Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima u svojoj je zadnjoj verziji jednako loš kao i prvi njegov nacrt, ili još gori - u međuvremenu je izbrisan njegov dio koji je osobama s pravomoćnom presudom u području gospodarskog kriminala zabranjivao da budu investitori u strateškim projektima. Danas su zbog njegova najavljenog donošenja prosvjedovali aktivisti nevladinih organizacija.
Povodom prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima, koji bi se u drugom čitanju sljedeći tjedan trebao naći u Saboru, predstavnici GONG-a, Prava na grad, Zelene akcije i Udruženja hrvatskih arhitekata održali su danas prosvjedni performans ispred zgrade Hrvatskog sabora.
Odjeveni u majice HDZ-a i SDP-a, aktivisti su crvenom bojom prekrižili transparent s odredbama Članka 8, koji je, premda predložen, na koncu izbrisan iz prijedloga ovog kontroverznog Zakona. Naime, sadržavao je odredbe koje su zabranjivale osobama s pravomoćnom presudom u području gospodarskog kriminala da budu investitori u strateškim projektima. Članak je, među ostalim, predviđao i da potencijalni investitor dostavi potvrdu o nekažnjavanju, ponajprije za kaznena djela protiv okoliša te zlouporabe položaja i primanja ili davanja mita, što su aktivisti tijekom performansa uz pomoć megafona posebno naglašavali. Članovi udruga tvrde da konačni prijedlog zakona sadrži sve štetne odredbe prethodnog prijedloga, a u pojedinim segmentima ukida i one minimalne kriterije koji su trebali spriječiti zloupotrebe.
"Osim činjenice da se radi o zakonu koji vrvi nepravilnostima, on ima i svoju apsurdnu stranu", istaknula je Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije. "Ispada da prema ovim odredbama strateški projekt može postati i delikatesna radnja s više od nekoliko zaposlenih. Uostalom, sličan je zakon donesen u Mađarskoj 2005. godine, a za posljedicu je imao potpuno zakonitu izgradnju kasina u parku prirode. Ovim prosvjedom želimo upozoriti da bi se takve stvari mogle dogoditi i u Hrvatskoj", rekla je Željka Leljak Gracin.
Upravo zbog toga, kazala je Nives Miošić iz GONG-a, žele upozoriti zastupnike koji će odlučivati o donošenju zakona. "Ovakav zakon će drastično smanjiti kriterije za odlučivanje o strateškim projektima. Između ostalog, bit će omogućeno potpuno zaobilaženje građana ili predstavničkih tijela na lokalnoj razini kada se o pojedinim projektima bude odlučivalo. Pozivamo, stoga, zastupnike da ne daju sami sebi crveni karton", kazala je Nives Miošić, ilustrirajući liberalizirajuću narav ovog prijedloga zakona preko pravila koji vrijede za državnu upravu. "Naime, za razliku od ovog dokumenta, potvrde o nekažnjavanju se traže kod svakog zapošljavanja u javnoj službi. Zar je ovoj državi stvarno nevažno da li kapital koji u nju ulazi dolazi eksploatacijom dječjeg rada, trgovinom ljudima, oružjem, drogama. Zar je važno da investitor dođe samo s vrećom novca bez ikakvih pitanja", zapitala se Nives Miošić.
Usvoji li se u Saboru, zakon će također rezultirati katastrofalnim posljedicama po urbano planiranje, smatra Hrvoje Hrabak iz Udruženja hrvatskih arhitekata. "Zakon i dalje sadrži neprihvatljive i kontraproduktivne odredbe kojima se propisuje da za strateške projekte nije potrebna izrada provedbenih, urbanističkih dokumenata, znači urbanističkih planova i detaljnih planova uređenja, što je neshvatljivo, budući da na taj način sami sebe lišavamo kontrole razvoja u prostoru", istaknuo je Hrabak, kazavši kako bi ovako napisan zakon mogao imati katastrofalne posljedice za prostor te da će svaka njegova primjena biti štetna. "S druge strane, krajnje je neproduktivna i kriva za svakog iole ozbiljnog investitora koji je zainteresiran za uspjeh projekta jer provedbena urbanistička dokumentacija je dio nužne projektne dokumentacije i jedina vrsta dokumenta koja garantira kvalitetnu provedbi i uklapanje u osnovne infrastrukturalne karakteristike pojedinog zahvata."
Teodor Celakoski iz Prava na grad rekao je pak kako, suprotno tvrdnjama podržavatelja ovakvog zakona, on zapravo ne skraćuje proces provedbe strateških projekata. "Umjesto toga, ovaj zakon zapravo samo zaobilazi neke instance odlučivanja, poput lokalne samouprave, koju se u potpunosti isključuje iz procesa. Stoga će taj dokument dovesti do divljanja kapitala u prostoru, a ovim člankom pokazujemo na one koji će divljati u prostoru, jer su kriminalci upravo oni koji ne žele suglasnost lokalne zajednice za svoje projekte i koji samo žele uzimati, a ne davati", rekao je Teodor Celakoski, dodajući kako se sam zakon može ponajbolje opisati u tri riječi: deregulacija, privatizacija i liberalizacija.
Izvor: H-alter
