Branko Smerdel, stručnjak za ustavno pravo, komentirao je nastojanja inicijativa da prikupljanjem potpisa potaknu referendum o promjeni izbornoga sustava.
"Moram upozoriti da, što se struke tiče, nije točno su inicijative prikupile dovoljan broj potpisa. Oni su proglasili da imaju potpise, a nisu ih ni predali. Godine 2010. kad je bila inicijativa oko Zakona o radu, onda je ministar čak obećao i grafološku analizu 800 tisuća potpisa. Kad je institucija uvedena 2000., prva je inicijativa (za zaštitu Domovinskog rata i prekid suradnje s Haškim sudom) također proglasila da ima potpise, ali to nije nikad provjeravano i pušteno je da 'odumre po logici da nema zakona'. Inzistiram na tome da se poštuje procedura. Pravni princip mora doći puno više doći do izražaja. Vlast i Vlada trebali bi pokazati puno više obzira prema Ustavu, pravu i zakonu", kazao je Smerdel u emisiji Intervju tjedna na HRT-u.
"Institucija referenduma u zakon je uvedena 2010. i tad je, unatoč upozorenjima struke, u propisu stajalo kako se na referendumu može odlučivati o svakom pitanju iz nadležnosti Sabora. Godine 2002. postalo je jasno da je to nemoguće i izmijenjen je Ustavni zakon o USUD-u - prema kojemu je odluka o mogućem referendumu prepuštena Ustavnom sudu. Pogrešna je interpretacija predsjednika USUD-a Miroslava Šeparovića da oni mogu donijeti odluku samo ako im upit pošalje Sabor. Ako su prije četiri godine intervenirali u pitanje prikupljanja potpisa oko ustavne definicije braka, s upozorenjem vlastima - onda se to zove presedan i taj ih presedan obvezuje", rekao je Smerdel.
Dodao je kako su u USUD-u barem četiri suca za koje će protivnici tražiti izuzeće - to su Mato Arlović, Josip Leko, Ingrid Antičević Marinović i Davorin Mlakar.
Smerdel je kazao kako je mislio "da će se po pitanju referenduma nakon 2010. stručnjake više uvažavati".
"To ima veze s tradicijama. Neke države, koliko god bile napredne, na ustavnom području ne mogu same sa sobom izaći na kraj. Primjerice Italija. Mogu se pozvati na sociologa Tomašića da je to 'rezultat gorštačke orijentacije u populaciji koja je sklonija borbi nego poštovanju pravila'. Ustav se i danas shvaća kao pitanje ustavnih pravnika i par ludih profesora, ali Ustav se tiče svih. To je prva shvatila grupacija koju vodi gospođa Željka Markić", kazao je Smerdel.
Povlačenje Istanbulske konvencije, prema njegovu mišljenju, nije moguće.
"Radi se o međunarodnom instrumentu za koji vrijedi da se potpisuje nakon što su unutarnja pitanja uređena i za to se ne mogu prikupljati potpisi", rekao je Smerdel.
Naglasio je kako on još od 2010. inzistira na tezi da Hrvatska uopće nema uvjeta za održavanje referenduma. Za nagradu su ga, kaže, izbacili iz Odbora za Ustav. Osvrćući se na inicijativu "Narod odlučuje" o promjenama izbornog sustava, Smerdel je postavio za njega "stravično važno pitanje":
"Možete održati demokratski konstitucionalistički ustavni sustav ili ga možete prepustiti volji mase?"
Kao primjer rušenja sustava naveo je Živi zid, koji je najavio da će, ako dođe na vlast, ukinuti USUD, a Hrvatsku odvojiti od NATO-a i EU-a.
Komentirao je izjavu Sanje Barić da su "referendumi u Hrvatskoj opasni, umjesto da budu vrijedna sredstva za život zajednice".
"Referendumi su uvijek opasni ako nisu regulirani. Demokracija je vladavina većine, uz uvjet poštovanja prava manjina. Demokracija se mora kombinirati s Ustavom. Svačija su prava Ustavom ograničena, pa i prava naroda na neposrednom odlučivanju", kazao je Smerdel.
Nije isključena ni inicijativa za referendum o pobačaju. USUD je donio preporuku da se ide u novi zakon, ali uz ograničenje da ne smije biti restriktivan.
"Dok se ne regulira referendum, sve je moguće. Ideja o referendumu o pobačaju bila je lansirana prije ideje referenduma o obitelji. Usporedite broj pobačaja s brojem katoličkih brakova i vidjet ćete da se ljudi ne drže kanona. Odluka USUD-a ustvari prevodi na pravni jezik ono što Plenković govori: Veliko zlo koje regulira komunistički zakon, ali, za Boga miloga, nećemo dirati taj komunistički zakon", rekao je Branko Smerdel.
seebiz
