Vojna situacija u Donbasu je i dalje sve samo ne mirna. Sukobi, granatiranja i pokušaju ukrajinske vojske da zauzmu područja pod nadzorom sigurnosnih snaga Donjecke i Luganske Narodne Republike su svakodnevna pojava, za EA Daily 12. listopada piše vojni dopisnik Marina Harkova.
Na jugu Donjecke Narodne Republike, u području sela Kominternovo, ukrajinske snage su pokrenule dva velika napada u kojima su korišteni tenkovi i pješaštvo. Nije se radilo o izvidničkom upadu, nego o pokušaju da se snage Donbasa protjeraju iz tog područja.
Zbog toga su se u Donjecku odlučili na protuofenzivu, nakon čega su ukrajinske snage potisnute sa zauzetih položaja.
Prema ukrajinskim napisima, borci Donbasa su uspjeli zauzeti selo Vodjenoje u blizini Mariupolja i utvrditi se na zauzetim položajima.
U protunapadu su korišteni minobacači, jedna odvojena oklopna skupina bojne mehaniziranog pješaštva DNR i snajperisti. Ukrajinski mediji izvještavaju da je položaje u blizini spomenutog sela zauzela 9. kopnena motorizirano- pješačka pukovnija marinaca Donbasa, koji su zauzete položaje predali "Prvom armijskom korpusu Donjecke Narodne Republike".
Ukrajinski mediji tvrde da je vojska DNR u smjeru Mariupolja usmjerila "tešku opremu i da provodi povremenu vatru". Zauzimanje sela Vodjenoje su priznali i militanti neonacističke pukovnije "Azov".
"Ukrajinske jedinice u tom području su na visokom stupnju pripravnosti", rekao je glasnogovornik ukrajinskih snaga za "Sektor Mariupolj", Alexander Kindsfater.
U Donjecku nisu komentirali ova izvješća, ali potvrđuju borbe u tom području. Za napad i kršenje Sporazuma iz Minska optužuju Ukrajinu i da Kijev namjerno pokušava destabilizirati situaciju u području sela Kominternovo i širem području Mariupolja.
Ministarstvo obrane DNR je izvijestilo da su ukrajinski vojnici napali njihove položaje u blizini sela Leniskoje i da su snage Kijeva u napadu izgubile 10 boraca. U topničkoj pripremi napada su ukrajinske snage na civilna područja na jugu Donbasa ispalile 192 projektila.
Jučer su ukrajinske snage koristile i borbene helikoptere, a jedan je pogođen i na njemu su bili instruktori zemalja NATO pakta, izjavio je za medije zamjenik zapovjednika snaga DNR, Eduard Basurin.
"U helikopteru su u trenutku provođenja borbene misije bili vojni instruktori NATO saveza. Helikopter je pogođen i sletio je u blizini Krasnogorovke, zapadno od Donjecka", rekao je Eduard Basurin
Jučer je napad ukrajinskih snaga uz podršku borbenog helikoptera potvrdio i lider DNR Aleksandar Zaharčenko i podsjetio da je prema Sporazumu iz Minska još od 19. rujna 2014. duž linije razdvajanja zabranjena uporaba borbenih zrakoplova i bespilotnih letjelica, s izuzetkom bespilotnih letjelica Posebne promatračke misije OESS-a.
Posljednji put je Kijev zrakoplove u Donbasu koristio u području Gorlovke 18. siječnja 2015. godine, a kasnije je na nebu primijećeno nekoliko zrakoplova Su-25, ali bez borbenog djelovanja.
Međutim, napad na područje sela Kominternovo nije izolirani slučaj u kojem ukrajinske snage bezuspješno pokušavaju pokazati napadačke ambicije.
Napadi i granatiranja ne prestaju duž cijele linije razdvajanja i Kijev ne gubi nadu da vojnim putem može promijeniti crtu bojišnice u svoju korist.
"Sukobi, napadi, pokušaju zauzimanja određenih područja od strane ukrajinskih snaga traju neprekidno. Vruće točke, kao što su blizina Zajceva, Gorlovke, Sahanke-Kominternovo na jugu DNR, Jasinovataja, Petrovska i Kijevska regije u gradu Donjecku su stalno bojno polje. Isti je slučaj u Luganskoj Narodnoj Republici u blizini Sokolnike, gdje se stanje ne smiruje. Situacija je napeta, a razni skupovi na kojima se raspravlja o Sporazumu iz Minska imaju zanemariv utjecaj na ukupnu situaciju. Naprotiv, uvijek kada su dani "pregovora", jačaju granatiranja i pucnjava", rekla je Harkova.
U posljednjih nekoliko tjedana je situacija na bojištu složena, a broj žrtava raste iz dana u dan.
"Ako govorimo o broju civila, ubijenih i ranjenih u granatiranju ukrajinskih snaga, razrušenim i zapaljenim kućama, pogoršanje situacije je primjetno već drugi tjedan zaredom", rekla je Harkova.
Ranije su u Kijevu vjerovali kako eskalacija može dovesti, ako ne do pobjede u ratu, onda barem do promjene u ravnoteži snaga i da se ukrajinske snage bolje pozicioniraju za sljedeći napad u kojem bi zauzele još jedan komad Donbasa. Međutim, ukrajinske snage više nemaju taj osjećaj i svima je jasno da je jedini mogući ishod većeg napada zatvaranje ukrajinskih snaga u još jedan "kotao", a predsjednik Porošenko i vlada u Kijevu bi teško mogli opravdati još jedan veliki poraz kao u ranije u Ilovajsku ili Debalcevu.
"Mi nećemo ostaviti naše sunarodnjake, stanovništvo Donjecka i Luganska. To ne morate ni čekati. Ljudi ovdje su razvili zdrav, ali ciničan pogled na sva obećanja o pitanjima geopolitičke situacije", rekla je Marina Harkova.
Sve akcije Kijeva imaju jasan cilj. Potrebno je uzrokovati najveću štetu i stvoriti nepodnošljive uvjete za život stanovništva ljudi, koje treba prisiliti da se presele dublje u područje Donbasa.
Istovremeno su snagama Donjecke i Luganske Narodne Republike vezane ruke, jer ne mogu djelovati protiv ukrajinskih snaga u naseljenim područjima, ali i zbog zapovjedi da se drže "ograničenog odgovora" i da ne provociraju suprotnu stranu.
"Međutim, to ne znači da će se drskost ukrajinskih snaga ignorirati. Naravno, za njihovo odvraćanje postoje različite metode. Druga stvar je da su mnogi već umorni od neizvjesnosti i stalnog bolnog ritualnog plesa oko leša Sporazuma iz Minska, dok istovremeno živimo u trajnom stanju opsade. Već treću godinu radi brbljarija se vodi rat niskog intenziteta, a to oduzima snagu i ljudske živote", istaknula je Marina Harkova.
Prema njezinim prognozama, ukrajinska strana nije sposobna pokrenuti novi veliki napad, ali to ne isključuje mogućnost da napada neće biti.
"Naravno, oni mogu tražiti priliku za napad, ali tko će im je dati? Mislim da će se nastaviti ovi pozicijski sukobi i ulazimo u treći zimu rata u kojem neće biti ni prijelomne pobjede, niti političkog napretka", kaže Harkova.
No, sama činjenica da se pokreću ofenzive, kao u ovog tjedna u području Kominternova, ne ulijeva nadu u bilo kakvo rješenje krize u Ukrajini.
Osim toga, sudjelovanje stranih sigurnosnih dužnosnika je znak da različite zemlje u Ukrajini vode različite politike.
Po završetku napada je Basurin potvrdio više od 15 ubijenih ukrajinskih vojnika, a 25 ih je ranjeno. Prema službenim podacima, na strani Donbasa su poginula dva branitelja, a petoro ih je ranjeno, prenosi portal Wars on Line.
"Normandijski format" je spao na tri člana
Nedavno otkazivanje Putinovog posjeta Parizu, kojeg je francuski predsjednik osmislio kao "pregovore o Aleppu", jučerašnji telefonski razgovor predsjednika Ukrajine Petra Porošenka i njemačke kancelarke Angela Merkel, koji su raspravljali o situaciji u Donbasu, kao i pitanje održavanja tripartitnih veza između čelnika Ukrajine, Njemačke i Francuske sugeriraju da su "zapadni partneri Vladimira Putina izbacili iz jednadžbe za Donbas".
Osim toga, Angela Merkel je izjavila da je spremna pozvati ruskog predsjednika na summit u "Normandijskom formatu", ali samo kada bude postojala mogućnost za rješavanje ukrajinske krize.
Međutim, nakon "ultimatuma" francuskog predsjednika, a sada Angele Merkel, saznalo se da Rusija uopće nije ni htjela sudjelovati u pregovorima zakazanima za 19. listopada. Uostalom, još prošlog ljeta je Putin odbio sudjelovati na sastanku "Normandijskog formata" iz razloga što Kijev ionako nije ispunio nijednu odredbu Sporazuma iz Minska.
Osim toga, da Rusi neće sudjelovati u radu ovog formata se vidjelo 12. listopada, kada je Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) na zahtjev ukrajinske delegacije rezoluciju o "političkim posljedicama krize u Ukrajini" preimenovala u "političke posljedice ruske agresije u Ukrajini". U dokumentu se još jednom osuđuje "protuzakonita aneksija u Krima" i navodna "prisutnost ruskih vojnika u Donbasu".
U posljednjih nekoliko mjeseci se Rusiju kritizira uglavnom zbog Sirije, a sada su se sjetili i Donbasa.
"Bilo bi čudno da je Zapad odlučio voditi sukob s nama u jednom smjeru", rekao je za portal SV Pressa dekan ruskog fakulteta Sociologije i političkih znanosti Aleksandar Šatilov.
"Da, u posljednjih nekoliko godina su se svi uspavali u odnosu na Donbas. Hollande je sada rekao kako Kijev prvo mora provesti ustavne reforme i veći broj važnih koraka u odnosu na Donbas, a onda će Ukrajina povratiti kontrolu nad granicama Donbasa. Međutim, ima samo jedna mala "digresija". Naime, Zapad općenito nastavlja politiku progona svih smrtnih grijeha Rusije. Koristeći se našim nejasnim stavom o Donbasu, Zapad se sada pokušava pretvarati da još uvijek podržava Rusiju u procesu, iako ne žele da Moskva odlučuje bilo što. Međutim, tako se samo povećava pritisak na nas, što je jasno čak i za vrijeme ruske kampanje u Siriji. Mislim da je Rusija izgubila puno vremena poigravanjem Sporazumima iz Minska. Čini se da se dio dužnosnika nada da ovi sporazumi i dalje daju neki osjećaj da će biti moguć povratak "tolerantne" Ukrajine za Rusiju. Vjerovalo se da će Zapad napraviti neke ustupke, kao odgovor na koncesije koje smo u Donbasu napravili potpisivanjem "Sporazuma iz Minska II". Umjesto toga, pritisak se samo povećao. Nije Zapad izazvao Maidan i eskalirao situaciju u Ukrajini da se ta zemlja lako pomiri s Rusijom i da se svi prave kao da se ništa nije dogodilo", tvrdi Aleksandar Šatilov.
"Sada je jasno da je Sporazum iz Minska Ukrajina potpisala uz suglasnost Zapada i samo kako bi režim u Kijevu dobio predah za pripremu svojih oružanih snaga za novu fazu suočavanja s Armijom Donbasa, a posredno i s Rusijom. Vidimo da se duh sučeljavanja ni na koji način nije smanjio za protekle dvije godine, bilo na Zapadu ili u Ukrajini. I sada je jasno da s Rusijom nitko i neće pregovarati. Sada mi moramo diktirati ton u ultimatumima i zahtjevima. Mogli smo ignorirati sve te ultimatume i dati Donbasu svoje vojne kapacitete. No, do sada smo prema Zapadu provodili politiku "korak naprijed - dva koraka nazad". Ako se to nastavi, ništa dobro se neće dogoditi. Ako Zapad bude htio rat, on će izazvati sukob, a mi nećemo uspjeti odgovoriti. Najjednostavnije za Ukrajinu je da pokrene ofenzivu na Krimu. U ovom trenutku je dovoljno početi borbe. Neki naši stručnjaci kažu da moramo biti oprezni sa Zapadom, da ne treba tražiti nevolje i moramo "obuzdati ambicije". No, jasno je da će takav stav dovesti do još većeg pritiska. U ovakvoj situaciji tražiti razumijevanje i ljubav "partnera" je apsolutno besmisleno. Mi jednostavno riskiramo da oslabimo svoj geopolitički položaj, a da ne dobijemo ništa zauzvrat", tvrdi Šatilov.
Zašto na Zapadu pokušavaju istisnuti Rusiju iz procesa Sporazuma iz Minska?
Aleksandar Šatilov: Mislim da se Zapad nada da pred sobom ima budale i da će, pod nekim izgovorom, preuzeti kontrolu nad granicom Donbasa i Rusije, a zatim polako "prikriti" da ne ispunjava svoj dio Sporazuma iz Minska. Tako je bilo u Siriji u vrijeme kada su SAD i njegovi saveznici pokazivali volju za diplomatskim naporima. Htjeli su nas uvjeriti da je vrijeme da se smanji broj naših zračnih udara, a onda je Zapad prešao iz prikrivene prijetnje u napad.
Zapad pod krinkom OESS-a želi poslati "mirovne snage" u Donbas, i to bez pristanka Rusije? Uostalom, zakonski je to moguće, jer je Donbas formalno područje Ukrajine.
Aleksandar Šatilov: Mislim da je Zapad spreman poduzeti najekstremnije mjere. Konkretno, kao što sam rekao, čak i gurnuti ukrajinsku vojsku u samoubilački napad na Krim. I onda bi zapadni "mirotvorci" mogli ući. Onda je dovoljno čekati da netko strada ili, ne daj Bože, bude ubijen, a onda će opet punu krivicu snositi Rusija. Zapravo, mi moramo reagirati čvrsto. Na primjer, priznati državnost DNR i LNR.
Je li moguće da DNR i LNR, koje se snažno protive uvođenju oružane policije OESS-a, budu proglašene za terorističke organizacije?
Aleksandar Šatilov: Ako govorimo na međunarodnoj razini, to zahtjeva odluku Vijeća sigurnosti UN, gdje još uvijek imamo veto, iako je Zapad intenzivirao napore u korist ukidan ja cijelog sustava Jalta-Potsdam. Međutim, to bi dovelo do velikih problema i sam Zapad.
Može li Rusija u sadašnjim okolnostima, ako Zapad bude predstavljao naoružane "mirovne snage" u Donbasu, biti dio tih mirovnih snaga?
Aleksandar Šatilov: U stvari, mi svaki dan imamo razloge da se umiješamo u sukob u kojem se ubijaju civili i postoje stalni napadi na gradove i sela. Sada je tamo samo vojska DNR i LNR, a ona je na nedavnim vojnim vježbama pokazala da je borbeno itekako spremna. Oni imaju puno vojne opreme koja je u dobrom stanju. Mislim da su te snage u stanju osloboditi barem još nekoliko gradova Donbasa koje sada kontrolira ukrajinska vojska.
Rusija se našla u izuzetno teškoj situaciji zbog Aleppa, rekao je politički analitičar i bloger Anatolij Nesmijan, koji tvrdi da to ozbiljno ograničava sposobnost Rusije da utječe na situaciju u Donbasu.
Zašto se tako mnogo govori o uvođenju oružane misije OESS-a u Donbas?
Anatolij Nesmijan: Mislim da oni prvo mogu jednostavno uvesti napredni kontingent OESS-a, oko dvije tisuće ljudi. Zatim ga opremiti, i tako dalje.
Što će Zapad postići uvođenjem ovih "mirovnih snaga"? Uostalom, nitko ne koordinira rad s milicijama, a na njih može pucati u ukrajinska vojska?
Anatolij Nesmijan: Mislim da smrt samo jednog policajaca OESS-a može imati vrlo ozbiljne posljedice. Stoga milicije na sve moguće način trebaju spriječiti dolazak oružane policije OESS-a. Moskva također.
Video – Prilog o napadu na Kominternovo: You Tube
AMSI
Na jugu Donjecke Narodne Republike, u području sela Kominternovo, ukrajinske snage su pokrenule dva velika napada u kojima su korišteni tenkovi i pješaštvo. Nije se radilo o izvidničkom upadu, nego o pokušaju da se snage Donbasa protjeraju iz tog područja.
Zbog toga su se u Donjecku odlučili na protuofenzivu, nakon čega su ukrajinske snage potisnute sa zauzetih položaja.
Prema ukrajinskim napisima, borci Donbasa su uspjeli zauzeti selo Vodjenoje u blizini Mariupolja i utvrditi se na zauzetim položajima.
U protunapadu su korišteni minobacači, jedna odvojena oklopna skupina bojne mehaniziranog pješaštva DNR i snajperisti. Ukrajinski mediji izvještavaju da je položaje u blizini spomenutog sela zauzela 9. kopnena motorizirano- pješačka pukovnija marinaca Donbasa, koji su zauzete položaje predali "Prvom armijskom korpusu Donjecke Narodne Republike".
Ukrajinski mediji tvrde da je vojska DNR u smjeru Mariupolja usmjerila "tešku opremu i da provodi povremenu vatru". Zauzimanje sela Vodjenoje su priznali i militanti neonacističke pukovnije "Azov".
"Ukrajinske jedinice u tom području su na visokom stupnju pripravnosti", rekao je glasnogovornik ukrajinskih snaga za "Sektor Mariupolj", Alexander Kindsfater.
U Donjecku nisu komentirali ova izvješća, ali potvrđuju borbe u tom području. Za napad i kršenje Sporazuma iz Minska optužuju Ukrajinu i da Kijev namjerno pokušava destabilizirati situaciju u području sela Kominternovo i širem području Mariupolja.
Ministarstvo obrane DNR je izvijestilo da su ukrajinski vojnici napali njihove položaje u blizini sela Leniskoje i da su snage Kijeva u napadu izgubile 10 boraca. U topničkoj pripremi napada su ukrajinske snage na civilna područja na jugu Donbasa ispalile 192 projektila.
Jučer su ukrajinske snage koristile i borbene helikoptere, a jedan je pogođen i na njemu su bili instruktori zemalja NATO pakta, izjavio je za medije zamjenik zapovjednika snaga DNR, Eduard Basurin.
"U helikopteru su u trenutku provođenja borbene misije bili vojni instruktori NATO saveza. Helikopter je pogođen i sletio je u blizini Krasnogorovke, zapadno od Donjecka", rekao je Eduard Basurin
Jučer je napad ukrajinskih snaga uz podršku borbenog helikoptera potvrdio i lider DNR Aleksandar Zaharčenko i podsjetio da je prema Sporazumu iz Minska još od 19. rujna 2014. duž linije razdvajanja zabranjena uporaba borbenih zrakoplova i bespilotnih letjelica, s izuzetkom bespilotnih letjelica Posebne promatračke misije OESS-a.
Posljednji put je Kijev zrakoplove u Donbasu koristio u području Gorlovke 18. siječnja 2015. godine, a kasnije je na nebu primijećeno nekoliko zrakoplova Su-25, ali bez borbenog djelovanja.
Međutim, napad na područje sela Kominternovo nije izolirani slučaj u kojem ukrajinske snage bezuspješno pokušavaju pokazati napadačke ambicije.
Napadi i granatiranja ne prestaju duž cijele linije razdvajanja i Kijev ne gubi nadu da vojnim putem može promijeniti crtu bojišnice u svoju korist.
"Sukobi, napadi, pokušaju zauzimanja određenih područja od strane ukrajinskih snaga traju neprekidno. Vruće točke, kao što su blizina Zajceva, Gorlovke, Sahanke-Kominternovo na jugu DNR, Jasinovataja, Petrovska i Kijevska regije u gradu Donjecku su stalno bojno polje. Isti je slučaj u Luganskoj Narodnoj Republici u blizini Sokolnike, gdje se stanje ne smiruje. Situacija je napeta, a razni skupovi na kojima se raspravlja o Sporazumu iz Minska imaju zanemariv utjecaj na ukupnu situaciju. Naprotiv, uvijek kada su dani "pregovora", jačaju granatiranja i pucnjava", rekla je Harkova.
U posljednjih nekoliko tjedana je situacija na bojištu složena, a broj žrtava raste iz dana u dan.
"Ako govorimo o broju civila, ubijenih i ranjenih u granatiranju ukrajinskih snaga, razrušenim i zapaljenim kućama, pogoršanje situacije je primjetno već drugi tjedan zaredom", rekla je Harkova.
Ranije su u Kijevu vjerovali kako eskalacija može dovesti, ako ne do pobjede u ratu, onda barem do promjene u ravnoteži snaga i da se ukrajinske snage bolje pozicioniraju za sljedeći napad u kojem bi zauzele još jedan komad Donbasa. Međutim, ukrajinske snage više nemaju taj osjećaj i svima je jasno da je jedini mogući ishod većeg napada zatvaranje ukrajinskih snaga u još jedan "kotao", a predsjednik Porošenko i vlada u Kijevu bi teško mogli opravdati još jedan veliki poraz kao u ranije u Ilovajsku ili Debalcevu.
"Mi nećemo ostaviti naše sunarodnjake, stanovništvo Donjecka i Luganska. To ne morate ni čekati. Ljudi ovdje su razvili zdrav, ali ciničan pogled na sva obećanja o pitanjima geopolitičke situacije", rekla je Marina Harkova.
Sve akcije Kijeva imaju jasan cilj. Potrebno je uzrokovati najveću štetu i stvoriti nepodnošljive uvjete za život stanovništva ljudi, koje treba prisiliti da se presele dublje u područje Donbasa.
Istovremeno su snagama Donjecke i Luganske Narodne Republike vezane ruke, jer ne mogu djelovati protiv ukrajinskih snaga u naseljenim područjima, ali i zbog zapovjedi da se drže "ograničenog odgovora" i da ne provociraju suprotnu stranu.
"Međutim, to ne znači da će se drskost ukrajinskih snaga ignorirati. Naravno, za njihovo odvraćanje postoje različite metode. Druga stvar je da su mnogi već umorni od neizvjesnosti i stalnog bolnog ritualnog plesa oko leša Sporazuma iz Minska, dok istovremeno živimo u trajnom stanju opsade. Već treću godinu radi brbljarija se vodi rat niskog intenziteta, a to oduzima snagu i ljudske živote", istaknula je Marina Harkova.
Prema njezinim prognozama, ukrajinska strana nije sposobna pokrenuti novi veliki napad, ali to ne isključuje mogućnost da napada neće biti.
"Naravno, oni mogu tražiti priliku za napad, ali tko će im je dati? Mislim da će se nastaviti ovi pozicijski sukobi i ulazimo u treći zimu rata u kojem neće biti ni prijelomne pobjede, niti političkog napretka", kaže Harkova.
No, sama činjenica da se pokreću ofenzive, kao u ovog tjedna u području Kominternova, ne ulijeva nadu u bilo kakvo rješenje krize u Ukrajini.
Osim toga, sudjelovanje stranih sigurnosnih dužnosnika je znak da različite zemlje u Ukrajini vode različite politike.
Po završetku napada je Basurin potvrdio više od 15 ubijenih ukrajinskih vojnika, a 25 ih je ranjeno. Prema službenim podacima, na strani Donbasa su poginula dva branitelja, a petoro ih je ranjeno, prenosi portal Wars on Line.
"Normandijski format" je spao na tri člana
Nedavno otkazivanje Putinovog posjeta Parizu, kojeg je francuski predsjednik osmislio kao "pregovore o Aleppu", jučerašnji telefonski razgovor predsjednika Ukrajine Petra Porošenka i njemačke kancelarke Angela Merkel, koji su raspravljali o situaciji u Donbasu, kao i pitanje održavanja tripartitnih veza između čelnika Ukrajine, Njemačke i Francuske sugeriraju da su "zapadni partneri Vladimira Putina izbacili iz jednadžbe za Donbas".
Osim toga, Angela Merkel je izjavila da je spremna pozvati ruskog predsjednika na summit u "Normandijskom formatu", ali samo kada bude postojala mogućnost za rješavanje ukrajinske krize.
Međutim, nakon "ultimatuma" francuskog predsjednika, a sada Angele Merkel, saznalo se da Rusija uopće nije ni htjela sudjelovati u pregovorima zakazanima za 19. listopada. Uostalom, još prošlog ljeta je Putin odbio sudjelovati na sastanku "Normandijskog formata" iz razloga što Kijev ionako nije ispunio nijednu odredbu Sporazuma iz Minska.
Osim toga, da Rusi neće sudjelovati u radu ovog formata se vidjelo 12. listopada, kada je Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) na zahtjev ukrajinske delegacije rezoluciju o "političkim posljedicama krize u Ukrajini" preimenovala u "političke posljedice ruske agresije u Ukrajini". U dokumentu se još jednom osuđuje "protuzakonita aneksija u Krima" i navodna "prisutnost ruskih vojnika u Donbasu".
U posljednjih nekoliko mjeseci se Rusiju kritizira uglavnom zbog Sirije, a sada su se sjetili i Donbasa.
"Bilo bi čudno da je Zapad odlučio voditi sukob s nama u jednom smjeru", rekao je za portal SV Pressa dekan ruskog fakulteta Sociologije i političkih znanosti Aleksandar Šatilov.
"Da, u posljednjih nekoliko godina su se svi uspavali u odnosu na Donbas. Hollande je sada rekao kako Kijev prvo mora provesti ustavne reforme i veći broj važnih koraka u odnosu na Donbas, a onda će Ukrajina povratiti kontrolu nad granicama Donbasa. Međutim, ima samo jedna mala "digresija". Naime, Zapad općenito nastavlja politiku progona svih smrtnih grijeha Rusije. Koristeći se našim nejasnim stavom o Donbasu, Zapad se sada pokušava pretvarati da još uvijek podržava Rusiju u procesu, iako ne žele da Moskva odlučuje bilo što. Međutim, tako se samo povećava pritisak na nas, što je jasno čak i za vrijeme ruske kampanje u Siriji. Mislim da je Rusija izgubila puno vremena poigravanjem Sporazumima iz Minska. Čini se da se dio dužnosnika nada da ovi sporazumi i dalje daju neki osjećaj da će biti moguć povratak "tolerantne" Ukrajine za Rusiju. Vjerovalo se da će Zapad napraviti neke ustupke, kao odgovor na koncesije koje smo u Donbasu napravili potpisivanjem "Sporazuma iz Minska II". Umjesto toga, pritisak se samo povećao. Nije Zapad izazvao Maidan i eskalirao situaciju u Ukrajini da se ta zemlja lako pomiri s Rusijom i da se svi prave kao da se ništa nije dogodilo", tvrdi Aleksandar Šatilov.
"Sada je jasno da je Sporazum iz Minska Ukrajina potpisala uz suglasnost Zapada i samo kako bi režim u Kijevu dobio predah za pripremu svojih oružanih snaga za novu fazu suočavanja s Armijom Donbasa, a posredno i s Rusijom. Vidimo da se duh sučeljavanja ni na koji način nije smanjio za protekle dvije godine, bilo na Zapadu ili u Ukrajini. I sada je jasno da s Rusijom nitko i neće pregovarati. Sada mi moramo diktirati ton u ultimatumima i zahtjevima. Mogli smo ignorirati sve te ultimatume i dati Donbasu svoje vojne kapacitete. No, do sada smo prema Zapadu provodili politiku "korak naprijed - dva koraka nazad". Ako se to nastavi, ništa dobro se neće dogoditi. Ako Zapad bude htio rat, on će izazvati sukob, a mi nećemo uspjeti odgovoriti. Najjednostavnije za Ukrajinu je da pokrene ofenzivu na Krimu. U ovom trenutku je dovoljno početi borbe. Neki naši stručnjaci kažu da moramo biti oprezni sa Zapadom, da ne treba tražiti nevolje i moramo "obuzdati ambicije". No, jasno je da će takav stav dovesti do još većeg pritiska. U ovakvoj situaciji tražiti razumijevanje i ljubav "partnera" je apsolutno besmisleno. Mi jednostavno riskiramo da oslabimo svoj geopolitički položaj, a da ne dobijemo ništa zauzvrat", tvrdi Šatilov.
Zašto na Zapadu pokušavaju istisnuti Rusiju iz procesa Sporazuma iz Minska?
Aleksandar Šatilov: Mislim da se Zapad nada da pred sobom ima budale i da će, pod nekim izgovorom, preuzeti kontrolu nad granicom Donbasa i Rusije, a zatim polako "prikriti" da ne ispunjava svoj dio Sporazuma iz Minska. Tako je bilo u Siriji u vrijeme kada su SAD i njegovi saveznici pokazivali volju za diplomatskim naporima. Htjeli su nas uvjeriti da je vrijeme da se smanji broj naših zračnih udara, a onda je Zapad prešao iz prikrivene prijetnje u napad.
Zapad pod krinkom OESS-a želi poslati "mirovne snage" u Donbas, i to bez pristanka Rusije? Uostalom, zakonski je to moguće, jer je Donbas formalno područje Ukrajine.
Aleksandar Šatilov: Mislim da je Zapad spreman poduzeti najekstremnije mjere. Konkretno, kao što sam rekao, čak i gurnuti ukrajinsku vojsku u samoubilački napad na Krim. I onda bi zapadni "mirotvorci" mogli ući. Onda je dovoljno čekati da netko strada ili, ne daj Bože, bude ubijen, a onda će opet punu krivicu snositi Rusija. Zapravo, mi moramo reagirati čvrsto. Na primjer, priznati državnost DNR i LNR.
Je li moguće da DNR i LNR, koje se snažno protive uvođenju oružane policije OESS-a, budu proglašene za terorističke organizacije?
Aleksandar Šatilov: Ako govorimo na međunarodnoj razini, to zahtjeva odluku Vijeća sigurnosti UN, gdje još uvijek imamo veto, iako je Zapad intenzivirao napore u korist ukidan ja cijelog sustava Jalta-Potsdam. Međutim, to bi dovelo do velikih problema i sam Zapad.
Može li Rusija u sadašnjim okolnostima, ako Zapad bude predstavljao naoružane "mirovne snage" u Donbasu, biti dio tih mirovnih snaga?
Aleksandar Šatilov: U stvari, mi svaki dan imamo razloge da se umiješamo u sukob u kojem se ubijaju civili i postoje stalni napadi na gradove i sela. Sada je tamo samo vojska DNR i LNR, a ona je na nedavnim vojnim vježbama pokazala da je borbeno itekako spremna. Oni imaju puno vojne opreme koja je u dobrom stanju. Mislim da su te snage u stanju osloboditi barem još nekoliko gradova Donbasa koje sada kontrolira ukrajinska vojska.
Rusija se našla u izuzetno teškoj situaciji zbog Aleppa, rekao je politički analitičar i bloger Anatolij Nesmijan, koji tvrdi da to ozbiljno ograničava sposobnost Rusije da utječe na situaciju u Donbasu.
Zašto se tako mnogo govori o uvođenju oružane misije OESS-a u Donbas?
Anatolij Nesmijan: Mislim da oni prvo mogu jednostavno uvesti napredni kontingent OESS-a, oko dvije tisuće ljudi. Zatim ga opremiti, i tako dalje.
Što će Zapad postići uvođenjem ovih "mirovnih snaga"? Uostalom, nitko ne koordinira rad s milicijama, a na njih može pucati u ukrajinska vojska?
Anatolij Nesmijan: Mislim da smrt samo jednog policajaca OESS-a može imati vrlo ozbiljne posljedice. Stoga milicije na sve moguće način trebaju spriječiti dolazak oružane policije OESS-a. Moskva također.
Video – Prilog o napadu na Kominternovo: You Tube
AMSI
