Ni predsjednik Sabora ne osuđuje "Za dom spremni" na Maksimiru, dok je u kolovozu jasno osudio političke poruke Torcide.
“Koliko shvaćam, oni su tu poruku uputili Tomaševiću. Mislim da je poruka logična budući da je on potpuno nekonzistentan. Dopusti koncert u srpnju, nakon što je bio prebukiran Hipodrom u svibnju kada je izvorno Thompson tražio koncert. Dakle, nije se moglo proći Hipodromom tih nekoliko mjeseci dok nisu završili lokalni izbori. Onda dopusti koncert u subotu, a ne može koncert u nedjelju. Neka ode u Istru i Varaždin da vidi malo kako SDP i IDS tretiraju istu temu”.
Bio je to odgovor premijera Andreja Plenkovića u Petrinji na pitanje kako komentira činjenicu da su navijači Dinama tijekom utakmice protiv Lokomotive na sjevernoj tribini maksimirskog stadiona izvjesili transparent s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” i porukom Tomislavu Tomaševiću: “Kaj ćemo sad, gradonačelniče?”.
Povod za podizanje takvog transparenta bila je najava Tomaševića da neće dozvoliti drugi koncert Marka Perkovića Thompsona u Areni Zagreb 28. prosinca, a nakon što je Gradska skupština donijela Zaključak kojim ga je ovlastila da poduzme mjere kako bi se spriječilo korištenje fašističkih i ustaških simbola, slogana i pokliča, uključujući “Za dom spremni”, na svim javnim površinama i događajima pod gradskom nadležnošću.
Plenković je točno u izjavi naveo da je Thompsonov menadžment tražio hipodromski koncert prije lokalnih izbora, a dobili su termin nakon njih, kao i da su gradske vlasti dozvolile i taj koncert, kao i koncert koji će se u Areni održati 27. prosinca. Tu, kako je premijer naziva nekonzistentnost, Tomašević je u više navrata objašnjavao činjenicom da su hipodromski i prvi koncert u Areni ugovoreni prije donošenja navedenog zaključka Gradske skupštine, ali i time da nisu znali hoće li Thompson pjevati “Bojnu Čavoglave” sa spornim pokličem na početku pjesme.
I HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković na pitanje o dizanju transparenta s ustaškim pozdravom na Dinamovoj utakmici odlučio se za napad na gradsku vlast koji takve događaje pokušava spriječiti.
“Ovdje se očito radi o odgovoru Bad Blue Boysa gradonačelniku Tomaševiću na njegovu najavu da će zabraniti Thompsonov koncert. Oni su na jedan provokativan način poslali poruku gradonačelniku, a u konačnici i Gradskoj skupštini”, kazao je Jandroković i dodao da se o tome treba oglasiti Tomašević. “Tu će nadležna državna tijela procijeniti je li bilo kršenja zakona i je li tu bio kakav prekršaj ili nešto više od toga, to ostavljam državnim tijelima”, dodao je Jandroković.
Jandroković u kolovozu: “Izbjegavati bilo kakve političke konotacije kada je u pitanju sport i nogomet”
No, prije nešto više od četiri mjeseca Jandroković se kod sličnog pitanja nije samo zadržao na političkoj razini i kritici političkih protivnika, nego je osudio ponašanje Torcide koja je na utakmici Hajduka i Gorice zapalila transparent sa srpskim obilježjima te su vikali “Za dom spremni”.
“To je potpuno nepotrebno, loše, to nisu poruke koje treba slati s nogometnih terena i stadiona. Treba smiriti strasti i kada smo na nogometnim utakmicama navijati za one koje volimo i naravno poštovati sve protivnike”, kazao je Jandroković, a kada je upitan treba li izmijeniti zakon vezano uz povik “Za dom spremni” je dodao:
“Očito se sad ovdje radi i o nekom dišpetu i inzistiranju na nečem što je nepotrebno. Još jednom ponavljam, to su sportski događaji, treba sportski navijati, poštovati sportskog protivnika, navijati za svoje, a izbjegavati bilo kakve političke konotacije kada je u pitanju sport i nogomet”.
Znači, u slučaju BBB-a Jandrokoviću i Plenkoviću bilo je jedino bitno da je poslana politička poruka Tomaševiću, dok je u slučaju Torcide predsjednik Sabora poručio da se na sportskim događajima treba izbjegavati političke konotacije, a da je “Za dom spremni” na tribinama nepotreban. Pritom ni Plenković, a ni Jandroković nisu jednom riječju osudili isticanje ustaškog pozdrava na maksimirskom stadionu.
Ustavni sud: “‘Za dom spremni’ nije u skladu s Ustavom”
Podsjetimo, Ustavni sud je u svojem priopćenju iz 2020. godine naveo da je “u odnosu na pozdrav ‘Za dom, spremni’, Ustavni sud u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske”.
Kada se već Jandroković pozvao na institucije, treba napomenuti da Policijska uprava zagrebačka još nije objavila hoće li zbog transparenta i skandiranja “Za dom spremni” prošlog vikenda prijaviti pripadnike BBB-a. Policija je tri dana prije te utakmice najavila da će “sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prije, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice provesti audio-video snimanje na stadionu i na prilaznim pravcima”. Znači, policija ima snimke te utakmice, spornog navijanja i isticanja ustaškog pozdrava.
S druge strane, Zakon o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima sadrži i članak 4. u kojem se navodi da se protupravnim ponašanjem smatra i, između ostalog, “pokušaj unošenja, unošenje i isticanje transparenata, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja, nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti”, kao i “pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti”.
Također, u 5. članku Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira navodi se da će kaznu od 700 do 4000 eura ili zatvor do 30 dana dobiti onaj “tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir”. Hrvatski sudovi su, kada se ne radi o sportskim događajima koji imaju svoj poseban zakon, uglavnom vikanje ustaškog pokliča kažnjavali na temelju toga članka.
Thompson zbog “Bojne Čavoglave” oslobođen, drugi pjevač kažnjen
No, kao što znamo, u Hrvatskoj je sudska praksa neujednačena kada se govori o ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, a to se dodatno komplicira kada se krene u priču o sankcioniraju tog pozdrava u pjesmi “Bojna Čavoglave”. Tako je u jednoj presudi Marko Perković Thompson oslobođen optužbe pred Viskom prekršajnim sudom zbog tog pokliča na početku pjesme, no drugi je pjevač pravomoćno kažnjen jer je pjevao tu istu pjesmu tijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Visoki prekršajni sud je u toj presudi dosta jasno objasnio zašto smatra da “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” smatra prekršajem, a pozvao se na 39. članak Ustava:
“Bez obzira na žalbene navode da je otpjevao pjesmu na način kako je ista objavljena u izvornom tekstu pjesme ‘Bojna Čavoglave’ i koja je objavljena u Službi zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja, okrivljenik je mogao i trebao biti svjestan mogućeg negativnog utjecaja izvikivanja ovog izraza i trebao se suzdržati od takvog ponašanja. Činjenica da je navedeni pozdrav dio autorskog umjetničkog djela ne mijenja činjenicu da simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije, kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti, te da je protivan odredbi članka 39. Ustava Republike Hrvatske, koji zabranjuje svako pozivanje ili poticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Opisano ponašanje svakako doprinosi stvaranju atmosfere u kojoj se utječe na javni red i mir na način da se ohrabruje druge na izražavanje mržnje i na nasilje, odnosno stvara latentna opasnost, nelagoda i uznemirenost kod osoba koje ne spadaju u većinsku etničku ili vjersku skupinu”.
O neujednačenom postupanju hrvatskih institucija govori i činjenica da Thompsona za izvikivanje tog pokliča na početku pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertu na zagrebačkom Hipodromu policija nije niti prijavila, ali je zato posjetitelja sud kaznio zbog skandiranja tog istog pozdrava neposredno prije koncerta. Također, poznato je i da je nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog prekršajnog suda oslobođen mladić koji je dan prije Thompsonova koncerta na Hipodromu uletio u javljanje uživo u Dnevniku HRT-a i u prijenosu uzviknuo “Za dom spremni”.
Sudovi kažnjavaju “Za dom spremni” na utakmicama
Što se tiče navedenog Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i kažnjavanja navijača zbog izvikivanja pokliča “Za dom spremni”, u novije vrijeme bilježimo nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Bjelovaru koji je sa 650 eura kaznio navijača zbog toga što je za vrijeme kup utakmice između Dinama iz Predavca i Dinama iz Zagreba zapalio dvije baklje i izrekao ustaški pozdrav “Za dom spremni, živjela …” (iz anonimizirane presude nije jasno što je kazao nakon ustaškog pozdrava) i podigao desnu ruku u zrak.
Također, Visoki prekršajni sud je u kolovozu ove godine ukinuo oslobađajuću presudu Općinskog suda u Šibeniku za navijača koji je za vrijeme odigravanja utakmice na izvikivanje “Za dom spremni”, uzvraćao riječima “Spremni”, uz uzdizanje obiju ruku u zrak”. Taj predmet je Visoki prekršajni sud vratio nižem sudu na ponovno odlučivanje.
Vezano uz pokušaj premijera Andreja Plenkovića za uvođenje dvostruke konotacije vezane uz korištenje pokliča “Za dom spremni”, jednu konotaciju za značenje pozdrava u NDH-a, a drugu tijekom Domovinskog rata, posebno je zanimljiva pravomoćna presuda Visokog prekršajnog suda iz siječnja ove godine. Tada je Visoki prekršajni sud potvrdio presudu nižeg suda koji je s 3 000 kuna kazne kaznio navijača zato što je na utakmicu došao sa šalom na kojem je pisalo “Za dom spremni”. U svojoj obrani navijač je tvrdio da natpis nema nikakve veze s NDH i ustaškim režimom nego da se “po njegovom mišljenju radi o pozdravu za kojega su njegova braća, odnosno dva bliža rođaka poginuli u Domovinskom ratu te nije imao nikakve loše namjere niti je iskazivao niti poticao bilo koga na mržnju niti izazivao nasilje prema bilo kojim ljudima različite rase, vjerskog i etničkog identiteta”. Visoki prekršajni sud je odbacio tu njegovu obranu i potvrdio osuđujuću presudu po Zakonu o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima.
I dok imamo ove presude pojedincima za izdvojeno korištenje pokliča “Za dom spremni” na utakmicama, nije poznato da je ikada policija dizala prijave kada isti poklič uzvikuje cijela tribina ili kada se, kao na Maksimiru prošlog tjedna, podigne transparent s tim natpisom.
Zakon iz 1977. godine
Kada Plenković govori o nekonzistentnosti gradonačelnika Tomaševića vezano uz (ne)odobravanje koncerata Marka Perkovića Thompsona, treba kratko izložiti i kako se tijekom desetogodišnjeg mandata mijenjao stav premijera uz zakonsko reguliranje korištenja ustaškog pozdrava u javnom prostoru. Dio sudaca i javnih osoba već godinama traži jasnije zakonsko uređenje tog pitanja, a to je na kraju priopćenja preko svoje glasnogovornice zatražio i Visoki prekršajni sud krajem srpnja:
“Isto tako je istaknuto i da je razlog tomu nedostatak precizne zakonske norme koja bi nedvosmisleno i detaljno uredila predmetno ponašanje, budući da je prekršaj za koji se teretilo okrivljenike, propisan u članku 5. (3.b) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, donesen 1977. godine (sa zadnjim izmjenama samo u pogledu novčanih kazni zbog uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku te povećanja istih)”.
Plenković 2017.: “Pozdrav ‘Za dom spremni’ ima predominatno konotacije vezane za NDH i za ustaški režim”
Plenkoviću je, primjerice, u rujnu 2017. godine bilo neprihvatljivo da ploča poginulom HOS-ovcima s pozdravom “Za dom spremni” visi u Jasenovcu, mjestu najvećeg ustaškog logora u 2. svjetskom ratu, ali mu je bilo prihvatljivo rješenje da se ta ploča, s istim pozdravom, premjesti u Novsku.
“Na pitanje vrijeđa li neke pozdrav ‘Za dom spremni’, Plenković je odgovorio: ‘Za mene taj pozdrav ima predominantno konotacije vezane za NDH i za ustaški režim’. Premijer je potom dodao: “Na taj način riješili smo prvu fazu ove teme. Druga, ključna i dugoročno važnija je sustavno reguliranje korištenja znakovlja totalitarnih sistema”. Za potrebe tog sustavnog reguliranja Plenković je osnovao Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je uvelo dvostruku konotaciju pozdrava “Za dom spremni”. Odnosno zaključilo je da je “Za dom spremni” zabranjen, ali može biti i dozvoljen u slučajevima kada se komemoriraju poginuli HOS-ovci koji su ga koristili u Domovinskom ratu.
“Preporuke ćemo temeljito analizirati, vidjeti kako nam one mogu pomoći u promišljanju eventualnog daljnjeg poboljšanja zakonodavnog okvira. Posebno vrijednim smatram preporuku koja se odnosi na jačanje sudskih i upravnih kapaciteta kako bismo imali konzistentnu sudsku i upravnu praksu u konkretnim slučajevima”, kazao je u veljači 2018. godine Plenković. Njegova Vlada nije potom krenula u preciziranje zakonskih odredbi, a sudska praksa ostala je jednako neujednačena.
SDP je sredinom prosinca najavio da pokreće izmjene Kaznenog i Prekršajnog zakona,, pri čemu bi kazneno djelo bilo ako se potiče nasilje i mržnja, a prekršajno ako se reproducira sadržaj fašističkog, nacističkog, ustaškog ili četničkog pokreta. Time će saborska oporba izazvati Plenkovićevu većinu da glasanjem jasnije izrazi svoj stav o dopuštenosti ustaških simbola u javnom prostoru ili odbacivanjem prijedloga potvrdi da će se nastaviti sadašnja praksa sudova.
Dvostruka konotacija u presudama prekršajnih sudova
U biti, taj je dokument donio još veću zbrku u sudnicama jer nikada nije pretočen u zakonske izmjene, a sudovi su ga počeli koristiti u svojim presudama. Na takvu praksu se osvrnuo i Visoki prekršajni sud u već navedenom priopćenju iz srpnja ove godine:
“Prema dosadašnjoj sudskoj praksi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, jasno je da samostalno korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’ i njegovih inačica u javnom prostoru nije dozvoljeno (Ppž-1387/2024, Ppž-805/2024, Ppž-5144/2023, Jž-1215/2020, Jž-919/2019). U posljednje dvije oslobađajuće odluke različitih sudskih vijeća ovog suda (Ppž-1252/2022 i Ppž-1247/2025), od kojih je jedna i ona za koju je tražen komentar, sudska vijeća su zauzela stav da je korištenje navedenog pozdrava u iznimnim situacijama dopušteno. Ta se iznimka u jednom slučaju (Ppž-1252/2022) odnosi na komemoriranje ispred biste poginulog hrvatskog branitelja koji se borio pod znakovljem HOS-a u Domovinskom ratu, prilikom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja HOS-a, u parku koji nosi njegovo ime, a druga (Ppž-1247/2025) na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza, ispred Spomenika hrvatske pobjede ‘Oluja 95’ u Kninu.
Iako se u tim predmetima nije radilo o istim prigodama u kojima se koristio navedeni pozdrav, za istaknuti je da je u konkretnim predmetima izostalo bilo kakvo ujednačavanje sudske prakse kroz sudsku evidenciju s dotadašnjim odlukama suda vezanim uz taj pozdrav. Naime, prema odluci Suda Europske unije (u spojenim predmetima Hann-Invest od 11. srpnja 2024.) sustav ujednačavanja sudske prakse i obvezujućih pravnih shvaćanja donesenih na sudskim odjelima zbog nejednakih sudskih odluka o istim ili sličnim pravnim pitanjima, suprotan je pravu Europske unije i temeljnom načelu neovisnosti sudaca u odlučivanju. Iz tog razloga se i na Visokom prekršajnom sudu zastalo s primjenom hrvatskih zakonskih odredbi koji uređuju postupak unutar institucionalnog ujednačavanja sudske prakse te je zbog toga moguće očekivati različitu sudsku praksu u toj pravnoj stvari.
U izjavi je rečeno i da ‘Dokument dijaloga – Temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja’ Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, od 28. veljače 2018. nije izvor prava za razliku od Ustava, međunarodnih propisa, zakona i podzakonskih akata na temelju kojih se sudi, ali da sud ne može biti lišen utjecaja duha vremena u kojem donosi odluke pa je vidljiv očit utjecaj tog dokumenta i njegovih preporuka u nekim odlukama ovog suda u vezi navedenog pozdrava”.
Plenković 2023.: “Tema svedena na jako, jako, uski i i mali krug ljudi”
No, umjesto da se zaključci Vijeća pretoče u jasnije zakonske odredbe vezane uz “Za dom spremni” i druge ustaške simbole, Plenković je došao do toga da sada uglavnom tvrdi da je sve jasno u zakonima, a 2023. godine je smatrao da će sve riješiti više kazne u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Na pitanje hoće li korištenje ustaškog pozdrava uvrstiti u Kazneni zakon, tada se odlučio za umanjivanje cijelog problema.
“A znamo da je praktički i trenutno sve to skupa i zabranjeno i da oni koji provociraju na taj način najviše štete čine reputaciji Hrvatske, najviše štete čine našem međunarodnom ugledu. I mislim da je kroz nekoliko zadnjih godina ta tema ipak svedena na jedan jako, jako, uski i i mali krug ljudi i da smo napravili velike korake naprijed. To se vidi i u javnom životu”, rekao je Plenković 2023.
Ta izjava nije baš najbolje ostarjela, s obzirom da se od najave Thompsonovog hipodromskog koncerta ustaški pozdrav u nekoliko navrata čuo sa govornice Sabora; ministar obrane je javno kazao da ga je izvikivao na koncertu na kojem je bio i predsjednik Sabora; sve je više grafita i murala s natpisom “Za dom spremni” u javnom prostoru, a eto, od ljeta se učestalo čuje i s tribina nogometnih stadiona. No, s pozicije iz 2017. godine da za Plenkovića “Za dom spremni” ima “predominantno konotacije vezane za NDH i za ustaški režim”, premijer je – preko uvođenja dvostrukih konotacija – sada došao do pozicije da na pitanje o na pitanje o isticanju spornog ustaškog slogana govori o nekonzistenciji zagrebačkog gradonačelnika. I to u slučaju u kojem je gradonačelnik, podržan odlukom Gradske skupštine, uskratio gradski prostor za izvikivanje toga pokliča.
No, i to je na tragu Plenkovićeva uvođenja još jedne konotacije tog pozdrava – sada gdje god može isticanje slogana “Za dom spremni“ pokušava povezati s “Bojnom Čavoglave” pa, kao nedavno u Parizu, govori kako je Thompson vrlo popularan pjevač koji u Zagrebu rijetko ima koncerte, a tu pjesmu izvodi već 30 godina. Pa je onda u redu i da na njezinom početku i dalje stoji ustaški pozdrav “Za dom spremni”.
