Knjiga Stribora Uzelca Schwendemanna Dogodilo se jednom u Borodu… za koju autor kaže da je lokalna je povijest rata i mira, potresa i požara, poplava i suša, umiranja i rađanja, građenja i rušenja, pobjeda i poraza, uspjeha i neuspjeha, dobročinitejstava i zlotvorstva, mudrosti i ludosti… da je poveći registar znakova života i znakova smrti na mjestu, koje od pamtivijeka služi da bi se, upravo tu, prešla rijeka. Stoga se ono i zove Brod – vapi za drugim, dopunjenim izdanjem. Naime, posljednje „vijesti iz povijesti“ zabilježene su 2008. godine, a obuhvaćaju 1 840 događaja i oko 2 000 imena.
Knjiga kalendariziranog Broda bezbroj je puta poslužila ovom portalu kao oslonac za komparacije proteklih vremena s današnjima. I ovaj puta ćemo se u tom smislu njome okoristiti, izdvajajući datum 19. svibnja 1921. godine. Dakle, na današnji dan, tri godine od završetka Velikog rata, u Brodu je održan marveni vašar na koji je dotjerano 750 goveda, 430 konja i 1165 svinja. Svinje su prodavane dvostruko skuplje po kilogramu žive vage od goveda. Konji su prodavani po gotovo istoj cijeni kao krave.
Pojam vašara s toliko marve izaziva vrtoglavicu znatiželje. Promjene koje su se dogodile za vrijeme 95 godina su ogrome. Promijenili su se i marva i ljudi. Ljudi je više, a marve je manje- na vašarima. U prosjeku – ljudske marve je više. Uzgoj i cijene se uspoređuju s nevjericom. Podaci o broju shrpljene marve zvuče nestvarno. Netko tko do danas ni s dvadest godina života nije vidio konja, ne uživo, nego živog konja, vjerojatno se pita ima li sada u cijeloj Hrvatskoj ukupno toliko konja. To se zove napredak, to da ne moraš trpjeti miris marve u štali pored kuće. Ali, meso zaklane marve jelo se i onda i danas. Pričaju stariji da je meso pri spravljanju neodoljivo mirisalo. Svinjski šnicl ispečen na naglo čuo se pet kuća dalje. Danas također miriše, ali na hormone rasta, na umjetnu hranu kojom se tovi stoka. Netko je rekao da će se uskoro svinjetina, ako njene cijene nastave padati, po supermarketima dijeliti besplatno, naravno, pod uvjetom da kupac napravi račun preko 500 kuna. Junetina drži cijenu, jer se manje uvozi. Svinjetina se masovno uvozi iz razvijenijih zemalja koje svoje proizvođače ne ubijaju nametima. Danas je cijena svinjetine dvostruko niža od cijene junetine. Godine 1921. bilo je obratno. Junetina se danas na stolovima ne nađe tako često, i manje nego nekad. Reci mi što jedeš, junetinu, govedinu ili svinjetinu, reći ću ti koliko vas (ne)radi u familiji. Danas je konj nešto poput statusnog simbola. Nekada je bio živi radni stroj za oranje. Danas rijetke familije uzgazaju konje da bih ih pokazali na seoskim paradama.
Te, 1921. godine, marva se išla gledati na vašar. Danas se upali televizor i pogledaju TV-dnevnici s prijenosima sjednica.
sbperiskop
Knjiga kalendariziranog Broda bezbroj je puta poslužila ovom portalu kao oslonac za komparacije proteklih vremena s današnjima. I ovaj puta ćemo se u tom smislu njome okoristiti, izdvajajući datum 19. svibnja 1921. godine. Dakle, na današnji dan, tri godine od završetka Velikog rata, u Brodu je održan marveni vašar na koji je dotjerano 750 goveda, 430 konja i 1165 svinja. Svinje su prodavane dvostruko skuplje po kilogramu žive vage od goveda. Konji su prodavani po gotovo istoj cijeni kao krave.
Pojam vašara s toliko marve izaziva vrtoglavicu znatiželje. Promjene koje su se dogodile za vrijeme 95 godina su ogrome. Promijenili su se i marva i ljudi. Ljudi je više, a marve je manje- na vašarima. U prosjeku – ljudske marve je više. Uzgoj i cijene se uspoređuju s nevjericom. Podaci o broju shrpljene marve zvuče nestvarno. Netko tko do danas ni s dvadest godina života nije vidio konja, ne uživo, nego živog konja, vjerojatno se pita ima li sada u cijeloj Hrvatskoj ukupno toliko konja. To se zove napredak, to da ne moraš trpjeti miris marve u štali pored kuće. Ali, meso zaklane marve jelo se i onda i danas. Pričaju stariji da je meso pri spravljanju neodoljivo mirisalo. Svinjski šnicl ispečen na naglo čuo se pet kuća dalje. Danas također miriše, ali na hormone rasta, na umjetnu hranu kojom se tovi stoka. Netko je rekao da će se uskoro svinjetina, ako njene cijene nastave padati, po supermarketima dijeliti besplatno, naravno, pod uvjetom da kupac napravi račun preko 500 kuna. Junetina drži cijenu, jer se manje uvozi. Svinjetina se masovno uvozi iz razvijenijih zemalja koje svoje proizvođače ne ubijaju nametima. Danas je cijena svinjetine dvostruko niža od cijene junetine. Godine 1921. bilo je obratno. Junetina se danas na stolovima ne nađe tako često, i manje nego nekad. Reci mi što jedeš, junetinu, govedinu ili svinjetinu, reći ću ti koliko vas (ne)radi u familiji. Danas je konj nešto poput statusnog simbola. Nekada je bio živi radni stroj za oranje. Danas rijetke familije uzgazaju konje da bih ih pokazali na seoskim paradama.
Te, 1921. godine, marva se išla gledati na vašar. Danas se upali televizor i pogledaju TV-dnevnici s prijenosima sjednica.
sbperiskop
