Što nam danas znači 8. mart?

Osmi mart ove će se godine prosvjedno obilježavati u gradovima diljem Hrvatske. Radnice će prosvjedovati u Zadru, njihovo osmomartovsko okupljanje započeti će ispred trgovačkog lanca Interspara, gdje će se nizom aktivnosti upozoriti na sve propuste prema radnicama. Feministički kolektiv fAKTIV u Zagrebu organizira veliki Noćni marš, drugu godinu za redom. Noćni marš prvi puta će se ove godine održati i u Splitu, a ruta marša kreirana je s namjerom prisjećanja ne žene koje su prije gotovo sto godina dizale svoj glas u Splitu za svoja građanska i radnička prava. Marširat će se i u Šibeniku -  Noćni marš ZA prava žena okuplja se u 18 sati na Poljani.

Kako bi se zajedno pripremili/e na marširanje, preispitali/e i podsjetili/e na značaj 8. marta, istaknuti pripadnici i pripadnice domaće civilnodruštvene i kulturne scene odgovaraju na H-Alterovo anketno pitanje "Što nam (danas) znači 8. mart?".

Tajana Broz, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) / Libela: Između dodatnog Valentinova i dana otpora

Ne znam točno što NAM(A) znači 8. mart jer čini se kao da plešemo između dodatnog Valentinovog za većinu i dana otpora za manjinu. No, neopisivo sam zahvalna i sretna zbog činjenice da nakon godina pretihih prosvjednih akcija od prošle godine zahvaljujući fantastičnom entuzijazmu jedne moćne gomilice imamo jasan i glasan prosvjedni marš u Zagrebu, kojim zauzimamo javni prostor u doba koje još uvijek mnogim ženama izaziva nelagodu. Mogućnost da solidarno feministički pružimo otpor ovom desničarskom, nacionalističkom i mizoginom ludilu na Noćnom maršu je meni osmi mart.

Sandra Benčić, Centar za mirovne studije (CMS): Dan za izlazak na ulice i zajedničku borbu

U političkom i društvenom ozračju koje pršti mizoginijom, šovinističkim izjavama, nepravodobno i neprimjereno sankcioniranim nasiljem nad ženama, ekonomskom nejednakošću žena i rastućim siromaštvom, 8. mart je dan zajedničke borbe za prava i slobode koje smo stekle dugotrajnom, teškom i hrabrom borbom naših prethodnica. To je dan borbe za osvojene teritorije sloboda koje se sustavno napadaju od strane različitih ideoloških i ekonomskih interesnih grupa, nažalost prešutno ili eksplicitno podržanih od najviših predstavnika vlasti. U srijedu sve mi, Drugotne, Štrace i Neposlušne, moramo izaći na ulice i pokazati da nećemo odustati od borbe.

Zo je borba za jednaku plaću za jednaki rad, ali i osiguranje minimalne plaće potrebne za dostojan život svih radnika i radnica u Hrvatskoj. Za uspostavljanje ravnoteže u podjeli poslovnih i privatnih obveza te pravednu podjelu tereta roditeljstva, planiranja obitelji, održavanja kućanstva i brige za ukućane jer je to pretpostavka za naše aktivno sudjelovanje u političkom, ekonomskom i društvenom životu zemlje. Za slobodu od mržnje i mizoginih izjava klera i političara, slobodu od napada na našu mogućnost slobodnog odlučivanja o vlastitom tijelu i životu, slobodu od klerikalizacije naših bolnica, ambulanta, škola, vrtića i političkog prostora.

Za slobodu od siromaštva uzrokovanog prepletenošću političkih i ekonomskih interesnih grupa koje uporno nameću neoliberalnu ekonomsku paradigmu kroz koju je pravedna raspodjela bogatstva i jednak pristup resursima potpuno onemogućen, a sve nas i našu djecu lišava mogućnosti življenja dostojanstvenog i mirnog života. Za mir koji je pretpostavka ostvarivanja kvalitete života, mir koji se narušava utrkom u naoružanju sa susjedima te najavama da će nam djeca služiti obvezni vojni rok, a kako bi valjda jednom mogla postati topovsko meso u obrani interesa ekonomskih i političkih elita.

Izrazit ćemo solidarnost sa ženama diljem svijeta koje se bore za vlastiti život i slobodu od seksualnog i drugog nasilja, žene čiji život ovisi o međunarodnoj pomoći u zaštiti reproduktivnog zdravlja - pomoći koju im je Hrvatska odbila dati. Poručujemo da nas je sram zbog ovakve nesolidarnosti s onim ženama kojima je ta pomoć najpotrebnija, ali i da ćemo napraviti sve da se i Hrvatska i njena vanjska politika kao i međunarodna pomoć vrate u 21. stoljeće i u okvire pravnog poretka zasnovanog na odijeljenosti Crkve i države.

Ana Brakus, LGBT aktivistica i novinarka Novosti: Osmi mart je Noćni marš

Osmi mart znači mi Noćni marš. Cjelogodišnja borba protiv ograničavanja ljudskih prava ženama tog se dana, za mene, nužno mora pretočiti u korake i jasne poruke. Zajednički nazivnik svih borbi za prava žena je neotuđivost prava na ljudsko dostojanstvo - bilo da govorimo o socijalnim i radničkim pravima, o pravu na slobodno donošenje odluka o vlastitom tijelu ili pravu na siguran život, slobodan od nasilja. Ti su problemi, baš kao i njihova rješenja, međusobno isprepleteni i neodvojivi. Sva prava koje žene u ovom trenutku u ovom i svakom drugom društvu imaju produkt su njihova vlastita zalaganja i ustrajanja, nestanak tih prava trajna je prijetnja. Ta je prijetnja iz dana u dan sve snažnija, otvorenija i stvarnija. 8. mart je zato prvenstveno dan otpora.

Lora Vidović, pučka pravobraniteljica: Podizanje svijesti i rušenje predrasuda

Kao netko tko svakodnevno radi na problemima ljudskih prava i diskriminacije, mislim da je obilježavanje ovakvih dana jako dobar način podizanja svijesti i rušenja predrasuda. Dok sam odrastala, 8. mart sam uvijek povezivala uz moju baku, snažnu ženu koja je na svom poslu bila okružena mnogim ženama – radnicama, i do obilježavanja toga dana je jako držala, što je zasigurno utjecalo na moj razvoj, a u određenoj mjeri vjerojatno i na usmjerenost prema ljudskim pravima. Danas me jako veseli intrigantan sadržaj koji mediji tih dana intenzivnije objavljuju i uvijek lovim priliku pročitati inspirativne priče o nepoznatim uspjesima žena, kao i dobre analize i komentare na ovu temu.

Rada Borić, Centar za ženske studije (CŽS): Sačuvati kontinuitet obilježavanja 8. marta

Nije jednostavno reći što nam, danas, znači 8. mart. Promijenilo se i razumijevanje toga "nama'" kao zagovaranog ili mogućeg ženskog kolektiviteta koji traži jednakost, jednake uvjeta i prava na rad, obrazovanje, zdravlje... A na "danas" su se na 8. mart u Hrvatskoj nataložili slojevi dvadesetgodišnjeg političkog marginaliziranja međunarodnog dana žena, a koji su dijelom prekrili značaj i praksu obilježavanja 8. marta.
No, 8. je mart za mnoge od "nas", ovaj puta mislim na aktivistkinje civilne scene i dijelom sindikalistkinje, članice ženskih sekcija sindikata, koje se nisu dale "od svojih prevariti", značio i sačuvati kontinuitet obilježavanja 8. marta, i vrstu otpora spram politike koja se odrekla 8. marta kao obiljezja "proslog sustava", ne znajući mu ni povijest ni ulogu, te smo u povorkama, s transparentima i megafonima, zahtijevale od vlada, koje su se uredno dogovarale oko "nacionalnih interesa", prestanu smanjivati i kršiti radnička prava.

Obiljezavanje 8. marta danas je i podsjetnik na brojne žene koje su svojom borbom, često plaćenom i životima, upozoravale na nejednak polozaj žena i muskaraca, ali i žena razlicitih klasa i statusa. Posebno se prisjetimo radnica antifašistkinja. Zahvaljujuci njima, kako god nam ovo danas zvučalo, danas imamo, iako, u ovome sve nesigurnijem vremenu, često brutalno kršeno - izboreno pravo na rad. Valja ga svakodnevno braniti, jer se 8 sati rada, osam sati odmora/kulture i 8 sati sna, danas čini utopijskim. 8. mart, m e đ u n a r o d n i dan žena danas znači i ponovno povezivanje žena, poziv na solidarnost u borbi, kako onoj "kod kuće" tako i internacionalno.

Ovogodišnji 8. mart bit će u Zagrebu obilježen i akcijama usmjernim na upozorenje o sve težem položaju žena, kao i radništva i građana općenito, i zahtjeva za radikalnim politikama koje bi spriječile siromaštvo, pod nazivom Žene protiv bijede, u organizaciji Ženske mreže Hrvatske i ženskih sindikata, kao i obilježavanjem mjesta žena koje su svoje živote izgubile u antifašističkoj borbi i velikim Noćnim maršem koji se organizira u potporu očuvanja ženskih seksualnih i reproduktivnih prava. Dovoljno razloga da se okupe žene i muskarci, solidarno u obiljezavanju osmog marta. Jer bez solidarnosti nema revolucije, nema promjene.

Stevo Đurašković, viši asistent na FPZG-u, kolegiji Politike povijesti, Povijest hrvatskih političkih ideja: Ne znači mnogo 

"Mislim kako 8. mart danas ne znači puno; on je danas proskribiran kao komunistički praznik - a sve što je komunističko nosi za dio ljudi automatski simboliku jugoslavenstva, negativnu. S druge strane, mislim kako desni NGO-ovi i Crkva žele zamijeniti 8. mart Majčinim danom, kao svojevrsnim 'desnim osmim martom'."

 

Silvia Žufić Dujmović, Centar za građanske inicijative Poreč: Dan prisjećanja - nećemo nazad!

U svjetlu sve veće galopirajuće retradicionalizacije društva koji ženama korak po korak oduzimaju teško izborena prava kako bi bile ravnopravne u društvu i imale slobodu samostalnog odlučivanja o svom tijelu i životu, 8. mart bi nam itekako trebao biti dan u kojem ćemo se prisjetiti kakve živote su živjele žene, naše bake, koje nisu imale pravo nikakvih odlučivanja, od odlučivanja o tome kako će se naše društvo razvijati (nisu imale pravo glasa na izborima) pa do toga koliko će djece rađati (nisu imale dostupnu kontracepciju niti legalne pobačaje). Nužno je da se prisjetimo tih vremena, naučimo naše mlade o tome i da se zapitamo da li se zaista želimo vratiti nazad u takvo društvo.

Arian Kajtezović, Trans Aid: Vrijeme je za promjene još danas!

Osmi mart predstavlja uvijek važan datum, ali još je važniji u trenucima poput ovog, kad se prijeti našim ljudskim pravima, kad nas se ušutkava, kad se potlačenim i marginaliziranim osobama pokušavaju oduzeti osnovna prava, poput toga da sami_e odlučujemo o svojim tijelima i identitetima i u skladu s time krojimo svoja iskustva. Žene i sve trans, inter i rodno varijantne osobe su one čija su tijela i identiteti i danas prepušteni drugima: državi, liječnicima, muževima, očevima, a najrjeđe njima samima. Vrijeme je za promjene, vrijeme je da još danas kažemo NE svim pokušajima oduzimanja naših prava i da 8. mart proslavimo borbeno.

h-alter