinu privatnom koncesionaru. Autoceste su jedan od najvažnijih razvojnih projekata koji se financirao desetljećima javnim novcem. Organizatori apeliraju na građane da spriječe koncesiju sljedećim argumentima:

1. Poklonit ćemo zaradu od 80 milijardi kuna privatnom koncesionaru

Koncesionar će u ovih četrdeset godina zaraditi na autocestama oko 80 milijardi kuna. Za taj isti novac možemo izgraditi 300 bolnica, 2.000 škola ili 4.000 vrtića.

2. Koncesija neće riješiti problem duga za autoceste

Od koncesionara bismo dobili oko tri milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga za autoceste, a odrekli bismo se prihoda od cestarina, tj. mogućnosti da dug vraćamo.

3. Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit

Država će garantirati koncesionaru količinu prometa na autocestama i ako ga ne bude dovoljno - morat ćemo koncesionaru pokriti razliku u prihodima.

Teodor Celakoski (Pravo na grad) i Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata godinama zaraćenog s HDZ-om, poglavito Božidarom Kalmetom (FOTO: Inicijativa Ne damo naše autoceste!)

4. Imat ćemo veće cijene cestarina 

Koncesije autocesta u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim drugim zemljama uzrokovale su povećanje cijena cestarina, a to dokazuju i veće cestarine dionica koje su u Hrvatskoj već pod koncesijom u odnosu na one koje nisu.

5. Povećat će se troškovi održavanja lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u prometu

Koncesionari zbog troškova održavanja autocesta podižu cijene cestarina za kamione, zbog čega kamioni prelaze na lokalne ceste. Više kamiona na lokalnim cestama znači i više pretjecanja, a time i više prometnih nesreća.

6. Izgubit ćemo stratešku polugu ekonomskog razvoja

Određivanjem cijene cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti.

7. Nije istina da ne postoje druga rješenja!

Koncesija je samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, i to najlošiji: radi kratkoročne dobiti daje se imovina koja dugoročno stvara zaradu. Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN DRUGI model monetizacije kao što je npr. izdavanje obveznica. Nije pristupila ni reprogramiranju duga, a kamoli ukinula političko kadroviranje u upravljanju autocestama čime bi se ostvarile velike uštede i u isto vrijeme zadržala zarada od naših autocesta!

40 godina ih gradili, a sada ih se poklanja na 40 godina

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenulo je sedam organizacija civilnog društva (Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), pet sindikalnih središnjica (NHS, HURS, MHS, SSSH, URSH) te dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta). Ovih četrnaest organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se priključile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge i građani) iz svih krajeva Hrvatske.

Zajedno se pitaju kako je moguće da smo ih "preko četrdeset godina gradili, a sada ih poklanjamo nekome da na njima četrdeset godina zarađuje".

lupiga