Nova predsjednica Hrvatskih laburista, izabrana na izbornoj skupštini stranke u ponedjeljak 16. veljače, tvrdi da odlazak utemeljitelja stranke, Dragutina Lesara i Nikole Vuljanića nema veze sa desnim skretanjima. "Očekivala sam drugačije ponašanje od donedavnog člana predsjedništva, koji je pored Lesara imao možda i najveći utjecaj i vrlo često bio vrlo koncilijantan sa svima. Sve dok se nije dogodio poraz liste za EU parlament koju je on predvodio. Lesar je preuzeo svu odgovornost i za tuđe greške i to nije bilo dobro", kaže Nansi Tireli. Za Lupigu govori i o seksizmu u politici te navodi da se javni sektor mora mijenjati, a poduzetništvo treba snažniju podršku države i ne samo kroz poreze.




Nezanemariv je broj onih koji  su - s obzirom da nisu ni za HDZ a niti za SDP-ovu politiku -  polagali nade u Laburiste. Međutim, već nakon prvog  lošeg rezultata dogodio se raskol. Kako ste vi to doživjeli, pogotovo zato što ste preuzeli vodstvo stranke u takvim okolnostima?

- Kormilo sam preuzela do Izbornog sabora. I kandidirala sam se za predsjednicu uz gospodina Kapraljevića kao drugog kandidata. Mi smo ostvarili uspjeh na prošlim parlamentarnim izborima, izgradili smo solidnu infrastrukturu na razini cijele Hrvatske, kao oporba u Saboru pokazali smo izuzetan angažman, ali to nije bilo dovoljno da zadržimo i rejting. Postoje neslaganja kao i drugim strankama, ali moje je cilj da izađemo iz krize s jasnim programom, ciljevima i ljudima koji će stranku osnažiti i vratiti povjerenje birača. Vjerujem da ćemo uspjeti.

Koje odluke i politička usmjerenja najteže namećete u Saboru i što vam u tom smislu stoji na putu?

- U Saboru se sve svodi na vladajuće i opoziciju, pa se prijedlozi opozicije po nekom automatizmu odbacuju. Vidjeli ste primjer 'švicaraca'. Naše su prijedloge odbijali, a sada su se konačno sjetili reagirati. Bolje ikad nego nikad, ali nas su radi sličnih prijedloga demonizirali, nazivali populistima i demagozima. Eto, to vam je politika i s tim se moramo boriti, a najveća šteta čini se građanima. Zato se i zalažem za više direktne demokracije jer to može utjecati da stranke ozbiljnije shvate svoja obećanja i obveze prema biračima nakon što dođu na vlast.

(FOTO: Hrvatski laburisti)

Utemeljitelji Laburista, Dragutin Lesar i Nikola Vuljanić, odmah u startu vašeg aktualnog mandata odlaze iz stranke, s argumentom da stranka nije dovoljno lijevo.  Kako to doživljavate?

- Točno je da je Nikola Vuljanić izašao i da je kolega Novak izjavio da razmišlja o toj mogućnosti. Teško mi je reći što su pravi motivi, ali svakako to nije ovo o čemu oni govore. Stranka je lijevo bila i ostala. Neki ljudi izlaze na izbore i gube, a onda su krivi drugi, to je najkraća verzija. Laburisti nisu tu radi Nikole Vuljanića, kao niti radi mene ili bilo koga od nas. Očekivala sam drugačije ponašanje od donedavnog člana predsjedništva koji je pored Lesara imao možda i najveći utjecaj i vrlo često bio vrlo koncilijantan sa svima. Sve dok se nije dogodio poraz liste za EU parlament koju je on predvodio. Lesar je preuzeo svu odgovornost i za tuđe greške i to nije bilo dobro. Stranka u velikoj većini ne misli kao Vuljanić i on se sada ljuti na stranku. Nije li to malo neozbiljno od tako iskusne osobe? Želim mu svako dobro.

Hrvatska je među zemljama koje u Europi imaju najslabiji rast proizvodnje. Što smatrate najsnažnijom kočnicom?

- Kočnica je u političkoj pameti ili nedostatku iste, ali i strahu od promjena. Reforme su naravno neophodne, ali treba ih i provesti. Nedostaje konsenzus oko ključnih pitanja za budućnost Hrvatske. Nadmetanje HDZ-ovih i SDP-ovih koalicijskih vlada dovele su nas tu gdje jesmo, jedni su nas opljačkali, a drugi su se pravili jako pošteni i sposobniji, a nisu ispali niti sposobni niti pošteni. Bez reformi i nužnog konsenzusa oko ključnih reformi nemamo se čemu nadati. Neće Europa napraviti ništa umjesto nas, moramo toga biti svjesni.

Kako u svemu tome stoje novi poduzetnici i naročito žene-poduzetnice, imaju li proračun, državni poticaji i politika sluha za njih?

- Poduzetništvo je u Hrvatskoj nedovoljno stimulirano, a stigma koja se nameće spram poduzetnika je vrlo loša stvar. Laburisti se primarno brinu za radnike i za sve ljude koji ne žive od kapitala, ali itekako razumijemo da je tri četvrtine zaposlenih u Europi vezano za malo i srednje poduzetništvo. Ne možemo svi raditi u javnom sektoru i čekati da dobijemo plaću bez obzira kakvi su nam rezultati rada. Javni se sektor mora mijenjati, a poduzetništvo treba snažniju podršku države i ne samo kroz poreze. Žene poduzetnice su prepoznate kroz određene mjere poticaja, ali one dijele također sudbinu poduzetništva u cjelini.


(FOTO: Hrvatski laburisti)

Sve je rašireniji loš image o političarima. Kako u tome prolaze žene-političarke? Postoji li neki 'kavaljerski odnos' ili je biti žena u politici otežavajuća okolnost? 

- Mislim da se političarkama ipak više vjeruje. Uostalom, žene su manje sklone laganju od muškarca, barem tako govore neka istraživanja.  To što sam žena možda me dodatno kvalificira za obnašanje dužnosti predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova. Žene će još relativno dugo biti podzastupljen spol u našem Saboru kao i na mnogim drugim mjestima koja su tradicionalno pripadala većinom muškarcima, ali i to se polako mijenja. Žene također same odlučuju o sebi i to je jako važno, jer ne možemo sve normirati, ali normama potičemo na promjenu svijesti, vjerujem na bolje. S kolegama u Saboru želim imati odnos međusobnog uvažavanja i moram reći da osobno nemam negativnih iskustava, ali nikako ne odobravam povremene seksističke istupe pojedinih kolega.

Koji su primjeri seksizma po Vama najdrastičniji?

- Zadnji neukusan primjer pokazao je ministar Varga, a u Saboru je bilo i težih ispada, osobito prema gospođi Pusić i gospođi Sabol.

Na čelu ste saborskog odbora za ravnopravnost spolova. Čini se da se o ovoj temi raspravlja par puta godišnje, u okviru nekih datuma i globalnih kampanja. Da li se situacija u pogledu ravnopravnosti u Hrvatskoj ipak popravlja i koliko tome doprinose žene u politici?

- Istina je da su kampanje i dokumenti jedno, a u praksi se stvari malo teže mijenjaju. No, to je put koji traje a podizanje svijesti u svakoj pojedinoj zemlji ne ide preko noći niti na isti način. Moram reći da se u Hrvatskoj stvari ipak mijenjaju. Značajno je za mene kao ženu i laburisticu da je Vijeće Europe pokrenulo aktivnosti u smjeru suzbijanja rodne segregacije na tržištu rada, a to znači i razlike u mirovinama i plaćama na uštrb žena. Rodni stereotipi su naravno ženama snažna prepreka za usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života. Hrvatska je također, jedna od prvih, potpisnica Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama uključujući obiteljsko nasilje.

(FOTO: Hrvatski laburisti)

Posebna pažnja na razini Europe posvećuje se i uravnoteženju zastupljenosti muškaraca i žena u procesima političkog i javnog odlučivanja. Sve su to procesi koji će pozitivno utjecati na Hrvatsku, ali sigurno je da nas čeka još puno posla na podizanju svijesti i mijenjaju slike društva u tom smislu.

Što vas je najviše iznenadilo u 'visokoj politici'?

- Ništa. Ne bih zvala Hrvatski sabor mjestom  «visoke politike». Zastupnici predstavljaju nažalost primarno svoje stranke, a tek onda građane. To me smeta i za to su Laburisti predlagali da Izborni zakon predvidi tri preferencijalna mjesta na listama za Sabor.

lupiga