Prilog SBTV-a kao video-najava za parodiju o veselim ženama brodskim, prepuna skeč-izjava
sbperiskop
Ukuca li se u famozni Google ovih nekoliko riječi odnosno skupni pojam: Društvo hrvatskih intelektualki „Ivana Brlić Mažuranić“ Slavonski Brod – neće se dobiti gotovo nijedan rezultat. Rečeno društvo koje je prije nekoliko dana ponosno proslavilo 20 godina postojanja i rada, nema svoju internetsku stranicu, nema čak ni svoj blog, a nema ni članaka na drugim portalima iz kojih bi se saznalo čime su se to intelektualke konkretno bavile u protekle dvije decenije. Kao da su mjesne intelektualke djelovale neprimjećeno, ispod informativnih radara, pod, reklo bi se, kubanskom blokadom svrstanih medija, u nekakvom tajnom intelektualnom podzemlju poput Kusturičinih junaka u paralelnom svijetu Undergrounda. Ali zato su Brođanima poklonile knjigu od 190 stranica o svom postojanju, što je sasvim u skladu s njihovim staromodnim shvaćanjem postmoderne uloge elektroničkih medija. Bilo bi zanimljivo saznati tko je njen izdavač i tko je sponzorirao tu ilustriranu inventuru njihovih putovanja i susreta ovdje ondje?
Prilog SBTV-a o velikom jubileju, koji je korektno odradila iskusna Imreškovićeva, izgleda(o je) kao trailer za humoristični dokumentarac, kao video-najava za parodiju o veselim ženama brodskim, prepuna skeč-izjava o tome kako su intelektualke „radile na promicanju žene u društvu“. Brodske karikaturalne sufražetkinje koje nikada nisu apsolvirale motive i metode borbe hrabrih aktivistkinja iz 19. stoljeća, ostale su izvan struja aktualnih političkih i gospodarskih previranja. Ne sjećamo se nijednog njihovog vidljivog i utjecajnog zalaganja za ljudska prava, za čisti zrak, za poboljšanje prava mladih, za traženja načina da Brod iskoristi svoje ljudske potencijale, za bolje informiranje javnosti itd, itd . Ne sjećamo se jesu li dizale glas protiv namještanja natječaja, protiv načina očajne, bijedne, nekvalitetne i korumpirane lokalne partitokracije? Kako čuti njihovo mišljenje, na primjer, o kulturnoj sceni Broda, kada mnoge pojedinke, članice Društva, nisu vidjele Gradsku knjižnicu iznutra?
Njihovo pokondireno paradiranje pred kamerama lokalne dalekovidnice samo je još jedan dokaz da su se intelektualke dvadeset godina samodopadno bavile samima sobom bez sluha za gotovo tragičnu situaciju koja je snašla građane Hrvatske i Broda, radnike, seljake i srednji sloj, situaciju koju su izrežirali političari i njihove sluge – upravo intelektualci, stvorivši socijalno nedgovorni kapitalizam. Ne sumnja se u njihove namjere i ambicije da budu provincijalna elita u nekvom dosluhu s intelektualkama iz centrale u Zagrebu, ali od žena koje imaju diplome fakulteta i važne radne pozicije, očekuje se ozbiljnost, usmjerenost, kreativnost, očekuje se respektabilno, poticajno sudjelovanje u rješavanju problema lokalne zajednice. Sve je to izostalo.
Njihov jubilej jedan je lokalni news portal neizravno prokomentirao citatima iz Klaićevog riječnika stranih riječi i HJP-a o značenju riječi intelektualc, hoteći zapravo ironično ustvrditi da ova skupina marginalaca (ili marginalkinja?) odanih formi, to značenje, a ni značaj, ne zna niti postupa po njima.
