Prvi naziv za današnju Starčevićevu ulicu, bio je Srednja ulic ili Mittel Gasse. Kad je 1810. g. u visini današnjeg Trga žrtava rata sagrađena Trivijalna škola, ulica dobiva ime Školska i Schull Gasse. Nakon ujedinjena Vojne granice s građanskim dijelom Hrvatske i Slavonije u Brod je došao 24. kolovoza 1881., godine ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i dalmacije grof Ladislav Pejačević i ovdje bio oduševljeno dočekan. Provezao se kočijom uzduž Školske ulice, koju su tada zvali i Gospodska ulica, Hern Gasse, jer su ju krasile palače bogatih brodskih posjednika i trgovaca: Radosavljevića, Ferića, Horvata, Kohna, Lorschyja, Mirkovića, Markotića, Pachanyja i dr. Pet godina kasnije 30. lipnja 1886. za gradonačelnika Vasilija Bratelja sastalo se Gradsko poglavarstvo i razmotrilo prijedlog svog Odbora za preimenovanje ulica, koji je između ostalog predložio da se Školska ulica ili Gospodska ulica preimenuje u ulicu bana Ladislava Pejačevića. Zastupnici Gradskog poglavarstva Radosavljević, Dimović i Lacković nisu se složili i tražili su da se ulica nazove po biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Nadglasani su i ulica se kompromisno nazvala samo Banska.
Netom po izboru za gradonačelnika Broda, pravaša Stjepana Benčevića, ulica je 30. studenog 1909. Dobila i me oca domovine dr. Ante Starčevića i to ime nosi još i danas.
U Starčevićevoj ulici živjeli su i brojni Brođani nehrvatskog porijekla. Gotovo svi brodski Cincari: Mallini, Petrovići, Popovići, Dimovići, Pechany. Zatim Židovi: Kappon, Kohn, Taussig, Kopp, Semlau, Lorschy, Glücksmann,Gottesmann, Rosenberg, Weiss, Jelinek, Neusiedler, Krauss, Sessler. Od obitelji njemačkog porijekla: Dottermanni, Mülleri, Dittrichi, Wallensteini, Spitzmülleti, Kirchofferi, Wagendorferi, Tiefenbachovi, Heberstockovi, Heintzlovi, Wundsami, Lerchovi, Wohalski...
Kolokvijalni naziv Gospodska ulica utemeljen je činjenicom da je u njoj živjelo deset brodskih gradonačelnika, četiri zastupnika Hrvatskog sabora, dva počasna građanina Broda, jedan general i dva pukovnika. U Starčevićevoj ulici rođena je svjetski najpoznatijai najveća hrvatska balerina Mia Čorak Slavenska i poznati hrvatski književnik Hugo Badalić. Od znamenitih i poznatih Brođana iz Starčevićeve ulice su književni povjesničar Tomo Matić, prvi predsjednik Saveza hrvatskih obrtnika Gjuro Matić, dr. Josip Benčević, po kojem gradska bolnica nosi ime, slikari Josip Muravić, Albert Gruber i Vasilj Antipov, znanstvenik dr. Vlado Markovac, arhitekt Velimir Ručević, spisatelj Stjepan Lukić, poznati konjogojac lipicanaca dr. vet. Zvonko Benčević, ugledni liječnici Emanuel Kohn Kovačić (gradonačelnik), dr. Milenko Kajganović (jedini evidentirani brodski mason). Danas ulica ima 75 zgrada, a nekada je imala 90.
Izvor: Stribor Uzelac Schwendemann - Volim Brod
