Ako pogledamo povijesno-statističke činjenice, nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatima se u BiH izjasnilo 24 posto njenog stanovništva, a 1991. godine, taj postotak se kretao između 17 i 19 posto. Današnje procjene barataju s puno manjim postotkom, čak jednocifrenim. Što to znači?Jesmo li svjedoci tihog genocida hrvatskog puka u multikulturanoj BiH, ili se radi o normalnom prirodnom (koliko ovdje uopće možemo govoriti o nečemu prirodnom) preslagivanju jednog naroda? Hoće li tada daytonska paradigma o jednoj državi, dva entiteta i tri naroda pasti u vodu?
"U ono vrijeme iziđe naredba cara Augusta da se popiše sve stanovništvo zemlje. Biješe to prvi popis za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli, svatko u svoj grad, da se upišu.Tako i Josip, jer biješe iz Davidova doma i plemena, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta , u Judeju, u Davidov grad zvani Betlehem da se upiše sa svojom zaručnicom Marijom koja biješe trudna".
Ovaj citirani tekst predpostavljam kako je manjeviše svim čitateljima dobro poznat bez obzira jeste li vjernik, nevjernik ili kako je to u zadnje vrijeme in – agnostik. Zanimljivo je što i dan danas, nakon toliko stoljeća, možemo prozrijeti njegovu suvremenost i aktualnost.
Ovih dana možemo vidjeti kratke televizijske spotove u kojima zgodna operna diva i naočiti skladatelj lakih nota pozivaju bosanske Hrvate na popis stanovništva koji se provodi u Bosni i Hercegovini. Značajno je to događanje, osobito ako imamo na umu kako je zadnji popis proveden pred dvadesetdvije godine. Kako odgovorni najavljuju, sveobuhvatan je to projekt i nije samo puko prebrojavanje ljudi već se radi o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, a na korist svim građanima BiH.
U bosanskohercegovačkoj javnosti o popisu se na dugačko i na široko raspravlja iz više perspektiva. Po nekima, radi se o o perfidnom i sofisticiranom pokušaju konačnog obračuna s multikulturanom BiH, a po drugima, radi se o iznimno važnom statističko-demografskom mjerenju.
Ako promatramo sudbinu hrvatskog življa u BiH u kontekstu popisa, slutim da stvari ne stoje najbolje (osim ako već gore spomenuti dopadljivi spot ne poluči očekivani masovni odaziv na popis). Naime, ako pogledamo povijesno-statističke činjenice, nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatima se u BiH izjasnilo 24 posto njenog stanovništva, a 1991. godine, taj postotak se kretao između 17 i 19 posto. Današnje procjene barataju s puno manjim postotkom, čak jednocifrenim. Što to znači?Jesmo li svjedoci tihog genocida hrvatskog puka u multikulturanoj BiH, ili se radi o normalnom prirodnom (koliko ovdje uopće možemo govoriti o nečemu prirodnom) preslagivanju jednog naroda? Hoće li tada daytonska paradigma o jednoj državi, dva entiteta i tri naroda pasti u vodu?
Hoćemo li s popisom stanovništva dobiti konačan odgovor koliko je Republika Srpska etnički "čista" odnosno koliko je Federacija još uvijek multikulturana, multinacionalna i multikonfesijska?Jedni tvrde kako u Republici Srpskoj danas živi preko 20 posto Bošnjaka, a u nekim dijelovima čak i preko 30 posto.
No, ima li Srba u tzv "muslimanskom" i "hrvatskom "entitetu? Realne procjene su kako u glavnom gradu Sarajevu danas ne živi više od 2-3 posto Srba, a prije rata udio srpskog stanovništva bio je 33 posto.
Što je s Bošnjacima? Hoće li oni biti "pobjednici "ovog popisa?
Reklamna kampanja prisutna je i u samoj BiH gdje se sijaset bošnjačkih organizacija trudi kroz dopadljive spotove pokazati svom življu tko su i što su, te kojim jezikom govore.Tako, recimo, poznati glumac kojeg i hrvatska javnost poznaje ne samo kao hrvatskog državljanina već i kroz „ćuću reklame“ i humorističke serije, svoje sugrađane poziva da se izjasne kao Bošnjaci islamske vjeroispovijesti koji govore bosanskim jezikom. Mogu se u BiH vidjeti i plakati gdje glavni akter ima ulogu slavnog osmanlijskog osvajača, a iz pozadine bljeskaju glavni ženski likovi iz, hrvatskom puku dobro znane, turske sapunice.
Postavlja se pitanje, ako znamo tko smo, što želimo, jesmo li vjernici ili nismo, a ako jesmo kojoj vjeri pripadamo i kojim jezikom govorimo, čemu onda cijela kampanja koja ima za cilj podsjetiti vas kako biste se trebali izjasniti? Iz straha ? Neznanja?
Popis je konačna prilika da Bošnjaci pokažu svoj jasan stav, a na to računaju i sve organizacije koje se bave bošnjačkim pitanjem. No, ulog je velik. Ukoliko na popisu bude preko 51 posto Bošnjaka islamske vjeroispovijesti koji govore bosanskim jezikom, s takvim izjašnjavanjem širom su otvorena vrata da BiH, prije ili kasnije, postane nacionalna država Bošnjaka.
Ukoliko planiraju sačuvati dvocifrenu statistiku svog bitka, Hrvatima nema druge nego konsolidirati redove i poput biblijskog Josipa, svako u svoj grad i još trudnu zaručnicu pod ruku.
Bosanski Srbi imaju svoj entitet u kojem su relativno sigurn, brojni dovoljno, na neki način homogenizirani. U popisu su, sudeći prema izjavama njihovih čelnika, zainteresirani za izjašnjavanje prema državljastvu entiteta, što, naravno, automatizmom iz opticaja povlači onaj dio stanovništva koji se zbog objektivnih razloga nije vratio svojim kućama. Uvod je to u referendum o samostalnosti Republike Srpske, a želju za konačnim raskolom niti ne kriju.
Što će se medjutim dogoditi ako se medju napaćenim i iscrpljenim narodom koji već dvadeset godina čeka bolje sutra i život dostojan čovjeka bez obzira na nacionalnu pripadnost probudi inat, pa "ostali" postanu konstitutivni?
Eeeee,to će onda biti pravi bosanski lonac i pitanje za raspravu.
