NA ZATVORENOJ sjednici u četvrtak Hrvatska vlada razriješila je stare članove Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO) i imenovala nove, koji gotovo svi bez iznimke dolaze iz najradikalnijih konzervativnih crkvenih i političkih krugova.
Na temelju izbora novih članova može se zaključiti da hrvatska klerikalna desnica u velikom naletu odlučno nastavlja preuzimati obrazovni sektor. Takve namjere HDZ-a i njegovih partnera bile su očite i ranije, no postale su posebno jasne nakon nedavnog imenovanja novog vodstva kurikularne reforme. Konačno su prošli tjedan potvrđene izborom novih članova NVOO-a.
Klerikalniji od klera
Naime, od osam novoimenovanih članova NVOO-a, čak ih je sedam povezano s Crkvom i ultrakonzervativnim strankama i udrugama kao što su Hrast, U ime obitelji, 40 dana za život i Krug za trg.
Bivši ministar znanosti i obrazovanja, Vedran Mornar, za Index je rekao da su novi članovi veći konzervativci od prosječnih svećenika.
„Mislim da su svjetonazori ovih ljudi konzervativniji od većine svećenstva Katoličke crkve“, rekao je Mornar.
„Hrvatska svoj obrazovni sustav treba osuvremeniti i približiti ga europskim sustavima. Međutim, mislim da uz ovakvo Nacionalno vijeće za to nema nikakve šanse. Tu se očito radi o jednoj krajnje desnoj konzervativnoj struji. Tu nema apsolutno nikoga tko bi bio barem na pola puta od krajnje desnice prema centru. Usto, u Vijeće su ušli i ljudi koji su se već izjasnili kao protivnici kurikularne reforme ili oni koji s njima blisko surađuju. Bojim se da promjene u obrazovnom sustavu nemaju svijetlu budućnost“, dodao je bivši ministar koji se i sam kandidirao za NVOO.
Uz Mornara, za Vijeće su se, među ostalima, prijavili i Neven Budak, koji je tijekom dva mandata bio dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta i voditelj strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta „Ivo Pilar“ i dekanica PMF-a Aleksandra Čižmešija. Unatoč impresivnim kvalifikacijama pa i činjenici da nisu svi pripadnici lijevih političkih krugova, nitko od njih nije prošao.
Od Hrasta do "Za dom spremni"
Dok se Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme i član NVOO-a, uvažavajući hrvatsku stvarnost, iz petnih žila trudio pronaći modele obrazovanja koji bi bili po volji i lijevim i desnim političarima kao i Crkvi, pa je trošio đonove obilazeći sve od kardinala Josipa Bozanića, preko bivšeg premijera Tomislava Karamarka, do bivšeg ministra Predraga Šustara i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, teško je očekivati da će novo članstvo Vijeća tražiti ikakav dijalog sa strankama centra i ljevice ili s organizacijama građanskog civilnog društva.
To postaje jasno već i nakon prvog površnog uvida u biografije, svjetonazore i aktivnosti novih članova.
Primjerice, novi predsjednik NVOO-a Neven Hrvatić uključen je u aktivnosti Hrvatske biskupske konferencije kao član Odbora za pastoral Roma i pedagoški savjetnik.
Članica NVOO-a Valentina Jerković vjerska je odgojiteljica iz javnog katoličkog dječjeg vrtića „Nazaret“ na Drenovi u Rijeci. Bila je koordinatorica i kandidatkinja ekstremno desnog HRAST-a na lokalnim izborima. Tijekom kampanje za referendum o ustavnoj definiciji braka 2013. bila je koordinatorica udruge „U ime obitelji“ za Primorsko-goransku županiju.
Članica NVOO-a Suzana Vuletić, profesorica i prodekanica na Katoličko-bogoslovnom fakultetu (KBF) u Đakovu, među ostalim predaje i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru. 2016. je sudjelovala na tribini 'Nezaštićenost pravnog statusa ljudskog embrija' u okviru pro-life molitvene inicijative „40 dana za život“, koja je postala poznata po svojim prosvjednim skupovima pred bolnicama. 2013. oštro je kritizirala film „Svećenikova djeca“ koji tematizira licemjerje u redovima Katoličke crkve. Iste godine kritizirala je i biomedicinske znanosti rekavši da one odstupaju od svoje izvorne plemenitosti te da tehnikama manipuliraju životom i proizvoljno ga okončavaju. U svojim istupima nije se zaustavila samo na osudama udruga koje se zalažu za prava žena na legalni pobačaj, već je osudila sve one koji ne dijele njezin fundamentalistički aktivizam poručivši: „Život ugrožava i pasivno ponašanje ljudi koji bi to stanje mogli promijeniti, a ništa ne poduzimaju... Njihovi sukrivci su zakonodavne vlasti koje ih na pravnoj razini legaliziraju i depenaliziraju...“
Član NVOO-a je i Aexander Buczynski, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija i stalni suradnik Hrvatskog instituta za povijest. On je, zajedno sa 77 povjesničara, među prvima stao u obranu Zlatka Hasanbegovića, koji se proslavio svojim koketiranjem s ustaštvom, potpisavši izjavu kojom je izražena „duboka zabrinutost zbog načina na koji su pojedine izjave bivšeg ministra kulture iskorištene za njegovu političku, stručnu i moralnu diskvalifikaciju“.
U NVOO je ušla i Eva Kirchmayer Bilić, članica HRAST-a i članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg koja često piše za portal narod.hr, koji je 2014. pokrenula udruga „U ime obitelji“ odnosno Željka Markić. Kirchmayer Bilić se također žustro zalaže za promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu kao i za rehabilitaciju ustaškog pozdrava „Za dom spremni“. U ovu drugu svrhu napisala je prikaz domoljubnih koračnica i popijevki „Ponosna Hrvatska“ u kojem je popisala pjesme koje sadrže sporni pozdrav pod kojim su naređivani i izvođeni najstrašniji zločini NDH.
Članica NVOO-a postala je i Ljiljana Klinger, ravnateljica osnovne škole iz Zagreba koja je 2014. u medijima bila optužena da je u svoju školu odbila upisati jedno dijete koje je bilo izloženo teškom vršnjačkom nasilju. Ona se, među ostalim, "proslavila" i svojim kritikama na račun kurikularne reforme, uz obrazloženja da je preskupa te da nam školski sustav nije toliko loš.
Tu je konačno i Ivana Katavić, koja je blisko surađivala s Vladimirom Paarom, tzv. HDZ-ovim akademikom, najglasnijim kritičarom kurikularne reforme iz redova HAZU. Među ostalim, Katavić i Paar radili su zajedno na izradi udžbenika i radne bilježnice iz fizike.
Preuzimanje obrazovnog sustava
Gore nabrojani ljudi zamijenili su dosadašnje članove Vijeća kojima je istekao mandat: Jasnu Krstović, Vlatka Previšića, Marka Alerića, Petra Bezinovića, Borisa Jokića, Mirelu Lekić, Adrijanu Višnjić Jevtić i Lidiju Kralj.
Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje stručno je tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Njegovi zadaci su prije svega da predlaže mjere, aktivnosti i strategije razvoja i unapređenja predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, da brine o razvoju nacionalnog kurikuluma te da razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnima za razvoj obrazovnog sustava. Ima predsjednicu i četrnaest članova, od kojih je šest iz redova sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest je odgojno-obrazovnih radnika, dok dvoje dolazi iz redova izvan sustava odgoja i obrazovanja.
Navedeni klerikalno-konzervativni krugovi već su u više navrata jasno pokazivali da im je obrazovni sustav posebno neuralgična točka te da će ga svim silama pokušati okupirati. Počelo je to i mnogo prije dolaska Judith Reisman u Hrvatsku, no tada su se sve njihove akcije mogle činiti pomalo nerealnima i smiješnima. Danas to više nikako nije slučaj. Ohrabreni obratima u Mađarskoj i Poljskoj, danas su očito odlučni da u Hrvatskoj što prije dovrše svoj projekt.
index
Na temelju izbora novih članova može se zaključiti da hrvatska klerikalna desnica u velikom naletu odlučno nastavlja preuzimati obrazovni sektor. Takve namjere HDZ-a i njegovih partnera bile su očite i ranije, no postale su posebno jasne nakon nedavnog imenovanja novog vodstva kurikularne reforme. Konačno su prošli tjedan potvrđene izborom novih članova NVOO-a.
Klerikalniji od klera
Naime, od osam novoimenovanih članova NVOO-a, čak ih je sedam povezano s Crkvom i ultrakonzervativnim strankama i udrugama kao što su Hrast, U ime obitelji, 40 dana za život i Krug za trg.
Bivši ministar znanosti i obrazovanja, Vedran Mornar, za Index je rekao da su novi članovi veći konzervativci od prosječnih svećenika.
„Mislim da su svjetonazori ovih ljudi konzervativniji od većine svećenstva Katoličke crkve“, rekao je Mornar.
„Hrvatska svoj obrazovni sustav treba osuvremeniti i približiti ga europskim sustavima. Međutim, mislim da uz ovakvo Nacionalno vijeće za to nema nikakve šanse. Tu se očito radi o jednoj krajnje desnoj konzervativnoj struji. Tu nema apsolutno nikoga tko bi bio barem na pola puta od krajnje desnice prema centru. Usto, u Vijeće su ušli i ljudi koji su se već izjasnili kao protivnici kurikularne reforme ili oni koji s njima blisko surađuju. Bojim se da promjene u obrazovnom sustavu nemaju svijetlu budućnost“, dodao je bivši ministar koji se i sam kandidirao za NVOO.
Uz Mornara, za Vijeće su se, među ostalima, prijavili i Neven Budak, koji je tijekom dva mandata bio dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta i voditelj strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta „Ivo Pilar“ i dekanica PMF-a Aleksandra Čižmešija. Unatoč impresivnim kvalifikacijama pa i činjenici da nisu svi pripadnici lijevih političkih krugova, nitko od njih nije prošao.
Od Hrasta do "Za dom spremni"
Dok se Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme i član NVOO-a, uvažavajući hrvatsku stvarnost, iz petnih žila trudio pronaći modele obrazovanja koji bi bili po volji i lijevim i desnim političarima kao i Crkvi, pa je trošio đonove obilazeći sve od kardinala Josipa Bozanića, preko bivšeg premijera Tomislava Karamarka, do bivšeg ministra Predraga Šustara i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, teško je očekivati da će novo članstvo Vijeća tražiti ikakav dijalog sa strankama centra i ljevice ili s organizacijama građanskog civilnog društva.
To postaje jasno već i nakon prvog površnog uvida u biografije, svjetonazore i aktivnosti novih članova.
Primjerice, novi predsjednik NVOO-a Neven Hrvatić uključen je u aktivnosti Hrvatske biskupske konferencije kao član Odbora za pastoral Roma i pedagoški savjetnik.
Članica NVOO-a Valentina Jerković vjerska je odgojiteljica iz javnog katoličkog dječjeg vrtića „Nazaret“ na Drenovi u Rijeci. Bila je koordinatorica i kandidatkinja ekstremno desnog HRAST-a na lokalnim izborima. Tijekom kampanje za referendum o ustavnoj definiciji braka 2013. bila je koordinatorica udruge „U ime obitelji“ za Primorsko-goransku županiju.
Članica NVOO-a Suzana Vuletić, profesorica i prodekanica na Katoličko-bogoslovnom fakultetu (KBF) u Đakovu, među ostalim predaje i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru. 2016. je sudjelovala na tribini 'Nezaštićenost pravnog statusa ljudskog embrija' u okviru pro-life molitvene inicijative „40 dana za život“, koja je postala poznata po svojim prosvjednim skupovima pred bolnicama. 2013. oštro je kritizirala film „Svećenikova djeca“ koji tematizira licemjerje u redovima Katoličke crkve. Iste godine kritizirala je i biomedicinske znanosti rekavši da one odstupaju od svoje izvorne plemenitosti te da tehnikama manipuliraju životom i proizvoljno ga okončavaju. U svojim istupima nije se zaustavila samo na osudama udruga koje se zalažu za prava žena na legalni pobačaj, već je osudila sve one koji ne dijele njezin fundamentalistički aktivizam poručivši: „Život ugrožava i pasivno ponašanje ljudi koji bi to stanje mogli promijeniti, a ništa ne poduzimaju... Njihovi sukrivci su zakonodavne vlasti koje ih na pravnoj razini legaliziraju i depenaliziraju...“
Član NVOO-a je i Aexander Buczynski, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija i stalni suradnik Hrvatskog instituta za povijest. On je, zajedno sa 77 povjesničara, među prvima stao u obranu Zlatka Hasanbegovića, koji se proslavio svojim koketiranjem s ustaštvom, potpisavši izjavu kojom je izražena „duboka zabrinutost zbog načina na koji su pojedine izjave bivšeg ministra kulture iskorištene za njegovu političku, stručnu i moralnu diskvalifikaciju“.
U NVOO je ušla i Eva Kirchmayer Bilić, članica HRAST-a i članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg koja često piše za portal narod.hr, koji je 2014. pokrenula udruga „U ime obitelji“ odnosno Željka Markić. Kirchmayer Bilić se također žustro zalaže za promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu kao i za rehabilitaciju ustaškog pozdrava „Za dom spremni“. U ovu drugu svrhu napisala je prikaz domoljubnih koračnica i popijevki „Ponosna Hrvatska“ u kojem je popisala pjesme koje sadrže sporni pozdrav pod kojim su naređivani i izvođeni najstrašniji zločini NDH.
Članica NVOO-a postala je i Ljiljana Klinger, ravnateljica osnovne škole iz Zagreba koja je 2014. u medijima bila optužena da je u svoju školu odbila upisati jedno dijete koje je bilo izloženo teškom vršnjačkom nasilju. Ona se, među ostalim, "proslavila" i svojim kritikama na račun kurikularne reforme, uz obrazloženja da je preskupa te da nam školski sustav nije toliko loš.
Tu je konačno i Ivana Katavić, koja je blisko surađivala s Vladimirom Paarom, tzv. HDZ-ovim akademikom, najglasnijim kritičarom kurikularne reforme iz redova HAZU. Među ostalim, Katavić i Paar radili su zajedno na izradi udžbenika i radne bilježnice iz fizike.
Preuzimanje obrazovnog sustava
Gore nabrojani ljudi zamijenili su dosadašnje članove Vijeća kojima je istekao mandat: Jasnu Krstović, Vlatka Previšića, Marka Alerića, Petra Bezinovića, Borisa Jokića, Mirelu Lekić, Adrijanu Višnjić Jevtić i Lidiju Kralj.
Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje stručno je tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Njegovi zadaci su prije svega da predlaže mjere, aktivnosti i strategije razvoja i unapređenja predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, da brine o razvoju nacionalnog kurikuluma te da razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnima za razvoj obrazovnog sustava. Ima predsjednicu i četrnaest članova, od kojih je šest iz redova sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest je odgojno-obrazovnih radnika, dok dvoje dolazi iz redova izvan sustava odgoja i obrazovanja.
Navedeni klerikalno-konzervativni krugovi već su u više navrata jasno pokazivali da im je obrazovni sustav posebno neuralgična točka te da će ga svim silama pokušati okupirati. Počelo je to i mnogo prije dolaska Judith Reisman u Hrvatsku, no tada su se sve njihove akcije mogle činiti pomalo nerealnima i smiješnima. Danas to više nikako nije slučaj. Ohrabreni obratima u Mađarskoj i Poljskoj, danas su očito odlučni da u Hrvatskoj što prije dovrše svoj projekt.
index
