Početkom rujna, malo prije izvanrednih parlamentarnih izbora, ističe šestomjesečni mandat vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića i njegove v.d. ekipe. Sabor koji bi trebao imenovati novog ravnatelja raspušten je, a član Nadzornog odbora HRT-a, Miroslav Grgić, već je najavio mogućnost da Trgovački sud na temelju Zakona o ustanovama imenuje privremenog upravitelja na Prisavlju. Ova kriza upravljanja neće se, kažu na HRT-u, odraziti na rad javnog medijskog servisa, jer jesenska shema već je spremna.
Shema još nije predstavljena javnosti, no znamo već da na Trećem programu HTV-a (HTV3) više nećemo gledati „Treću povijest“. Emisija nije dovoljno inkluzivna, stoji u HRT-ovom obrazloženju ove odluke. Nova povijesna emisija najavljena za jesen bit će inkluzivnija tako što će prostor za interpretaciju povijesti otvoriti i Katoličkom bogoslovnom fakultetu te Hrvatskim studijima. Ukinute su i dvije emisije nagrađivane novinarke Hrvatskog radija Ljubice Letinić. Jednosatni „Audiodoc“ i polusatnu emisiju „Skrivena strana dana“ zamijenit će emisija o kršćanskoj duhovnosti „Duhovni profil“.
U rujnu ističe šestomjesečni mandat vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića (FOTO: Hina)
Kadrovske čistke na HRT-u obilježile su svaku smjenu vlasti, no ova je sebi izgleda postavila cilj ambiciozniji od pukog utjecanja na javno mnijenje. Na tragu „cjelovite društvene reforme“ koju je u danima najveće političke slave zagovarao Tomislav Karamarko, Siniša Kovačić i njegova ekipa vršitelja dužnosti krenuli su „čistiti“ ne samo informativni, nego i programe koji se uopće ne bave politikom. Stradao je tako i Treći program Hrvatskog radija (HR3) koji je Zlatko Hasanbegović, netom prije nego će postati ministar kulture, napao za „neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta“.
„Treći program dosad nije zanimao HDZ-ove releje na Prisavlju, pa je ovo vjerojatno transmisija Mosta, stranke koja je postala političko krilo Kaptola“, kaže novinar Boris Rašeta, jedan od sugovornika koje smo pitali da procjene štetu počinjenu HRT-u, a kojem u opisu posla stoji i praćenje ovog javnog servisa.
„Ukidanje emisije Ivice Prtenjače, kao i emisija Ljubice Letinić, to je kulturocid i tu se slažem s predsjednikom HND-a Sašom Lekovićem; u odnosu na ovo što nova garnitura radi na Prisavlju, ISIL u Palmiri nalikovao je na UNESCO-ve inspektore. Smjene na Trećim programima provode se kao lustracija. Brkajući pojmove ta ekipa to vidi kao obračun s 'komunističkim' naslijeđem – i to pod hitno treba zaustaviti“, ocjenjuje Rašeta i dodaje kako nova uprava za sobom ne ostavlja niti bilo kakve velike pomake ili kvalitetne dugoročne projekte.
„Sad subotom i nedjeljom imamo mise, imamo izravne prijenose koji traju po par sati. Proljetos je podnevni dnevnik odgođen jer je misa u Gospiću trajala dulje od predviđenog termina pa se urednici nisu usudili prekinuti prijenos iako je termin dnevnika na HRT-u uvijek bio svetinja. Na svim programima osjeti se žestoka klerikalizacija - pa Laudato tv je sekularnija od HRT programa“, opisuje Rašeta ono što HRT kao jedinu novinu nudi svojoj publici.
"Laudato tv je sekularnija od HRT programa" - Boris Rašeta (SCREENSHOT: N1)
Podatke o drastičnom padu gledanosti programa v.d. uprava i dalje odlučno ignorira. Nema dugo kako nas je HRT sa svoje web stranice uvjeravao da su najgledanija televizija u prvih šest mjeseci ove godine, kad se zbroji gledanost sva četiri njihova programa. Podaci o gledanosti koje prikuplja agencija AGB Nielsen, a svaki mjesec na svojoj web stranici objavljuje Vijeće za elektroničke medije (VEM), otkrivaju bitno drugačiju sliku. Prvi program HTV-a, u odnosu na komercijalne konkurente Novu TV i RTL, uvjerljivo je najslabije gledan u večernjem terminu od 19 do 23 sata, inače rezerviranom za središnje vijesti i najjače informativne emisije. Štoviše, HTV1 jedini je program koji, u odnosu na gledanost mjerenu u istom razdoblju prošle godine, bilježi značajan pad gledanosti u svim mjesecima osim svibnja.
„Nova ‘ve de’ uprava HRT-a počinila je, to postaje sve izvjesnije, nepopravljivu štetu. Njihova je čistka pomela, imamo li na umu i radio, preko 80 ljudi. To je povijesni presedan - od 1971. godine, preko 1991. do danas, to nije viđeno. Bilo koji javni sustav – HEP ili HŽ na primjer, suočen s odljevom 80 ljudi imao bi ozbiljan problem. Sad su još i ‘Otvoreno’ skratili na pola sata i pomjeraju ga prema ponoći - što samo otvara prostor Zoranu Šprajcu i njegovom 'Direktu' na RTL-u. Dakle, HTV će rastjerati gledatelje prema konkurenciji, a to će ih, mislim vrlo brzo, suočiti s tim da će ostati samo na pristojbi - reklame će ih početi zaobilaziti. Stanje u toj kući gotovo je nepopravljivo. Brojni ljudi s HRT-a kažu da bi bilo najbolje proglasiti stečaj, pa krenuti sve iznova“, zaključuje Rašeta.
Gledanost svakako nije prvo mjerilo kvalitete programa. Liste deset najgledanijih emisija po mjesecima u proteklih pola godine na uvjerljivo prvo mjesto stavljaju sport. Najveću gledanost imao je tako EURO 2016 zbog kojeg je gledanost svih ostalih programa u lipnju značajno pala. Gledano je bilo i Europsko prvenstvo u rukometu na RTL-u, slijede turske sapunice i domaće serije, show programi poput Super Talenta, Voicea i Big Brothera, a tek zatim informativne emisije među kojima uvjerljivo prednjači središnji Dnevnik Nove TV. To je ujedno i jedina središnja informativna emisija koja se pojavljuje među deset najgledanijih u posljednjih šest mjeseci, a prema mjerenjima AGB Nielsena.
Ipak, ljudi su danas u ova vrlo dinamična, živa politička vremena orijentirani na političke emisije, smatra Miroslav Lilić, televizijski profesionalac stasao na TV Zagreb, a koji je bio direktor Informativnog programa na HTV-u, a zatim glavni urednik koji je pokrenuo program prve komercijalne nacionalne televizije, Nove TV.
"Ne možete neke informacije jednostavno preskočiti" - Miroslav Lilić (FOTO: Novilist.hr)
„Najbolji opis onoga što gledatelj očekuje od Dnevnika je da bude brz, informativan, vjerodostojan. Ne želim biti prestrog u kritici ove HRT-ove uprave jer ništa bolja nije bila ni prošla. HTV već šest godina ima pad, ne samo u gledanosti nego i u vjerodostojnosti gdje prednjači Dnevnik, na žalost“, kaže Lilić i napominje da je nova uprava napravila što i svako novo rukovodstvo – sve je uložila u središnji Dnevnik. No, dodaje, malo znači novi studio, vizualni identitet i špica ako nedostaje kvalitetan sadržaj.
„Ne možete neke informacije jednostavno preskočiti. Pa danas postoji Nova TV, postoji RTL, pa svi će vidjeti to što ste prešutjeli. Tada se javlja taj problem vjerodostojnosti – koliko ću dobro biti informiran ako se oslonim na tvoje vijesti“, kaže Lilić koji smatra kako se posljedice takve uređivačke politike najbolje vide na HTV4 koji je odlično krenuo, u doba prošlog rukovodstva, zamišljen kao televizijska platforma oporbe otvorena za kritiku političke elite na vlasti.
„Za vrijeme pada vlade oni kao da su izbjegavali baviti se tom temom, a s druge strane konkurencija im je bio N1 i Tihomir Ladišić s ekipom koja je bila prisutna, aktualna i objektivna i koja je HTV neočekivano pomela. Neočekivano, jer HRT i dalje ima premoć i tehničku i tehnološku i kadrovsku u odnosu na druge televizije“, smatra Lilić pa kaže kako je u odnosu na svoje komercijalne konkurente HRT i dalje 'Jumbo-jet'.
„Jer kad bih sada analizirao RTL i Novu TV, što oni meni prodaju? Tokom jutra reprize, popodne reprize, RTL Danas u 18:30 i navečer posrani program. Ništa, nula bodova. Osim Zorana Šprajca i 'Direkta' ništa drugo nemaju. Nova TV, nabijem ih na turske serije, to im morate reći. Mi smo svi kritični prema HRT-u, ali kad bi ga sada nestalo što bi ostalo“, pita se Lilić koji se u razgovoru za Lupigu prisjetio i TV Zagreb, koja je, kaže bila europska televizija. Primjećuje i kako su sve danas reprezirane serije snimane na TV Zagreb i kako je ta televizija razmazila gledatalje pa im zbog toga danas "ne možeš prodavati ovakva govna."
"Ne mislim da je riječ o padu povjerenja gledatelja, posebice ne u ljetnim mjesecima godišnjih odmora" - Ivica Vrkić (FOTO: Novilist.hr)
Bivši ravnatelj HRT-a, danas gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić, smatra kako za HRT nema velike štete, a pad gledanosti ne bi povezao s upravljanjem kućom.
„Zavirio sam na internet i nisam na žalost, uspio pronaći recentno istraživanje agencije AGB Nielsen. Ali našao sam da je u lipnju prošle godine, treći mjesec zaredom zabilježen pad gledanosti. Bila je druga Uprava i bio je drugi ravnatelj. Ne mislim da je riječ o padu povjerenja gledatelja, posebice u ljetnim mjesecima godišnjih odmora kada gledatelji ne žele 'teške teme', nego zabavne i opuštajuće sadržaje koje lakše pronalaze na komercijalnim televizijama“, smatra Vrkić. Zabavnim i opuštajućim sadržajima HRT se već prepustio, otvarajući ljetnu shemu ranije nego obično.
Mirko Galić, do danas najuspješniji HRT-ov ravnatelj, odbio je komentirati rad v.d. uprave jer o HRT-u nije, kaže, davao izjave od kako je prije devet godina otišao s Prisavlja i to pravilo ne želi kršiti ni sada. Vjeruje, međutim, kako HTV nikada neće povratiti gledanost kakvu je imao prije deset do dvanaest godina jer se u međuvremenu sve promijenilo.
„Došle su komercijalne televizije, zabavni formati, kablovski programi, televizija na zahtjev…“, primjećuje Galić, inače posljednji ravnatelj koji je nastojao na HRT-u zadržati najkvalitetniji kadar u koji je kuća puno ulagala. Kovačićev prethodnik, Goran Radman, nije recimo ni trepnuo kad je u jednom trenutku veliki broj iskusnih novinara informativnog programa HTV-a odlučio preći na N1.
„Došle su komercijalne televizije, zabavni formati, kablovski programi, televizija na zahtjev…“ - Mirko Galić (FOTO: Lupiga.Com)
HRT ima dovoljno kvalitetnog kadra, slažu se svi naši sugovornici, no pitanje je koliko se oni i na koji način koriste. To da se kriza upravljanja javnim medijskim servisom poklopila s terminom parlamentarnih izbora cijelu situaciju čini još zakučastijom. Sa sigurne distance bio bi to fenomen zanimljiv za promatranje, no kad mu na naplatu dođe mjesečna pristojba svaki korisnik javnog medijskog servisa s pravom će se zapitati – što ja to, zapravo, plaćam.
„Sloboda Trećima“ prva je građanska inicijativa koja je ustala protiv prakse da političari kreiraju program javnog medijskog servisa prema vlastitim mjerilima jednom kad se dokopaju vlasti. Onih koji plaćaju HRT pristojbu, uostalom, znatno je više nego onih koji uopće izlaze na izbore pa niti jedna Vlada ne može tvrditi da ima većinu dovoljnu da HRT tretira kao svoj politički plijen. Gotovo 3.000 istomišljenika inicijativa „Sloboda Trećima“ skupila je na svojem Facebook profilu do trenutka pisanja ovog teksta, a za četvrtak 14. srpnja u 20:30 najavljen je i veliki prosvjed na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma.
lupiga
Shema još nije predstavljena javnosti, no znamo već da na Trećem programu HTV-a (HTV3) više nećemo gledati „Treću povijest“. Emisija nije dovoljno inkluzivna, stoji u HRT-ovom obrazloženju ove odluke. Nova povijesna emisija najavljena za jesen bit će inkluzivnija tako što će prostor za interpretaciju povijesti otvoriti i Katoličkom bogoslovnom fakultetu te Hrvatskim studijima. Ukinute su i dvije emisije nagrađivane novinarke Hrvatskog radija Ljubice Letinić. Jednosatni „Audiodoc“ i polusatnu emisiju „Skrivena strana dana“ zamijenit će emisija o kršćanskoj duhovnosti „Duhovni profil“.
U rujnu ističe šestomjesečni mandat vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića (FOTO: Hina)
Kadrovske čistke na HRT-u obilježile su svaku smjenu vlasti, no ova je sebi izgleda postavila cilj ambiciozniji od pukog utjecanja na javno mnijenje. Na tragu „cjelovite društvene reforme“ koju je u danima najveće političke slave zagovarao Tomislav Karamarko, Siniša Kovačić i njegova ekipa vršitelja dužnosti krenuli su „čistiti“ ne samo informativni, nego i programe koji se uopće ne bave politikom. Stradao je tako i Treći program Hrvatskog radija (HR3) koji je Zlatko Hasanbegović, netom prije nego će postati ministar kulture, napao za „neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta“.
„Treći program dosad nije zanimao HDZ-ove releje na Prisavlju, pa je ovo vjerojatno transmisija Mosta, stranke koja je postala političko krilo Kaptola“, kaže novinar Boris Rašeta, jedan od sugovornika koje smo pitali da procjene štetu počinjenu HRT-u, a kojem u opisu posla stoji i praćenje ovog javnog servisa.
„Ukidanje emisije Ivice Prtenjače, kao i emisija Ljubice Letinić, to je kulturocid i tu se slažem s predsjednikom HND-a Sašom Lekovićem; u odnosu na ovo što nova garnitura radi na Prisavlju, ISIL u Palmiri nalikovao je na UNESCO-ve inspektore. Smjene na Trećim programima provode se kao lustracija. Brkajući pojmove ta ekipa to vidi kao obračun s 'komunističkim' naslijeđem – i to pod hitno treba zaustaviti“, ocjenjuje Rašeta i dodaje kako nova uprava za sobom ne ostavlja niti bilo kakve velike pomake ili kvalitetne dugoročne projekte.
„Sad subotom i nedjeljom imamo mise, imamo izravne prijenose koji traju po par sati. Proljetos je podnevni dnevnik odgođen jer je misa u Gospiću trajala dulje od predviđenog termina pa se urednici nisu usudili prekinuti prijenos iako je termin dnevnika na HRT-u uvijek bio svetinja. Na svim programima osjeti se žestoka klerikalizacija - pa Laudato tv je sekularnija od HRT programa“, opisuje Rašeta ono što HRT kao jedinu novinu nudi svojoj publici.
"Laudato tv je sekularnija od HRT programa" - Boris Rašeta (SCREENSHOT: N1)
Podatke o drastičnom padu gledanosti programa v.d. uprava i dalje odlučno ignorira. Nema dugo kako nas je HRT sa svoje web stranice uvjeravao da su najgledanija televizija u prvih šest mjeseci ove godine, kad se zbroji gledanost sva četiri njihova programa. Podaci o gledanosti koje prikuplja agencija AGB Nielsen, a svaki mjesec na svojoj web stranici objavljuje Vijeće za elektroničke medije (VEM), otkrivaju bitno drugačiju sliku. Prvi program HTV-a, u odnosu na komercijalne konkurente Novu TV i RTL, uvjerljivo je najslabije gledan u večernjem terminu od 19 do 23 sata, inače rezerviranom za središnje vijesti i najjače informativne emisije. Štoviše, HTV1 jedini je program koji, u odnosu na gledanost mjerenu u istom razdoblju prošle godine, bilježi značajan pad gledanosti u svim mjesecima osim svibnja.
„Nova ‘ve de’ uprava HRT-a počinila je, to postaje sve izvjesnije, nepopravljivu štetu. Njihova je čistka pomela, imamo li na umu i radio, preko 80 ljudi. To je povijesni presedan - od 1971. godine, preko 1991. do danas, to nije viđeno. Bilo koji javni sustav – HEP ili HŽ na primjer, suočen s odljevom 80 ljudi imao bi ozbiljan problem. Sad su još i ‘Otvoreno’ skratili na pola sata i pomjeraju ga prema ponoći - što samo otvara prostor Zoranu Šprajcu i njegovom 'Direktu' na RTL-u. Dakle, HTV će rastjerati gledatelje prema konkurenciji, a to će ih, mislim vrlo brzo, suočiti s tim da će ostati samo na pristojbi - reklame će ih početi zaobilaziti. Stanje u toj kući gotovo je nepopravljivo. Brojni ljudi s HRT-a kažu da bi bilo najbolje proglasiti stečaj, pa krenuti sve iznova“, zaključuje Rašeta.
Gledanost svakako nije prvo mjerilo kvalitete programa. Liste deset najgledanijih emisija po mjesecima u proteklih pola godine na uvjerljivo prvo mjesto stavljaju sport. Najveću gledanost imao je tako EURO 2016 zbog kojeg je gledanost svih ostalih programa u lipnju značajno pala. Gledano je bilo i Europsko prvenstvo u rukometu na RTL-u, slijede turske sapunice i domaće serije, show programi poput Super Talenta, Voicea i Big Brothera, a tek zatim informativne emisije među kojima uvjerljivo prednjači središnji Dnevnik Nove TV. To je ujedno i jedina središnja informativna emisija koja se pojavljuje među deset najgledanijih u posljednjih šest mjeseci, a prema mjerenjima AGB Nielsena.
Ipak, ljudi su danas u ova vrlo dinamična, živa politička vremena orijentirani na političke emisije, smatra Miroslav Lilić, televizijski profesionalac stasao na TV Zagreb, a koji je bio direktor Informativnog programa na HTV-u, a zatim glavni urednik koji je pokrenuo program prve komercijalne nacionalne televizije, Nove TV.
"Ne možete neke informacije jednostavno preskočiti" - Miroslav Lilić (FOTO: Novilist.hr)
„Najbolji opis onoga što gledatelj očekuje od Dnevnika je da bude brz, informativan, vjerodostojan. Ne želim biti prestrog u kritici ove HRT-ove uprave jer ništa bolja nije bila ni prošla. HTV već šest godina ima pad, ne samo u gledanosti nego i u vjerodostojnosti gdje prednjači Dnevnik, na žalost“, kaže Lilić i napominje da je nova uprava napravila što i svako novo rukovodstvo – sve je uložila u središnji Dnevnik. No, dodaje, malo znači novi studio, vizualni identitet i špica ako nedostaje kvalitetan sadržaj.
„Ne možete neke informacije jednostavno preskočiti. Pa danas postoji Nova TV, postoji RTL, pa svi će vidjeti to što ste prešutjeli. Tada se javlja taj problem vjerodostojnosti – koliko ću dobro biti informiran ako se oslonim na tvoje vijesti“, kaže Lilić koji smatra kako se posljedice takve uređivačke politike najbolje vide na HTV4 koji je odlično krenuo, u doba prošlog rukovodstva, zamišljen kao televizijska platforma oporbe otvorena za kritiku političke elite na vlasti.
„Za vrijeme pada vlade oni kao da su izbjegavali baviti se tom temom, a s druge strane konkurencija im je bio N1 i Tihomir Ladišić s ekipom koja je bila prisutna, aktualna i objektivna i koja je HTV neočekivano pomela. Neočekivano, jer HRT i dalje ima premoć i tehničku i tehnološku i kadrovsku u odnosu na druge televizije“, smatra Lilić pa kaže kako je u odnosu na svoje komercijalne konkurente HRT i dalje 'Jumbo-jet'.
„Jer kad bih sada analizirao RTL i Novu TV, što oni meni prodaju? Tokom jutra reprize, popodne reprize, RTL Danas u 18:30 i navečer posrani program. Ništa, nula bodova. Osim Zorana Šprajca i 'Direkta' ništa drugo nemaju. Nova TV, nabijem ih na turske serije, to im morate reći. Mi smo svi kritični prema HRT-u, ali kad bi ga sada nestalo što bi ostalo“, pita se Lilić koji se u razgovoru za Lupigu prisjetio i TV Zagreb, koja je, kaže bila europska televizija. Primjećuje i kako su sve danas reprezirane serije snimane na TV Zagreb i kako je ta televizija razmazila gledatalje pa im zbog toga danas "ne možeš prodavati ovakva govna."
"Ne mislim da je riječ o padu povjerenja gledatelja, posebice ne u ljetnim mjesecima godišnjih odmora" - Ivica Vrkić (FOTO: Novilist.hr)
Bivši ravnatelj HRT-a, danas gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić, smatra kako za HRT nema velike štete, a pad gledanosti ne bi povezao s upravljanjem kućom.
„Zavirio sam na internet i nisam na žalost, uspio pronaći recentno istraživanje agencije AGB Nielsen. Ali našao sam da je u lipnju prošle godine, treći mjesec zaredom zabilježen pad gledanosti. Bila je druga Uprava i bio je drugi ravnatelj. Ne mislim da je riječ o padu povjerenja gledatelja, posebice u ljetnim mjesecima godišnjih odmora kada gledatelji ne žele 'teške teme', nego zabavne i opuštajuće sadržaje koje lakše pronalaze na komercijalnim televizijama“, smatra Vrkić. Zabavnim i opuštajućim sadržajima HRT se već prepustio, otvarajući ljetnu shemu ranije nego obično.
Mirko Galić, do danas najuspješniji HRT-ov ravnatelj, odbio je komentirati rad v.d. uprave jer o HRT-u nije, kaže, davao izjave od kako je prije devet godina otišao s Prisavlja i to pravilo ne želi kršiti ni sada. Vjeruje, međutim, kako HTV nikada neće povratiti gledanost kakvu je imao prije deset do dvanaest godina jer se u međuvremenu sve promijenilo.
„Došle su komercijalne televizije, zabavni formati, kablovski programi, televizija na zahtjev…“, primjećuje Galić, inače posljednji ravnatelj koji je nastojao na HRT-u zadržati najkvalitetniji kadar u koji je kuća puno ulagala. Kovačićev prethodnik, Goran Radman, nije recimo ni trepnuo kad je u jednom trenutku veliki broj iskusnih novinara informativnog programa HTV-a odlučio preći na N1.
„Došle su komercijalne televizije, zabavni formati, kablovski programi, televizija na zahtjev…“ - Mirko Galić (FOTO: Lupiga.Com)
HRT ima dovoljno kvalitetnog kadra, slažu se svi naši sugovornici, no pitanje je koliko se oni i na koji način koriste. To da se kriza upravljanja javnim medijskim servisom poklopila s terminom parlamentarnih izbora cijelu situaciju čini još zakučastijom. Sa sigurne distance bio bi to fenomen zanimljiv za promatranje, no kad mu na naplatu dođe mjesečna pristojba svaki korisnik javnog medijskog servisa s pravom će se zapitati – što ja to, zapravo, plaćam.
„Sloboda Trećima“ prva je građanska inicijativa koja je ustala protiv prakse da političari kreiraju program javnog medijskog servisa prema vlastitim mjerilima jednom kad se dokopaju vlasti. Onih koji plaćaju HRT pristojbu, uostalom, znatno je više nego onih koji uopće izlaze na izbore pa niti jedna Vlada ne može tvrditi da ima većinu dovoljnu da HRT tretira kao svoj politički plijen. Gotovo 3.000 istomišljenika inicijativa „Sloboda Trećima“ skupila je na svojem Facebook profilu do trenutka pisanja ovog teksta, a za četvrtak 14. srpnja u 20:30 najavljen je i veliki prosvjed na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma.
lupiga
