Sindikalna inicijativa “67 je previše” porazila Plenkovića

Predsjednik Vlade Andrej Plenković priznao je poraz i pokleknuo pred sindikalnom referendumskom inicijativom „67 je previše“ i vjerodostojno prikupljenih 708 713 potpisa građana protiv mirovinske reforme. Sa sjednice Vlade javnosti je poručio da su u Vladi detaljno analizirali situaciju vezanu uz građansku inicijativu za raspisivanje referenduma protiv mirovinske reforme i u potpunosti je odlučili prihvatiti.

„Čuli smo poruku građana. To je glavna i ključna poruka“, ustvrdio je Plenković, dodajući kako je Vlada donijela odluku da u potpunosti prihvati zahtjeve inicijative „67 je previše“ te će Saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranja. Točnije, Vlada će sindikalne zahtjeve pretvoriti u svoj prijedlog izmjena mirovinskog zakona.

Vlada kopira sindikalne zahtjeve, trošak od 45 milijardi kuna ispario

A što su sindikati tražili? „Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju“, glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijedloga izmjena postojećih zakonskih odredbi. Osim zakonskog utvrđivanja prava na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža, sindikati traže i da se pravo na prijevremenu mirovinu ostvari kada osiguranik navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa „67 je previše“, traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Prihvaćanje sindikalnih zahtjeva znači i da će se usporiti period u kojem se izjednačava dob žena i muškaraca za odlazak u mirovinu. Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Inicijativa „67 je previše“ traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.

Vlada je tijekom prikupljanja potpisa za referendumsku inicijativu vodila oštru protureferendumsku kampanju, a tadašnji ministar rada Marko Pavić tvrdio je da će sindikalni zahtjevi državu koštati 45 milijardi kuna, te će se mirovine smanjiti. Danas je taj trošak ispario. Štoviše, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da prihvaćanje sindikalnih zahtjeva neće ugroziti javne financije te da su mirovine sigurne i nisu pod znakom pitanja.

I po sadašnjem Zakonu o radu može se raditi nakon 65-te godine života

No, kako bi se  ostvario „balans između onoga što je bio temeljni cilj građanske inicijative i sindikalnih središnjica i građana koji su to svojim potpisom podržali, a istodobno i otvorila mogućnost za građane koji žele ostati na tržištu rada“ i nakon 65 godina života, Vlada će predložiti i izmjene Zakona o radu (ZOR) i drugih zakona „koji uređuju radnopravni status za pojedine kategorije“ tako da oni koji žele mogu raditi i nakon 65 godina.

“Te izmjene će povoljno utjecati na zaposlenost i prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. Na taj način proširujemo tržište rada i stvaramo nove mogućnosti na tom tržištu i slušamo poruku 700.000 ljudi, ali i pružamo priliku svima koji žele raditi duže da ostanu na tržištu rada”, objasnio je Plenković.

Međutim, Vlada time zapravo nudi ono što već postoji u radnom zakonodavstvu, a koje omogućuje ostanak u svijetu rada i nakon 65 godina života. Članak 112. ZOR-a taksativno navodi koji su „načini prestanka ugovora o radu“. Ima ih osam, a pod brojem 4 jasno piše „kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore“.

Dakle, u mirovinu se ne odlazi silom zakona ako je to interes i radnika i poslodavca.

Vladina odluka da prihvati zahtjeve referendumske inicijative iznenadila je sindikate.Tri sindikalne centrale – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata – sutra će se sastati i iznjedriti stav.

„Mi smo se primarno pripremali za referendum i na drugoj strani za slučaj da se odugovlači s organiziranjem referenduma. Ovo je potpuno novi trenutak i sutra ćemo se dogovoriti kako ćemo na to odgovoriti“, kazao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Iako je riječ o pobjedi sindikata, oni nisu slavodobitni, a i treba vidjeti kada će Vlada svoju današnju najavu realizirati. Udovolji li volji građana zakonskim izmjenama, Vlada u bilo kojem trenutku može pristupiti nekim novim izmjenama zakonske regulative. Kada bi zakonske izmjene bile provedene na osnovu referendumskog izjašnjavanja građana, onda bi Vlada nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu prije proteka roka od godinu dana od dana održavanja referenduma.

Povijest se ponavlja – pred sindikatima su prije Plenkovića pokleknuli i Kosor i Milanović

Vladino povlačenje pred sindikatima nije neka novost. Vlada Andreja Plenkovića, samo ponavlja povijest.

U rujnu 2010. godine, tadašnja HDZ-ova vlada koju je vodila Jadranka Kosor također je pod pritiskom sindikata koji su prikupili preko 800 tisuća potpisa potpore odustala od izmjena ZOR-a. Tada su sindikati pokrenuli referendumsku inicijativu tijekom postupka donošenja izmjena ZOR-a, dok je aktualna inicijativa pokrenuta već kada su mirovinske izmjene stupile na snagu (ali dijelom s odgođenom primjenom).

Prije devet godina, u jeku ekonomske krize i otvaranja politike štednje, vlast je brinula činjenica da bi se referendumsko izjašnjavanje o ZOR-u moglo pretvoriti u izjašnjavanje protiv Vlade. A to je vjerojatno i misao vodilja koja je aktualnu vlast natjerala na izbjegavanje organiziranja referenduma, koji bi se mogao poklopiti s predsjedničkim izborima.

I koalicijska Vlada Zorana Milanovića odustajala je od reformi pritisnuta sindikalnim prikupljanjem potpore za referendumsku inicijativu. Tako je u lipnju 2014. godine odustala od izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru (outsourcinga), da bi godinu dana kasnije odustala i od monetizacije autocesti. Sindikati bi tako s pravom mogli reći da kada oni samostalno ili s organizacijama civilnog društva prikupljaju potpise za referendumsku inicijativu, vlade posustaju.

faktograf