Kulturni sektor u Slavonskom Brodu slabo je razvijen  u odnosu na druge gradove slične veličine, a njegov razvojni potencijal i mogućnosti potpuno su neiskorišteni. Kultura i kulturni turizam mogu postati novi pokretači razvoja grada i generiranja novih radnih mjesta s nizom pozitivnih multiplikativnih učinaka. Slavonski Brod mogao bi postati grad kulture i jedna od vodećih destinacija kulturnog turizma u Hrvatskoj, ali za postizanje tog cilja potrebna je radikalna promjena odnosa Grada Broda prema kulturi i realizacija niza razvojnih projekata koji su važni dio mog programa.

Grad mora osnovati ured za kulturu te pokrenuti izradu strategije razvoja kulture uz sudjelovanje svih brodskih kulturnih ustanova i djelatnika jer je to preduvjet za kandidiranje projekata gradskih kulturnih ustanova prema EU fondovima. Potrebno je opet pokrenuti časopis za kulturu „Brodski trag“ koji bi jednom mjesečno izlazio u sastavu Posavske Hrvatske.

Grad Slavonski Brod i Brodsko –posavska županija osnovali bi javnu ustanovu Brodski muzeji koja bi se sastojala od Muzeja Brodskog Posavlja i Muzeja tambure, a pokrenulo bi se i prikupljanje muzejske građe za osnivanje tri nova muzeja u tvrđavi, a koji bi postali magnet za privlačenje turista. Ta tri nova muzeja su vojno-povijesni muzej, tehnički muzej i muzej maketarstva, modelarstva i igračaka koji bi u konačnici postao mala verzija čuvenog muzeja Miniatur Wunderland u Hamburgu. Vatrogasni dom na Trgu Svetog Trojstva preuredio bi se u novo krilo muzeja s muzejskom kavanom, suvenirnicom i izložbenim prostorom. Moramo poduzeti sve što možemo da malakološku zbirku župnika iz Klakara dovedemo u naš grad i da od nje napravimo muzej. Zbog odlične posjećenosti „Noć muzeja“ bi se održavala četiri puta godišnje. Grad Brod mora pokrenuti inicijativu da se spektakularna zbirka crteža pokojne Brođanke Branke Kaminski dovede u Brod i da se trajno izloži u Galeriji Ružić.

Kazališno-koncertnu dvoranu nužno je rekonstruirati te ugraditi novi sistem grijanja i hlađenja. Prostorni problemi gradske knjižnice mogu se riješiti izgradnjom južnog krila knjižnice uz očuvanje neizgrađenog prizemlja. U tom novom krilu bi se smjestila čitaonica i kavana s društvenim igrama, a posebna atrakcija bila bi velika krovna terasa s pogledom na Savu. Dvorana bi dobila ime po Miji Čorak Slavenskoj, a gradska knjižnica promijenila bi ime u Ivana Brlić-Mažuranić. Prostorni problemi Državnog arhiva mogu se riješiti otkupom, rekonstrukcijom i dogradnjom susjedne prizemnice u Cesarčevoj ulici.

Sramota je da Slavonski Brod nema gradsko kazalište. Na temeljima Slavonskog Brodveja planiram osnivanje brodskog gradskog kazališta koje bi se smjestilo u gradskom multimedijalnom centru u zgradi Hrvatskog doma gdje bi bilo mjesta i za gradsko kino i „Palubu 7“. U suradnji s  Glazbenom školom pokrenula bih inicijativu za osnivanjem gradskog komornog orkestra.

Obnovu kuće Brlić potrebno je ubrzati jer ovom dinamikom kuća još godinama neće biti stavljena u funkciju. Važni projekt za identitet grada je i rekonstrukcija spomen doma Đure Đakovića u Brodskom Varošu.

Grad Brod mora financijski pomoći da se glavne gradske kulturne manifestacije podignu na višu razinu. Tu bih posebno istaknula potencijale „Brodskog kola“, „Brodskog ljeta kulture“, „U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić“ i festivala dokumentarnog filma „Festival novih“.

Najvažniji projekt je cjelovita obnova i revitalizacija Tvrđave Brod i gradske povijesne jezgre što se može postići jedino uz pomoć novca iz EU fondova.  O ovom projektu ću govoriti na posebnoj medijskoj konferenciji.

Promjena negativne percepcije o Slavonskom Brodu nemoguća je bez stvaranja uvjeta za rad medija. Za to je potrebna izgradnja novinarskog centra u Preradovićevoj ulici čime bi se uz Savu formirao novi gradski trg. U tom centru smjestila bi se redakcija Posavske Hrvatske, dopisništva dnevnih listova i TV postaja kao i budući HRT centar Slavonski Brod. Neprihvatljivo je i uvredljivo da Dalmacija ima čak četiri HRT centra, a Slavonija samo jedan. U novinarskom centru bi se smjestio i ogranak Matice hrvatske i budući  Zavod za znanstveni i istraživački rad HAZU-a. Financijsku održivost projekta osigurali bi poslovni prostori u prizemlju koji bi se iznajmljivali za trgovačke i ugostiteljske sadržaje.