Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od svog osnivanja 2. ožujka do danas održalo je samo jednu, uvodnu sjednicu na kojoj su, prema izjavama akademika Zvonka Kusića koji predsjeda radom Vijeća, razgovarali o metodologiji budućeg rada, ne i o konkretnim problemima koji bi se trebali naći na dnevnom redu tog Vijeća. I taj jedan sastanak, po svemu sudeći, održan je jer su se neki mediji počeli raspitivati o njihovom radu pa se do odlaska na ljetnu pauzu morao stvoriti privid rada povjerenstva na kojeg se na dnevnoj bazi pozivao premijer Andrej Plenković i njegovi kolege iz vlade ili stranke kada im se uputilo kakvo  „škakljivo pitanje“, kao što je ono o micanju ploče s ustaškim pozdravom iz blizine nekadašnjeg ustaškog logora u Jasenovcu.

Kako trenutačno stoje stvari, Vijeće će i prije ožujka 2018. godine, do kada mu je dan mandat za donošenje zaključka, dokazati da je bilo samo smokvin list koji je trebao poslužiti premijerovom izbjegavanju jasnih odgovora na jasna pitanja.

Bošnjaković zakuhao


Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u intervjuu kojeg je u subotu dao Večernjem listu nije, naime, rekao ništa što već od ranije nije bilo zacrtano. Povod za osnivanje Vijeća za suočavanje s prošlošću, kako ga se popularno naziva, bile su upravo dvojbe kako postupiti s pločom u Jasenovcu. Kao jedna od dviju zadaća Vijeća navodi se da će ono izraditi „preporuke pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima“, u što poklič „Za dom spremni“ svakako spada.

Te preporuke pravnog reguliranja „temeljit će se na prethodnoj analizi pozitivnih propisa Republike Hrvatske i analizi komparativne prakse država članica Europske unije u tom području“.

Vijeće će dokumente iz ove Odluke dostaviti Vladi do 1. ožujka 2018., navodi se, iz čega je jasno da ministar Bošnjaković nije taj rok isisao iz malog prsta.

Odredba „do 1.ožujka 2018.“ dakako znači da to može biti i prije. Međutim, kako su se stvari krenule odvijati nakon ministrovog intervjua, izgleda da će Vijeće ostati bez te temeljne zadaće i da se osnova za micanje ploče – zbog nezadovoljstva koalicijskih partnera iz HNS-a  i manjina – traži preko Ministarstva uprave odnosno odgovora ministra Lovre Kuščevića na interpelaciju koju je još u travnju Vladi uputio SDP (zakonski rok za odgovor na takve upite inače je 15 dana).

Ni Grad nije čekao Vijeće


Sličan proces odvija se i oko pitanja s druge strane ideološkog spektra, pa bi Vijeće moglo ostati i bez velikog dijela iz prve zadaće koje mu je dala Vlada, a koja je opisana kao izrada „sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću“ koja uključuje i „politiku imenovanja ulica i trgova“. Gradske vlasti u Zagrebu također neće čekati zaključke Vijeća, već će se u preimenovanje Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske krenuti vjerojatno već ovog četvrtka kada će se ta točka naći na dnevnom redu Gradske skupštine.

„Skupština Grada Zagreba je ta koja donosi odluke o preimenovanju ulica, trgova i naselja. Ako ćemo imati dovoljan broj zastupnika i oni dignu ruku za ovu odluku, ona će proći“, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mikulić.

Preimenovanje Trga bio je preduvjet kojeg su Bandiću za formiranje vlasti postavili Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, a s obzirom na to da je Zlatko Hasanbegović inzistirao na svom imenovanju na mjesto predsjednika Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova takvih će inicijativa sigurno biti još, barem u glavnom gradu Hrvatske.

Što će onda Vijeće raditi do ožujka? Posvetit će se drugim aspektima „sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanju s prošlošću“. Akademik Kusić za Novu TV je pojasnio: „Konkretnim pitanjima poput ploče HOS-a Vijeće se ne bavi“, već je njihova uloga, kaže, da daju cjelokupnu preporuku, a odluka je na Vladi. Ma što to značilo.

faktograf