Međusobno optuživanje i kršenje Ustavnih odredbi nisu ponašanja koja zaslužuju povjerenje građana. Ustav obvezuje sve građane. Smije li ijedan građanin kršiti Ustav?, obratila se javnosti Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax povodom parlamentarnih izbora.
Tom prilikom glasnici Kaptola pokušali su nas mrtvi hladni uvjeriti kako je Crkva politički potpuno neutralna i da na izborima ne navija ni za koga! Na tome uporno insistiraju iako bi i dijete koje je savladalo razumijevanje teksta u petom razredu osnovne škole njihov diskurs nepogrešivo dovelo u vezu s jednim jedinim političkim govorom kojem smo izloženi u ovoj kampanji, onim Andreja Plenkovića i HDZ-a.
O neutralnosti Komisije i izuzimanju biskupa od svjetovnih pitanja govori i sam naziv njihove konferencije za novinare – „Očuvati dostojanstvo politike i ustavno–pravni poredak“. Dodatnom svojom porukom građanima da se „ne daju zavesti od onih koji ukazuju isključivo na propuste“, nedvosmisleno su u izbornoj utrci demonizirali oporbu kojoj je to legalni način borbe za vlast.
Povijest licemjerstva
Njihova poruka katoličkim vjernicima za koga treba glasati je kristalno jasna, za one koji će očuvati dostojanstvo politike i ustavno-pravni poredak Hrvatske po mjeri Kaptola. A to su, dade se iščitati između redaka, upravo Plenković i HDZ, samo su njihova imena napisana nevidljivom, ali svima lako čitljivom tintom. Povijest licemjerstva Crkve u Hrvata kada je petljanje u poslove sekularne države u pitanju seže u same korijene neovisne i samostalne Hrvatske i neprekidno traje do danas, no možda se nikada kao sada Crkva nije postavila i iznad same svjetovne vlasti!
Uzimanjem prava da se ne samo tumače odredbe Ustava već i operacionaliziraju njegove posljedice za točno definirane, opisane i detektirane izborne aktere za koje vjernici ne bi smjeli glasati ako su pravi katolici, Kaptol izravno svrstava u izborni stožer HDZ-a gdje preuzima resor dušobrižništva i djeluje kao neka mirnodopska inačica Vojnog ordinarijata.
Dvostruki kriteriji
Da je Crkva reagirala u svakoj situaciji kada je netko kršio Ustav, recimo u onim slučajevima kada je to činio i čini Andrej Plenković, da su na „vulgarizaciju političkog govora“ skočili i kad je predsjednik Sabora Gordan Jandroković zastupnike nazivao „smećem“, ili kada se iz HDZ-ovih klupa prostački napadalo i vrijeđalo oporbene zastupnice, da su oni bili ti koji su „ukazivali na propuste“ ove vlasti, od pljačke, korupcije, kriminala, nasilništva, hapšenja ministara… kojima smo gotovo svakodnevno svjedočili, onda bi i ovaj istup Komisije HBK Iustitia et pax imao moralni placet.
Da se sve to dogodilo, a nije, mogli bismo povjerovati u dobre namjere crkvenih velikodostojnika kako to treba „Očuvati dostojanstvo politike i ustavno–pravni poredak države“.
Kanonsko pravo
Ovako se možemo samo zapitati je li Hrvatska uopće sekularna država kada jedna crkvena Komisija trećeg ranga, usred predizborne kampanje, sebi uzima za pravo javno arbitrirati tko je to politički podoban a tko nije za obnašanje državne vlasti!? Iz svega toga se onda nameće suštinsko pitanje: temelji li se uopće Republika Hrvatska na Ustavu kao svom glavnom pravnom aktu ili mu je u praksi nadređeno crkveno, kanonsko pravo?
I krije li se otvorena podrška Plenkoviću i HDZ-u za nastavak vladavine i nakon 17. travnja upravo u činjenici što su premijer i njegova Vlada u ovom mandatu velikodušno prepustili crkvenim prelatima dio svojih svjetovnih ovlasti i djelokruga moći?
Krajem prošle godine, Vlada i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) sklopile su sporazum kojim se Katoličkoj crkve omogućava da traži povrat imovine u ime povijesnih crkvenih društava i vjerničkih udruženja koja već odavno ne postoje, a za koje Kaptol tvrdi da je njihov pravni sljednik. Kao dokaz, bit će dovoljno da se nadležne crkvene vlasti pozovu na kanonsko pravo, pri čemu se državna tijela obavezuju prihvaćati takve potvrde izdane od mjerodavnih crkvenih vlasti. Potpisanim dokumentom Katoličkoj crkvi se daje isključivo pravo da ona određuje čiji je pravni sljednik, a važeći državni propisi se ne spominju.
Što je to državu nagnalo da sklopi s Katoličkom crkvom sporazum kojim se građanski zakoni i institucije praktički stavljaju izvan snage i kako je to vjersko, kanonsko pravo postalo nadređeno državnom? Je li i to kršenje Ustava protiv kojeg treba ustati na ovim izborima kako bi se očuvalo dostojanstvo politike i ustavno-pravni poredak države? Imaju li i na tu temu na sljedećoj konferenciji za novinare nešto reći hrvatski biskupi i njihova Komisija Iustitia et paxa?
Sam Bog će to znati! Nama valja samo slijediti trag novca.
