HDZ-ovi pregovori s manjinskim zastupnicima odvijaju se u društvenom okruženju koje je još uvijek opterećeno nasljeđem protumanjinskog raspoloženja, pogotovo prema srpskoj zajednici, koje se razmahalo u nekoliko proteklih godina
Kao i poslije prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, osam saborskih zastupnika nacionalnih manjina nužno je za osiguranje stabilnosti koalicijske vlade HDZ-a i Mosta, a ovaj put barem bez nekolicine njih skoro da je nemoguće formirati i minimalnu većinu. HDZ Tomislava Karamarka lani nije prezao od iznuđivanja podrške manjinskih zastupnika razbijanjem njihova zajedničkog nastupa i vrbovanjem pojedinaca, a Most se tada i sada držao po strani, kao da ga se suradnja s manjinskim zastupnicima ne tiče. U nastojanju da reformira HDZ i društvo, Andrej Plenković je koncilijantnije pristupio pregovorima, najavljujući transparentniju i dosljedniju politiku poštivanja Ustavom i zakonima definiranih manjinskih prava te vođenje promanjinske politike sukladno standardima Europske unije.
U dosadašnjim pregovorima s hdz-om usuglašeno je rješavanje 17 zajedničkih manjinskih pitanja, koja će biti sastavni dio programa Vlade, kao i njezinih operativnih programa
No unatoč bitno dobrohotnijem pristupu, HDZ-ovi pregovori s manjinskim zastupnicima odvijaju se u društvenom okruženju koje je još uvijek inficirano i opterećeno nasljeđem protumanjinskog raspoloženja, pogotovo prema srpskoj zajednici, koje se razmahalo u nekoliko proteklih godina, s konzervativnom nacionalističkom revolucijom koju je predvodio Karamarko. HDZ-ovi pregovori s osam manjinskih zastupnika u javnosti su prevladavajuće popraćeni ocjenama da se radi o pukoj političkoj trgovini u čijoj su osnovi uvećani ucjenjivački kapaciteti manjinskih zastupnika, a ne izostaju ni tvrdnje da je riječ o uhljebljivanju predstavnika nacionalnih manjina u državnom aparatu i poduzećima. S druge strane, i najpovršniji pogled na pitanja i probleme o kojima se pregovara svjedoči da se zapravo pregovara o provođenju ustavnih i zakonskih prava koja su odavno definirana, a koja su do sada bila realizirana po sistemu toplo-hladno, s povremenim uzletom, ali još češćim padom ili stajanjem u mjestu.
Zapravo se pregovara o provođenju ustavnih i zakonskih prava koja su odavno definirana, a koja su do sada bila realizirana po sistemu toplo-hladno, s povremenim uzletom, ali još češćim padom ili stajanjem u mjestu
Upravo zbog proteklog petogodišnjeg zastoja i nazadovanja u ostvarivanju prava osmero zastupnika nacionalnih manjina dogovorilo je zajedničku pregovaračku platformu. Identificirano je 17 problema s kojima se suočavaju sve manjine i nastoji se s HDZ-om dogovoriti njihovo ugrađivanje u Vladinu politiku i programe, kao i dinamiku njihove realizacije. Kako brojni pripadnici nacionalnih manjina žive u nerazvijenim regijama ili onima koje su najviše bile pogođene ratnim posljedicama, s Plenkovićevim pregovaračkim timom dogovaraju se u prvom redu promjene u politici regionalnog razvoja kojima bi se osiguralo smanjivanje razlika u razvijenosti pojedinih krajeva. Te se promjene nastoji operacionalizirati ne samo zakonskim izmjenama nego i efikasnijim radom tijela vlasti i poduzeća na konkretnim projektima, poput reelektrifikacije područja koja čekaju na povrat struje još od kraja rata. Osim definiranja dinamike i osiguranja sredstava za realizaciju takvih projekata, manjinski zastupnici ovaj put traže i angažiranje svojih predstavnika u državnim tijelima i poduzećima, ne samo radi guranja i nadziranja projekata, nego i zbog ostvarenja zakonske obveze o proporcionalnoj zastupljenosti pripadnika manjina među zaposlenima u državnoj upravi, njezinim institucijama i poduzećima, pogotovo u sredinama u kojima su prisutniji u ukupnom stanovništvu.
Manjinski zastupnici i ovaj su put istaknuli probleme koji nikako da budu skinuti s dnevnog reda unatoč proklamacijama i propisanim regulama. Naravno, radi se o pitanjima međuetničke tolerancije, govora mržnje, dvojezičnosti, školovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, pitanju manjinskih vijeća i regulacije njihova statusa i načina izbora, o boljem reguliranju izbora manjinskih saborskih zastupnika te zaštiti njihovih stečenih prava i načina zastupljenosti u Saboru. U dosadašnjim pregovorima s HDZ-om usuglašeno je rješavanje 17 zajedničkih manjinskih pitanja, koja će biti sastavni dio programa Vlade, kao i njezinih operativnih programa.
HDZ-ov tim nadalje će odvojeno pregovarati s pojedinim manjinskim zastupnicima o specifičnim zahtjevima i pitanjima koja muče njihove zajednice. Talijanski zastupnik Furio Radin kaže da se i tu radi uglavnom o već dugo znanim pitanjima, poput realizacije hrvatsko-talijanskog međudržavnog ugovora ili obrazovanja na talijanskom jeziku, pitanja izdavaštva i slično. O pojedinim gorućim konkretnim pitanjima, čije će rješavanje nastojati dogovoriti, Radin nije htio govoriti dok ih ne raspravi s Plenkovićevim timom. Sličnog su stava i drugi, poput romskog zastupnika Veljka Kajtazija ili srpskog zastupnika Milorada Pupovca.
Pregovori o tim specifičnim zahtjevima pojedinih manjina započeli su ovoga tjedna, a nakon što budu usuglašeni, postat će dio operativnog programa Vlade. Što se tiče pitanja o kojima će pregovarati saborski zastupnici SDSS-a, Pupovac kaže da će ona ‘uključivati sva relevantna pitanja za srpsku manjinsku zajednicu u Hrvatskoj’. To su pitanje povratka, obnove i stambenog zbrinjavanja, regionalnog razvoja, statusa, podrške i razvijanja manjinskih institucija, kao što su ZVO i SNV, unaprjeđenja međuetničke tolerancije i mira, nastavka suđenja za ratne zločine, revizije starih predmeta, objavljivanja podataka o ratnim zločinima i istragama i procesima koji su vođeni, intenziviranja rješavanja problema zatočenih i nestalih osoba te zakonskog reguliranja statusa civilnih žrtava rata. U sklopu rješenja predlaže se i osnivanje međuresornog tijela zaduženog za osmišljavanje dugoročne strategije suzbijanja etnički motiviranog govora mržnje, nasilja, rasizma i diskriminacije.
- Smatramo da je važno i da postoji simbolična zastupljenost predstavnika manjina u Vladi, a jako je važno da postoji i njihova funkcionalna participacija, što znači njihovu zastupljenost na različitim nivoima u ministarstvima i Vladinim tijelima te javnim poduzećima, jer se u njima vidi odsutnost pripadnika nacionalnih manjina i njihove zastupljenosti, kako u rješavanju pitanja koja su predmet sporazuma tako i poštivanja elementarne zakonitosti. Ne traži se ništa što nije ili se traži vrlo malo onoga što već nije propisano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima. Ne traži se ništa što nije dio međunarodnih obaveza Hrvatske, posebno onoga što je sadržano u Sporazumu o pristupanju Europskoj uniji. Ne traži se ništa što inače ne spada u političku kulturu manjina, odnosno promanjinsku politiku koju će, nadamo se, gospodin Plenković voditi. To jesu ozbiljna pitanja, neka teža, neka lakša, ali se u svakom slučaju tiču ravnopravnosti, zastupljenosti, participacije i vrlo životnih prava, statusa i položaja ljudi - kazao nam je Pupovac.
Upitali smo ga i hoće li biti moguće raspetljati pitanje procesuiranja ratnih zločina, koje je postalo najveći kamen smutnje u odnosima Hrvatske i Srbije. Pupovac podsjeća da je regionalna suradnja ‘rezultat pristanka na suradnju s Haškim sudom i Hrvatske i Srbije, a neophodna je i kako bi se doista moglo suditi onima koji su počinili ratne zločine, jer je bez nje u mnogim slučajevima gotovo nemoguće osigurati svjedoke i dokaze’.
- Osim toga, ona je neophodna i zato da bi se riješili nesporazumi u procesuiranju ratnih zločina. Znamo da postoji univerzalna jurisdikcija na srpskoj strani te praksa suđenja na hrvatskoj strani koja dominantno ide na to da sudi Srbima, a sporadično Hrvatima i često neuspješno. To su stvari koje će biti predmet naših razgovora, ali moraju biti i predmet brige međunarodnih institucija, prije svega još uvijek prisutnog Haškog suda, ali i UN-a kao njegova osnivača - kaže Pupovac.
U dijelu javnosti manjinskim se zastupnicima prigovara kad iskazuju stavove o pitanjima koja, uvjetno rečeno, izlaze izvan manjinskih tema, pogotovo kad to čine u okviru pregovora o sastavljanju parlamentarne većine. Najava Pupovca i Radina da neće podržati HDZ-ovu vladu ako će Zlatko Hasanbegović ostati ministar kulture pokrenula je niz napada u čijoj je srži zgražanje zbog toga što se oni kao manjinski zastupnici u to uopće miješaju.
- Što se tiče zastupnika SDSS-a, mi kao politička stranka sasvim sigurno ne možemo biti zatvoreni na manjinsku tematiku i pitanja. Nas zanima opći proces demokratizacije, opći proces političke kulture u Hrvatskoj, zanima nas i pitanje odnosa prema prošlosti, posebno prema Drugom svjetskom ratu, zanima nas u kom smjeru Hrvatska ide sa svojom političkom idejom, hoće li se formirati građanska politička kultura kojoj će doprinositi desnica, ljevica i svi ostali ili će se nastojati zatrti tu građansku političku kulturu koja je stvarana proteklih godina, barem od 2000. naovamo i pokušati je pretvoriti u jednu nacionalističku klerikalnu sliku društva u kojoj će desničarska politika biti dominantna - kaže Pupovac.
Pokušaje da se zastupnike manjina ušutka po tim pitanjima on vidi kao protuustavne, jer predstavljaju oduzimanje prava koja proizlaze iz manjinskih saborskih mandata, kao i prava koja oni imaju kao građani.
- S druge strane, oni koji su skočili u obranu Hasanbegovića s desnih ili ekstremno desnih pozicija samo su pokazali čiji je on glasnogovornik. Bez obzira na to koliko to bilo neugodno, mi tu poziciju nećemo napustiti, jer bez građanske ravnopravnosti i bez prava svakoga da sudjeluje u društvenim raspravama ne može se kreirati okvir za ostvarivanje i svih drugih prava, pa onda i manjinskih prava, osim u nekoj poziciji geta i etničke getoizacije, na što nećemo nikad pristati - kaže Pupovac.
Njemu se prigovara i komunikacija sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem, što se ne čuje samo s desnice.
- Po međunarodnoj konvenciji, čije su potpisnice i Hrvatska i Srbija, pravo je pripadnika nacionalnih manjina u jednoj zemlji da imaju nesmetanu komunikaciju i suradnju s vlastima u onome što se naziva matična zemlja njihova naroda. Pokušaj da se to diskvalificira, da se o tome govori kao instrumentalizaciji i stvaranju, kao što je jedna novinarka kazala, srpskog gubernatora u Hrvatskoj, zapravo je tipičan antimanjinski govor i dio antimanjinske kampanje, pogotovo bez prethodnog obavještavanja što su sadržaji tih razgovora i bez istinske volje da se zna o čemu se radi. Ta vrsta kampanje štetna je za međudržavne odnose i za ostvarivanje manjinskih prava - napominje Pupovac, navodeći da su njegovi susreti u Beogradu u dvostrukoj funkciji: otklanjanja loših odnosa između Hrvatske i Srbije i rješavanja nekih konkretnih slučajeva te u funkciji unaprjeđenja razumijevanja položaja Srba u Hrvatskoj.
portalnovosti
Kao i poslije prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, osam saborskih zastupnika nacionalnih manjina nužno je za osiguranje stabilnosti koalicijske vlade HDZ-a i Mosta, a ovaj put barem bez nekolicine njih skoro da je nemoguće formirati i minimalnu većinu. HDZ Tomislava Karamarka lani nije prezao od iznuđivanja podrške manjinskih zastupnika razbijanjem njihova zajedničkog nastupa i vrbovanjem pojedinaca, a Most se tada i sada držao po strani, kao da ga se suradnja s manjinskim zastupnicima ne tiče. U nastojanju da reformira HDZ i društvo, Andrej Plenković je koncilijantnije pristupio pregovorima, najavljujući transparentniju i dosljedniju politiku poštivanja Ustavom i zakonima definiranih manjinskih prava te vođenje promanjinske politike sukladno standardima Europske unije.
U dosadašnjim pregovorima s hdz-om usuglašeno je rješavanje 17 zajedničkih manjinskih pitanja, koja će biti sastavni dio programa Vlade, kao i njezinih operativnih programa
No unatoč bitno dobrohotnijem pristupu, HDZ-ovi pregovori s manjinskim zastupnicima odvijaju se u društvenom okruženju koje je još uvijek inficirano i opterećeno nasljeđem protumanjinskog raspoloženja, pogotovo prema srpskoj zajednici, koje se razmahalo u nekoliko proteklih godina, s konzervativnom nacionalističkom revolucijom koju je predvodio Karamarko. HDZ-ovi pregovori s osam manjinskih zastupnika u javnosti su prevladavajuće popraćeni ocjenama da se radi o pukoj političkoj trgovini u čijoj su osnovi uvećani ucjenjivački kapaciteti manjinskih zastupnika, a ne izostaju ni tvrdnje da je riječ o uhljebljivanju predstavnika nacionalnih manjina u državnom aparatu i poduzećima. S druge strane, i najpovršniji pogled na pitanja i probleme o kojima se pregovara svjedoči da se zapravo pregovara o provođenju ustavnih i zakonskih prava koja su odavno definirana, a koja su do sada bila realizirana po sistemu toplo-hladno, s povremenim uzletom, ali još češćim padom ili stajanjem u mjestu.
Zapravo se pregovara o provođenju ustavnih i zakonskih prava koja su odavno definirana, a koja su do sada bila realizirana po sistemu toplo-hladno, s povremenim uzletom, ali još češćim padom ili stajanjem u mjestu
Upravo zbog proteklog petogodišnjeg zastoja i nazadovanja u ostvarivanju prava osmero zastupnika nacionalnih manjina dogovorilo je zajedničku pregovaračku platformu. Identificirano je 17 problema s kojima se suočavaju sve manjine i nastoji se s HDZ-om dogovoriti njihovo ugrađivanje u Vladinu politiku i programe, kao i dinamiku njihove realizacije. Kako brojni pripadnici nacionalnih manjina žive u nerazvijenim regijama ili onima koje su najviše bile pogođene ratnim posljedicama, s Plenkovićevim pregovaračkim timom dogovaraju se u prvom redu promjene u politici regionalnog razvoja kojima bi se osiguralo smanjivanje razlika u razvijenosti pojedinih krajeva. Te se promjene nastoji operacionalizirati ne samo zakonskim izmjenama nego i efikasnijim radom tijela vlasti i poduzeća na konkretnim projektima, poput reelektrifikacije područja koja čekaju na povrat struje još od kraja rata. Osim definiranja dinamike i osiguranja sredstava za realizaciju takvih projekata, manjinski zastupnici ovaj put traže i angažiranje svojih predstavnika u državnim tijelima i poduzećima, ne samo radi guranja i nadziranja projekata, nego i zbog ostvarenja zakonske obveze o proporcionalnoj zastupljenosti pripadnika manjina među zaposlenima u državnoj upravi, njezinim institucijama i poduzećima, pogotovo u sredinama u kojima su prisutniji u ukupnom stanovništvu.
Manjinski zastupnici i ovaj su put istaknuli probleme koji nikako da budu skinuti s dnevnog reda unatoč proklamacijama i propisanim regulama. Naravno, radi se o pitanjima međuetničke tolerancije, govora mržnje, dvojezičnosti, školovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, pitanju manjinskih vijeća i regulacije njihova statusa i načina izbora, o boljem reguliranju izbora manjinskih saborskih zastupnika te zaštiti njihovih stečenih prava i načina zastupljenosti u Saboru. U dosadašnjim pregovorima s HDZ-om usuglašeno je rješavanje 17 zajedničkih manjinskih pitanja, koja će biti sastavni dio programa Vlade, kao i njezinih operativnih programa.
HDZ-ov tim nadalje će odvojeno pregovarati s pojedinim manjinskim zastupnicima o specifičnim zahtjevima i pitanjima koja muče njihove zajednice. Talijanski zastupnik Furio Radin kaže da se i tu radi uglavnom o već dugo znanim pitanjima, poput realizacije hrvatsko-talijanskog međudržavnog ugovora ili obrazovanja na talijanskom jeziku, pitanja izdavaštva i slično. O pojedinim gorućim konkretnim pitanjima, čije će rješavanje nastojati dogovoriti, Radin nije htio govoriti dok ih ne raspravi s Plenkovićevim timom. Sličnog su stava i drugi, poput romskog zastupnika Veljka Kajtazija ili srpskog zastupnika Milorada Pupovca.
Pregovori o tim specifičnim zahtjevima pojedinih manjina započeli su ovoga tjedna, a nakon što budu usuglašeni, postat će dio operativnog programa Vlade. Što se tiče pitanja o kojima će pregovarati saborski zastupnici SDSS-a, Pupovac kaže da će ona ‘uključivati sva relevantna pitanja za srpsku manjinsku zajednicu u Hrvatskoj’. To su pitanje povratka, obnove i stambenog zbrinjavanja, regionalnog razvoja, statusa, podrške i razvijanja manjinskih institucija, kao što su ZVO i SNV, unaprjeđenja međuetničke tolerancije i mira, nastavka suđenja za ratne zločine, revizije starih predmeta, objavljivanja podataka o ratnim zločinima i istragama i procesima koji su vođeni, intenziviranja rješavanja problema zatočenih i nestalih osoba te zakonskog reguliranja statusa civilnih žrtava rata. U sklopu rješenja predlaže se i osnivanje međuresornog tijela zaduženog za osmišljavanje dugoročne strategije suzbijanja etnički motiviranog govora mržnje, nasilja, rasizma i diskriminacije.
- Smatramo da je važno i da postoji simbolična zastupljenost predstavnika manjina u Vladi, a jako je važno da postoji i njihova funkcionalna participacija, što znači njihovu zastupljenost na različitim nivoima u ministarstvima i Vladinim tijelima te javnim poduzećima, jer se u njima vidi odsutnost pripadnika nacionalnih manjina i njihove zastupljenosti, kako u rješavanju pitanja koja su predmet sporazuma tako i poštivanja elementarne zakonitosti. Ne traži se ništa što nije ili se traži vrlo malo onoga što već nije propisano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima. Ne traži se ništa što nije dio međunarodnih obaveza Hrvatske, posebno onoga što je sadržano u Sporazumu o pristupanju Europskoj uniji. Ne traži se ništa što inače ne spada u političku kulturu manjina, odnosno promanjinsku politiku koju će, nadamo se, gospodin Plenković voditi. To jesu ozbiljna pitanja, neka teža, neka lakša, ali se u svakom slučaju tiču ravnopravnosti, zastupljenosti, participacije i vrlo životnih prava, statusa i položaja ljudi - kazao nam je Pupovac.
Upitali smo ga i hoće li biti moguće raspetljati pitanje procesuiranja ratnih zločina, koje je postalo najveći kamen smutnje u odnosima Hrvatske i Srbije. Pupovac podsjeća da je regionalna suradnja ‘rezultat pristanka na suradnju s Haškim sudom i Hrvatske i Srbije, a neophodna je i kako bi se doista moglo suditi onima koji su počinili ratne zločine, jer je bez nje u mnogim slučajevima gotovo nemoguće osigurati svjedoke i dokaze’.
- Osim toga, ona je neophodna i zato da bi se riješili nesporazumi u procesuiranju ratnih zločina. Znamo da postoji univerzalna jurisdikcija na srpskoj strani te praksa suđenja na hrvatskoj strani koja dominantno ide na to da sudi Srbima, a sporadično Hrvatima i često neuspješno. To su stvari koje će biti predmet naših razgovora, ali moraju biti i predmet brige međunarodnih institucija, prije svega još uvijek prisutnog Haškog suda, ali i UN-a kao njegova osnivača - kaže Pupovac.
U dijelu javnosti manjinskim se zastupnicima prigovara kad iskazuju stavove o pitanjima koja, uvjetno rečeno, izlaze izvan manjinskih tema, pogotovo kad to čine u okviru pregovora o sastavljanju parlamentarne većine. Najava Pupovca i Radina da neće podržati HDZ-ovu vladu ako će Zlatko Hasanbegović ostati ministar kulture pokrenula je niz napada u čijoj je srži zgražanje zbog toga što se oni kao manjinski zastupnici u to uopće miješaju.
- Što se tiče zastupnika SDSS-a, mi kao politička stranka sasvim sigurno ne možemo biti zatvoreni na manjinsku tematiku i pitanja. Nas zanima opći proces demokratizacije, opći proces političke kulture u Hrvatskoj, zanima nas i pitanje odnosa prema prošlosti, posebno prema Drugom svjetskom ratu, zanima nas u kom smjeru Hrvatska ide sa svojom političkom idejom, hoće li se formirati građanska politička kultura kojoj će doprinositi desnica, ljevica i svi ostali ili će se nastojati zatrti tu građansku političku kulturu koja je stvarana proteklih godina, barem od 2000. naovamo i pokušati je pretvoriti u jednu nacionalističku klerikalnu sliku društva u kojoj će desničarska politika biti dominantna - kaže Pupovac.
Pokušaje da se zastupnike manjina ušutka po tim pitanjima on vidi kao protuustavne, jer predstavljaju oduzimanje prava koja proizlaze iz manjinskih saborskih mandata, kao i prava koja oni imaju kao građani.
- S druge strane, oni koji su skočili u obranu Hasanbegovića s desnih ili ekstremno desnih pozicija samo su pokazali čiji je on glasnogovornik. Bez obzira na to koliko to bilo neugodno, mi tu poziciju nećemo napustiti, jer bez građanske ravnopravnosti i bez prava svakoga da sudjeluje u društvenim raspravama ne može se kreirati okvir za ostvarivanje i svih drugih prava, pa onda i manjinskih prava, osim u nekoj poziciji geta i etničke getoizacije, na što nećemo nikad pristati - kaže Pupovac.
Njemu se prigovara i komunikacija sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem, što se ne čuje samo s desnice.
- Po međunarodnoj konvenciji, čije su potpisnice i Hrvatska i Srbija, pravo je pripadnika nacionalnih manjina u jednoj zemlji da imaju nesmetanu komunikaciju i suradnju s vlastima u onome što se naziva matična zemlja njihova naroda. Pokušaj da se to diskvalificira, da se o tome govori kao instrumentalizaciji i stvaranju, kao što je jedna novinarka kazala, srpskog gubernatora u Hrvatskoj, zapravo je tipičan antimanjinski govor i dio antimanjinske kampanje, pogotovo bez prethodnog obavještavanja što su sadržaji tih razgovora i bez istinske volje da se zna o čemu se radi. Ta vrsta kampanje štetna je za međudržavne odnose i za ostvarivanje manjinskih prava - napominje Pupovac, navodeći da su njegovi susreti u Beogradu u dvostrukoj funkciji: otklanjanja loših odnosa između Hrvatske i Srbije i rješavanja nekih konkretnih slučajeva te u funkciji unaprjeđenja razumijevanja položaja Srba u Hrvatskoj.
portalnovosti
