Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a
U Hrvatskoj demokratskoj zajednici, ohrabrenoj previranjima u SDP-u i dobrim rezultatima na izborima za Europski parlament, na veliko se kuju politike koje će se provoditi nakon planiranog dolaska na vlast.
"HDZ je siguran u sebe, a sjajna pobjeda je učvrstila koaliciju i pokazala da je Hrvatska seljačka stranka živa. Najveće zasluge, ipak, idu nesposobnoj Vladi", kaže jedan od naših sugovornika dobro upućenih u zbivanja u vrhu stranke.
Najvažnijim segmentom stranačkih aktivnosti trenutno se smatra priprema gospodarskog programa i tima ljudi koji će ga provoditi. Stranački stručnjaci upozoravaju da predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko mora riješiti šest velikih zapreka efikasnoj gospodarskoj reformi koje trenutno postoje. Problem je u tome što većina njih ili prijeti izazivanjem socijalnih otpora, ili zadire u neka prava i privilegije HDZ-ovih članova i birača. Ipak, u stranci su uvjereni da će Karamarko imati snage za to jer je ekonomski oporavak jedina šansa za ostanak HDZ-a na vlasti, ako pobijedi na idućim parlamentarnim izborima.
Prvom zaprekom smatra se nepostojanje glavnog stratega ekonomske politike. Strategija se, kažu, formira diskusijom, ali jedna osoba mora personalizirati strategiju u javnosti i komunicirati javnosti mjere koje će se provoditi. Jedan od naših sugovornika kaže da HDZ mora funkcionirati poput orkestra: "Karamarko je direktor filharmonije.
On mora imenovati dirigenta ekonomsko-socijalne sekcije, u kojoj će sjediti pedesetak stručnih ljudi. Ključno je da prije izbora znamo koga ćemo postaviti na najvažnija mjesta u vlasti, a ne da tek nakon izbora tražimo kandidate kao sadašnja vlast".
Druga, mnogo krupnija, zapreka je deficit državnog proračuna. Njega se može staviti pod kontrolu, tvrde naši sugovornici. Smatraju da će sama poruka kako će HDZ voditi drugačiju ekonomsku politiku od aktualne vlasti. Očekuju da će pokazana jasna volja za rješenje gospodarskih problema biti dovoljna za povratak povjerenja stranih institucija, a samim time i smanjenje kamata na državno zaduživanje. Oživi li se pritom i gospodarstvo, u HDZ-u kažu da će morati provesti manje rezove nego li to javnost očekuje.
"Da naš BDP danas raste godišnjom stopom od pet posto, i proračun bi izgledao drugačije. HDZ će zaokrenuti rast i samim time će morati manje rezati. Osim toga, samo na ispravnoj organizaciji javnih nabavki može se uštedjeti 10 do 30 posto ukupnog troška, što na godišnjoj razini predstavlja 2 do 6 milijardi kuna. Austrija ima državnu tvrtku koja upravlja tim procesima, ali i daje potporu domaćoj industriji pri nabavkama, naravno, poštujući kriterije Europske unije. Takav model bio bi dobar i za Hrvatsku.", kaže jedan od naših sugovornika.
Treća velika zapreka je komplicirana administracija. HDZ-ovci rješenje vide u jačanju elektroničke uprave. Stoga oprezno pozdravljaju Vladin projekt e-Građanin i najavljuju njegovo širenje. Kažu da nije ključ otpustiti zaposlene u birokraciji, nego ih potaknuti da zahtjeve građana i tvrtki rješavaju promptno. Ističu da postoje baze podataka u kojima su već svi ključni podaci, a na administraciji je da ih organizira na način da službe među sobom razmjenjuju podatke kako bi se ukinula beskrajna ishođenja papira u jednoj službi da bi ga se odnijelo u drugu.
Četvrta velika zapreka gospodarstvu je, smatraju u HDZ-u, Zakon o radu, koji nije prilagođen zahtjevima suvremene ekonomije. Uvjereni su da je reforma Zakona o radu esencijalna i smatraju da je SDP pogriješio kad je spriječio da prethodna Vlada izmijeni zakon, jer bi se time oslobodio jedne velike muke. Sad SDP pokušava donijeti novi ZOR, a sindikati udaraju po njima kao što su ranije napadali HDZ.
Peta velika zapreka gospodarskom razvitku je porezna politika. HDZ-ovci imaju svoju varijantu poticanja zapošljavanja početnika – umjesto poznatih 1600 kuna mjesečno, oni najvaljuju da će omogućiti poduzetnicima da za mlade ljude koje zaposle tijekom tri godine ne plaćaju poreze i doprinose na plaću.
Traže i rješenje kako stimulirati srednju klasu. Kažu da su nezadovoljni činjenicom da je porezna presija najjača na onima koji imaju neto plaće oko deset tisuća kuna. "To su ljudi koji bi, prema svojim profesijama i obrazovanju, bilo gdje u svijetu mogli slati djecu u privatne škole, plaćati dopunsko zdravstveno i mirovinsko osiguranje i trošiti na druge usluge i proizvode koji potiču gospodarstvo. Kod nas jedan uspješan menadžer s plaćom od 20 tisuća kuna državi daje još toliko. Ako još ima stambeni kredit, nije da baš uživa u nekom pretjerano lagodnom životu. A u SAD-u je osoba koja godišnje u brutu zaradi 100 tisuća dolara, koliko zarađuje i menadžer iz našeg primjera, bogata.", kaže jedan od naših sugovornika.
Peta, i možda najkrupnija, zapreka za Karamarka bit će teritorijalni ustroj Hrvatske. "To je pitanje osjetljivo za sve stranke. U lokalnoj samoupravi stranke angažiraju dio strukture i članstva. Teško je naći ravnotežu između ekonomičnosti i supsidijarnosti. Ne može se zbog ekonomskih kriterija reducirati demokraciju. Jer najjeftinija je država autoritarni režim.", kaže jedan od naših sugovornika.
Ono što HDZ-ovci namjeravaju učiniti jest preispitivanje nadležnosti, s ciljem da se spriječe slučajevi u kojima su jedinice lokalne samouprave minirale odvijanje gospodarskih aktivnosti. Tražit će se i veća štedljivost, od uvođenja volonterskih mjesta načelnika općina, do smanjenja plaća, odnosno njihova usklađenja s plaćama u administraciji centralne države, u kojoj znaju biti i za trećinu manje od onih u lokalnoj upravi.
"Sustav će se morati prilagoditi. Ne mora svaka općina imati svoje računovodstvo, ne mora imati zaposlene. Zašto ometati načelnika općine, ako želi raditi kao volonter? Ključno je naći načina za kažnjavanje jedinica koje nisu u stanju donijeti prostorne planove, čime blokiraju gospodarski razvoj", kaže jedan ugledni HDZ-ovac.
Šesta velika zapreka je neefikasnost javnog sektora. Za HDZ je ključno da isto zakonodavstvo vrijedi za javni i za privatni sektor, kažu. Smatraju da problem neće riješiti otpuštanjem i smanjivanjem javnog sektora, ali hoće primjenom elementarnih načela menadžmenta.
Najavljuju promjenu Kolektivnih ugovora. Za svako javno poduzeće će definirati što politika od njega očekuje. Na čelo poduzeća će se postaviti profesionalni timovi sa zadatkom da ostvare ciljeve. Namjera je ukinuti uravnilovku, nego pristojno nagraditi menadžment, ovisno o rezultatima, koji bi se trebali pratiti iz dana u dan.
"Tvrtke poput Hrvatske radiotelevizije trebale bi postati pokretači gospodarstva. HRT mora, umjesto da zapošljava tisuće ljudi, transparentno kupovati program na tržištu od kreativnih timova. Na taj će način postati generator BDP-a i zaposliti kreativce. Pogledajte vrhunske dokumentarce BBC-ja – oni su ih otkupili, često i naručili, pa čak i financirali, ali nisu ih proizveli stalno zaposleni, nego vanjske produkcije", kaže jedan od naših sugovornika.
Sve je očitije da stranački ekonomski stručnjaci pred Karamarka iznose prijedloge koji traže konkurenciju, otvorenost i natjecanje na gospodarskom polju. Vjerojatno na taj način utječu i njemački savjetnici koji pomažu HDZ-u u formiranju gospodarskog programa.
Takav pristup duboko zadire u ideje sustava političkog klijentelizma, kakav vlada Hrvatskom, a osmislio ga je upravo HDZ za vrijeme vladavine Ive Sanadera, kako bi kreirao biračku i stranačku bazu ekonomski ovisnu o središnjici. Naši su sugovornici svjesni toga, a jedan od njih na takvo pitanje samo sliježe ramenima i kaže: "Ako se nastavi na stari način, nema perspektive ni za Hrvatsku ni za HDZ. I vjerujte, nećemo imati dvije godine mandata da se dokažemo, morat ćemo pokazati promjene odmah."
Izvor: business
