Gotovo svi njemački mediji opširno izvještavaju o pristupu Hrvatske Europskoj uniji. Ipak, gotovo svi prilozi ukazuju na veoma loše gospodarsko stanje i na sumnjičavost Hrvata oko toga hoće li im uistinu biti bolje.
S jedne strane, jedva da postoji sumnja kako je Hrvatska trebala postati članicom Europske unije. Tako i tabloid Bild prenosi riječi bivšeg kancelara Kohla kako se "izuzetno raduje što je Hrvatska postala članicom Europske unije. Doduše, ta zemlja mora provesti još neke reforme', izjavio je Kohl.
"Ali ja poznajem Hrvate. Oni su veoma marljivi i zato sam optimističan da će Hrvati, nakon pristupa, i dalje vrijedno raditi kako bi na provjerenom putu uspjeli napredovati", prenosi tabloid Bild izjavu bivšeg kancelara Kohla na privatnoj večeri u Hrvatskom veleposlanstvu povodom pristupa Hrvatske EU-u.
Ipak, Hrvatska se u njemačkim medijima već po navici naziva "problematičnim djetetom" (Sorgenkind) koje pristupa Europskoj uniji a tako glasi i naslov članka u listu Die Welt. U razgovoru dopisnika tog lista iz Bruxellesa Floriana Edera s Vladimirom Prevedenom iz savjetničke kuće Roland Berger se podsjeća na "sveprisutnu birokraciju u kojoj cvjeta korupcija" i kako je u Hrvatskoj prošle godine stigla jedva jedna milijarda eura stranih investicija.
"Dok je skorašnji pristup EU-u u drugim zemljama istočne Europe izazivao vatromet investicija i značajan gospodarski rast, danom pristupa se vratila normalnost. 'Svi su imali oko dva posto veći gospodarski rast nego nakon pristupa', kaže Preveden.
'Taj trenutak je Hrvatska na žalost propustila'. Vlada je tek 'napola i protiv svoje volje slijedila dobre savjete' nego se Zagreb odlučio prespavati krizu i čekati da se oporavak u Europi i svijetu onda povuče i Hrvatsku. To pak" smatra list Die Welt, "može potrajati dok se ne dogodi".
Isti list objavljuje i razgovor s Dinom Doganom, predsjednikom njemačko-hrvatske Industrijske i trgovačke komore. Doduše, on tvrdi kako Hrvatska neće "Europi požderati i zadnju vlas kose sa glave" i kako ona neće biti problem, ali ipak priznaje i kako Hrvatsku muči stari problem korupcije i neučinkovitosti.
Na pitanje lista Die Welt, što je tome uzrok, Dogan odgovara: "To ima mnogo veze s negativnom selekcijom rukovodećih kadrova u Hrvatskoj. Desetljećima se ovdje nisu promicali sposobni ljudi. To naravno ima veze sa socijalističkom prošlošću gdje se nije nagrađivao učinak. Ali i u posljednjih dvadesetak godina se mislilo: važnije je koga se poznaje, nego što se zna."
Isto tako, Die Welt prenosi mišljenje Dogana kako je zbog takve nestručnosti odgovornih čak i u vladi Hrvatska i propustila stvoriti nekakvu dosljednu gospodarsku strategiju, a i kako image Hrvatske u inozemstvu ima mnogo nedostataka.
"Ljudi Hrvatsku povezuju sa suncem i ćevapčićima. Ako to ostanu jedine poveznice, onda se Hrvatska nikad neće osoviti na noge. Tu je Hrvatska, na žalost, potpuno zakazala. Bilo je važno već prije pristupa raditi na vlastitom imageu. Ali na kraju, ipak je važnije imati potencijal bez strategije, nego obratno", zaključuje Dino Dogan u listu Die Welt.
Ipak, list Süddeutsche Zeitung u članku naslovljenom "Loše pripremljena i umjereno radosna" tvrdi kako su i potencijali Hrvatske veoma upitni.
"Ako se izuzme turizam koji se pokazao otporan na krizu, hrvatsko gospodarstvo je loše pripremljeno za članstvo u Europskoj uniji. Bilo da je riječ o vinogradarima, trgovcima ili stotine tisuća poljoprivrednika - svi strahuju kako će ih preplaviti značajno veći, učinkovitiji i jeftiniji konkurenti iz Njemačke, Austrije ili iz drugih zemalja Europske unije."
"I u zastarjeloj industriji izgleda tmurno", nastavlja Süddeutsche Zeitung: "Investicijski boom u zemlje središnje i istočne Europe je završio u dobu kad i gospodarstva zemalja Europske unije imaju problema. Mladi zemalja Baltika su mogli barem izbjeći probleme u svojim zemljama tako da su pobjegli u skandinavske zemlje ili u Veliku Britaniju. Mladim Hrvatima, a polovica njih ne može pronaći posao u svojoj domovini, je i u tome mnogo teže (pronaći alternativu)."
I Karl-Peter Schwarz, komentator lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, članak naslovljava "Uz prigušenu nadu" - i tu misli i na Europsku uniju i na Hrvatsku. Jer, "spremnost poreznih platiša nakon svih izazova s juga Europe sada hraniti još i nove problematične zemlje je veoma malena. Statistički uzevši, Hrvatska nije težak slučaj, ali ovo proširenje Europske unije nije popularno".
FAZ tu nabraja: "Sve više starih osoba, socijalni protekcionizam, previše birokracije, kruto tržište rada, mirovinski sustav koji se više ne može plaćati, sve više dugova pri malenoj sposobnosti da se odgovora izazovima konkurencije, predimenzionirani javni sektor i druge kočnice razvoja Hrvatsku - ali i druge njoj susjedne zemlje, još više pogađaju nego ostalih 27 članica Europske unije. Takozvana 'Jugo-sfera' je jedno golemo krizno područje. Za razliku od drugih bivših komunističkih zemalja koje su se iz vlastite inicijative upustile u gospodarsko pomlađivanje i tek se onda uputile u Europsku uniju, na Balkanu još uvijek vlada mentalitet samoupravljanja i slijepo povjerenje na 'blagoslove' državnih gospodarskih upravitelja i zapadne pomoći."
Komentator lista Frankfurter Allgemeine Zeitung nastavlja: "Kompetentni gospodarski stručnjaci su rijetkost u političkim strukturama tih zemalja. Rat u Jugoslaviji je zamrznuo korumpirane strukture Titovog razdoblja i povrh toga otvorio vrata novim kriminalnim mrežama. Korupcije ima na svim razinama: pravosuđe je neučinkovito i potčinjeno računicama političara. 'Koraci u pravom smjeru' koje toliko hvali Europska unija još niti u jednoj zemlji nisu doveli do cilja. Čak i u Sloveniji koja je članica još od 2004. i koja je 2007. čak uvela i euro, u ovoj krizi se pokazalo koliko je ovisna o starim strukturama i mrežama."
Izvor: SEEbiz
S jedne strane, jedva da postoji sumnja kako je Hrvatska trebala postati članicom Europske unije. Tako i tabloid Bild prenosi riječi bivšeg kancelara Kohla kako se "izuzetno raduje što je Hrvatska postala članicom Europske unije. Doduše, ta zemlja mora provesti još neke reforme', izjavio je Kohl.
"Ali ja poznajem Hrvate. Oni su veoma marljivi i zato sam optimističan da će Hrvati, nakon pristupa, i dalje vrijedno raditi kako bi na provjerenom putu uspjeli napredovati", prenosi tabloid Bild izjavu bivšeg kancelara Kohla na privatnoj večeri u Hrvatskom veleposlanstvu povodom pristupa Hrvatske EU-u.
Ipak, Hrvatska se u njemačkim medijima već po navici naziva "problematičnim djetetom" (Sorgenkind) koje pristupa Europskoj uniji a tako glasi i naslov članka u listu Die Welt. U razgovoru dopisnika tog lista iz Bruxellesa Floriana Edera s Vladimirom Prevedenom iz savjetničke kuće Roland Berger se podsjeća na "sveprisutnu birokraciju u kojoj cvjeta korupcija" i kako je u Hrvatskoj prošle godine stigla jedva jedna milijarda eura stranih investicija.
"Dok je skorašnji pristup EU-u u drugim zemljama istočne Europe izazivao vatromet investicija i značajan gospodarski rast, danom pristupa se vratila normalnost. 'Svi su imali oko dva posto veći gospodarski rast nego nakon pristupa', kaže Preveden.
'Taj trenutak je Hrvatska na žalost propustila'. Vlada je tek 'napola i protiv svoje volje slijedila dobre savjete' nego se Zagreb odlučio prespavati krizu i čekati da se oporavak u Europi i svijetu onda povuče i Hrvatsku. To pak" smatra list Die Welt, "može potrajati dok se ne dogodi".
Isti list objavljuje i razgovor s Dinom Doganom, predsjednikom njemačko-hrvatske Industrijske i trgovačke komore. Doduše, on tvrdi kako Hrvatska neće "Europi požderati i zadnju vlas kose sa glave" i kako ona neće biti problem, ali ipak priznaje i kako Hrvatsku muči stari problem korupcije i neučinkovitosti.
Na pitanje lista Die Welt, što je tome uzrok, Dogan odgovara: "To ima mnogo veze s negativnom selekcijom rukovodećih kadrova u Hrvatskoj. Desetljećima se ovdje nisu promicali sposobni ljudi. To naravno ima veze sa socijalističkom prošlošću gdje se nije nagrađivao učinak. Ali i u posljednjih dvadesetak godina se mislilo: važnije je koga se poznaje, nego što se zna."
Isto tako, Die Welt prenosi mišljenje Dogana kako je zbog takve nestručnosti odgovornih čak i u vladi Hrvatska i propustila stvoriti nekakvu dosljednu gospodarsku strategiju, a i kako image Hrvatske u inozemstvu ima mnogo nedostataka.
"Ljudi Hrvatsku povezuju sa suncem i ćevapčićima. Ako to ostanu jedine poveznice, onda se Hrvatska nikad neće osoviti na noge. Tu je Hrvatska, na žalost, potpuno zakazala. Bilo je važno već prije pristupa raditi na vlastitom imageu. Ali na kraju, ipak je važnije imati potencijal bez strategije, nego obratno", zaključuje Dino Dogan u listu Die Welt.
Ipak, list Süddeutsche Zeitung u članku naslovljenom "Loše pripremljena i umjereno radosna" tvrdi kako su i potencijali Hrvatske veoma upitni.
"Ako se izuzme turizam koji se pokazao otporan na krizu, hrvatsko gospodarstvo je loše pripremljeno za članstvo u Europskoj uniji. Bilo da je riječ o vinogradarima, trgovcima ili stotine tisuća poljoprivrednika - svi strahuju kako će ih preplaviti značajno veći, učinkovitiji i jeftiniji konkurenti iz Njemačke, Austrije ili iz drugih zemalja Europske unije."
"I u zastarjeloj industriji izgleda tmurno", nastavlja Süddeutsche Zeitung: "Investicijski boom u zemlje središnje i istočne Europe je završio u dobu kad i gospodarstva zemalja Europske unije imaju problema. Mladi zemalja Baltika su mogli barem izbjeći probleme u svojim zemljama tako da su pobjegli u skandinavske zemlje ili u Veliku Britaniju. Mladim Hrvatima, a polovica njih ne može pronaći posao u svojoj domovini, je i u tome mnogo teže (pronaći alternativu)."
I Karl-Peter Schwarz, komentator lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, članak naslovljava "Uz prigušenu nadu" - i tu misli i na Europsku uniju i na Hrvatsku. Jer, "spremnost poreznih platiša nakon svih izazova s juga Europe sada hraniti još i nove problematične zemlje je veoma malena. Statistički uzevši, Hrvatska nije težak slučaj, ali ovo proširenje Europske unije nije popularno".
FAZ tu nabraja: "Sve više starih osoba, socijalni protekcionizam, previše birokracije, kruto tržište rada, mirovinski sustav koji se više ne može plaćati, sve više dugova pri malenoj sposobnosti da se odgovora izazovima konkurencije, predimenzionirani javni sektor i druge kočnice razvoja Hrvatsku - ali i druge njoj susjedne zemlje, još više pogađaju nego ostalih 27 članica Europske unije. Takozvana 'Jugo-sfera' je jedno golemo krizno područje. Za razliku od drugih bivših komunističkih zemalja koje su se iz vlastite inicijative upustile u gospodarsko pomlađivanje i tek se onda uputile u Europsku uniju, na Balkanu još uvijek vlada mentalitet samoupravljanja i slijepo povjerenje na 'blagoslove' državnih gospodarskih upravitelja i zapadne pomoći."
Komentator lista Frankfurter Allgemeine Zeitung nastavlja: "Kompetentni gospodarski stručnjaci su rijetkost u političkim strukturama tih zemalja. Rat u Jugoslaviji je zamrznuo korumpirane strukture Titovog razdoblja i povrh toga otvorio vrata novim kriminalnim mrežama. Korupcije ima na svim razinama: pravosuđe je neučinkovito i potčinjeno računicama političara. 'Koraci u pravom smjeru' koje toliko hvali Europska unija još niti u jednoj zemlji nisu doveli do cilja. Čak i u Sloveniji koja je članica još od 2004. i koja je 2007. čak uvela i euro, u ovoj krizi se pokazalo koliko je ovisna o starim strukturama i mrežama."
Izvor: SEEbiz
