NAPOMENA: Analiza sadržaja slavonskobrodskog tjednika "Brodski list", najdugovječnijeg lokalnog lista, objavljena je u Schwendemannovoj knjizi Obrnuta klepsidra.  U dogovoru s autorom, SBPeriskop će u nekoliko nastavaka preuzeti feljton o novinama kao novin(ar)sku priču o zanimljivoj povijesti Slavonskog Broda.


 

PRVIH DESET GODINA (1947.-1957.)


Od kada je krajem 1941. godine prestala izlaziti “Posavska Hrvatska”, Brod je, do pred kraj 1947. godine, bio bez lokalnog lista. S nadnevkom 29. studenoga, pojavio se nakon sedam godina pauze “Organ narodne fronte Slavonski Brod” - “Brodski list”. Za glavnog i odgovornog urednika postavljen je Čedomir Kekanović. Uredništvo se nalazi u Mesićevoj 42. List izlazi na 4 stranice i tiska se u “Plamenu”. Za tiskaru odgovara Josip Psutka.

Nakon bogate i plodne tradicije brodskog lokalnog novinstva i novinarstva, “Brodski list” je pad u crnu rupu totalitarističkog žurnalizma. U samom zaglavlju lista, u jednom četverokutu na desnoj strani, pet godina zaredom tiskana je, 52 puta godišnje, odgovarajuća parola kojom se “komuniciralo” sa “masama”. Na primjer: “S drugom Titom u nove pobjede”, “Živjela JNA čedo naših naroda”, “Put Partije i Tita je jedini put čitavog našeg naroda”, “Tito naša slava i ponos”, “Lenjin je živio, Lenjin je živ i živ će Lenjin biti”, “Tito to smo svi mi i vojska i zemlje i gore”, “Samo narodna vlast nam omogućuje izgradnju socijalizma”, “Točnim plaćanjem poreza ubrzavaš izvršenje našeg Petogodišnjeg plana”, “Uložimo sve snage u izgradnju zadružnih domova” itd.

Tekstovi gotovo uopće nisu potpisivani, a teme su “Narodni front”, “AFŽ” (Antifašistički front žena), sindikati, borci NOR-a (narodnooslobodilačkog rata), godišnjice rođenja ili smrti Lenjina, Staljina i Marksa, rad narodnih odbora grada i kotara, sekretar Partije Franjo Sertić, udarništvo, Petogodišnji plan, zadruge, Titova štafeta. List je ustvari političko “teroristički” propagandni bilten, s nešto sporta, kulture i prosvjete. O tekućem svakodnevnom životu nema gotovo ni riječi. Dakle, dvije i pol godine od završetka rata, kada su konačno potpuno eliminirani ostaci građanske demokracije i višestranačja, “Brodski list” se pokreće kao poluga moći komunističkih vlasti, s punim imunitetom za realne brodske događaje (nestašicu hrane, ogrijeva, energenata, odjeće, stanova, roba široke potrošnje, hapšenja, maltretiranja i proganjanja ostataka “narodnih neprijatelja”, loše zdravstveno stanje stanovništva i brojni slučajevi tuberkuloze, tifusa i spolnih bolesti, masovne sitne i krupne krađe, razbojstva, izoliranost od utjecaja tzv. vanjskog svijeta, nemogućnost putovanja u inozemstvo itd.).

Od broja 26 promijenjen je format novina, a od 45. broja kao urednik lista se potpisuje Josip Psutka, grafički tehničar iz tiskare “Plamen” i njen rukovodilac. Od broja 44 povremeno se pojavljuju potpisani tekstovi Tome Brkljačića, što će u 1949. godini postati redovnija praksa. Uz njega pojavljuju se i inicijali kojima će se mnogi autori (?) dugo potpisivati: MB, FT (1949.) VK, MR, Š, DT, SC, AM, VR, ić, er, VZ, MD, GAJ, j (1950.). Nakon Brkljačića potpisuju se i Marko Singer (kultura i prosvjeta), Josip Dužanec i Branko Šepić (sport) te Viktor Sečić i Nikola Petrić – povremeno. Svi kao vanjski suradnici.

U petoj godini izlaženja, 13. travnja 1951., novine sele s uredništvom iz “Plamena” u kuću Toše Tošaja u Mesićevoj 6 i glavni i odgovorni urednik postaje Tomo Brkljačić. U impresumu lista i nadalje, osim njega, nitko nije upisan niti od suradnika, niti od uprave i administracije. Nešto prije promjene urednika u listu se objavljuju rubrike “Kino program” i “Umrli i rođeni”, kao slabašni nagovještaji okretanja nekom realnom životu. Dolaskom Brkljačića dolazi i slutnja promjena. Prvog svibnja 1951. na naslovnoj je stranici objavljena pjesma “Majska” brodskog đaka Dubravka Jelčića i njegov oveći tekst o problemima radničke omladine, a nakon toga i feljton u nastavcima “O SKOJ-u (Savezu komunističke omladine Jugoslavije) na brodskoj gimnaziji”. U svibnju iste godine bit će objavljena i pjesma “Proljeće” Vladimira Rema, kao i tekst “Mladi pjesnici trebaju učiti”. I Rem i Jelčić povremeno će se javljati i pisati o kulturi, jeziku i književnosti. U 1952. godini u listu počinju surađivati i ostali brodski intelektualci kao Branko Rakijaš, Olga Miletić, Katarina Petrović, Desanka Teodorović, Antun Milinković... Otvara se i dirigirana rubrika “Dopisi čitalaca”. U godištu 1953. izbačene su parole iz zaglavlja lista njegovom promjenom, jer list postaje i glasilo “Sreza Bosanski Brod”. Broj stranica se povećava na 6, a katkad i 8. Uveden je odjeljak “Iz Bosanskog Broda” za koji pišu Gojko Gojković i Z. Radovanović. List tehnički poboljšava izgled, jer je uredno rubriciran: “Gradska kronika”, “Kritike i prijedlozi”, “Kulturni život”, “Iz naših sela”, “Sport”...

U ožujku 1953., Staljinovom smrću, Josip Broz Tito trijumfalno kapitalizira svoj otpor Rusima i otpočinje era normalizacije odnosa sa SSSR-om, a baš u Brodu je, sredinom godine, organiziran veliki miting proslave godišnjice “Šestog korpusa”, za čitavu Slavoniju i bosansku Posavinu – na kojem je govorio Tito. Proslava je planirana ranije, pa su pripreme počele još 1952. godine, no stjecajem političkih okolnosti, ona je dobila takav značaj, da se procjenjuje kako je Titovom govoru na poljanama između “Đure Đakovića” i autoceste Zagreb – Beograd bilo prisutno između stotinu i tri stotine tisuća ljudi (koliko je objavio tisak). U Brodu se te godine, grozničavo završila “Servisna stanica” na autoputu, zgrada novoizgrađenog samačkog hotela “Đure Đakovića” na Plavom polju adaptirana je za bolnicu, završena je zgrada Narodnog odbora općine s velikom vijećnicom i preko puta nje gimnastička dvorana Društva za tjelesni odgoj “Partizan” (danas Skaličina ulica). Na stadionu kraj Save izgrađena je nova južna tribina za oko 600 ljudi, a u rad je puštena i upravo završena “Najlon bašča” koju je projektirao poznati arhitekt Vjenceslav Richter na obali Save uz kuću Brlićevih. Počela je gradnja današnje zgrade Županije u Klasiji po nacrtu arh. Hinka Bauera iz Zagreba, završeno je kupalište s pedesetak zidanih kabina pokraj Savskog mosta, kovačnica u “Đuri Đakoviću”, škola u Bloku B, dvije velike trokatnice u današnjoj Krešimirovoj ulici su pred useljenjem, a počelo se i s krčenjem šikare, radi pripreme zemljišta za plantažu vinograda na Igraču...

O svemu tome “Brodski list” je slikom i tekstom izvještavao i zbog toga se godište 1953. razlikuje i od onih prije njega, ali i onih poslije. Uza sve to, prozivačkim napisima održava se i “temperatura” brodskim obrtnicima, pogotovo onima koji zapošljavaju više radnika. Kao eksploatatori stigmatizirani su: Holub, Škrbec, Najhasler, Bardak, Hajnal, Puljko, Baretić, Ditrih. Zatim pekarima i mlinarima (Kutuzović, Prpić, Stojković, Adrović) jer “peku svoj kruh” i “melju svoje žito”. Na udaru oštrog, ali anonimnog pera, imenom su i prezimenom navedeni i svi brodski kradljivci bicikla, šverceri pumpama za bicikle, pronevjeritelji “narodne imovine”, vinovnici tuča po birtijama itd.

U godini 1954. list okuplja brojne suradnike u rubrikama kulture i prosvjete: Joka Pavlović, Jure Ogujić, Zdravko Krnić, A. Šetina, A. Vlašić, Antun Alinjak, Ibrahim Duraković, Anđelko Barbić. Brojni su i oni što se potpisuju inicijalima: JL, PO, ŠA, M. đ. St, SR, AV, AŠ. U tom se godištu punim imenom i prezimenom javila i kasnija dugogodišnja novinarka lista Tanja Kovačević.

Krajem listopada list je zabilježio pojavu “letećih tanjura”. Fenomen su vidjeli doslovce svi koji su se 25. listopada u 6.15 sati ujutro zatekli na ulici. U pravcu zapad-istok proletjelo je, na visini od oko 3 000 metara, elipsasto ljubičasto tijelo s crvenkasto-bijelim tragom. NLO su zapazili i u Bosanskom Brodu, a na željezničkom kolodvoru u Slobodnici svih 150-tak putnika, koji su čekali vlak za Brod.

U 1955. godini list je u punom kontinuitetu svoje temeljne svrhe – propagande. Najčešće udarni prostor popunjavaju izjave, tekstovi i slike raznoraznih brodskih čelnih funkcionara Franje Sertića, Pave Čuline, Anke Fumić, Ivana Bukovića, Dane Matajića, Đure Lužajića, Slavka Vitasa, Ratka Svilara te Slobodana Gajina i Ivice Čička iz Bosanskog Broda. Od 1. travnja 1955. promijenjena je ponovo glava lista. “Gradska kronika” je sve bogatija i vrvi od, sad već, učestalih ispada nosilaca “nesocijalističkih pojava”: alkoholizma, šverca, nasilja, sitnog potkradanja itd. Objavljen je poduži popis kradljivaca “narodne imovine” u “Izgradnji”. Kazne su bile visoko odgojne: krađa bicikla – dvije godine zatvora.

Te godine, prvi je put organizirana velika proslava obilježavanja pogibije “Sibinjskih žrtava” kao “sjećanje na pogibiju borbenih seljaka za nacionalnu slobodu i socijalnu pravdu”. Proslava je trajala 19., 20. i 21. veljače uz “bogat kulturno-umjetnički program”, kojem je list posvetio čitavu stranicu.

Lista suradnika koji se potpisuju ispod tekstova se širi: uz Marka Singera, Tanju Kovačević i Anđelka Barbića to su Aco Stančić, M. Pejaković i Milan Radosavljević, te stalni sportski izvještač Josip Dužanec. Uz njih, tekstovi se potpisuju s još dvadesetak razno raznih inicijala. Fotografiju radi povremeno “Foto-Skuk”.

List je 13. svibnja objavio pjesmu Dragutina Tadijanovića “Majci mojoj”, napisanu u veljači i posvećenu 75. rođendanu pjesnikove majke. Iste je godine obilježen prigodnim člankom i 50. rođendan pjesnika.

Po postignutim uspjesima u sportu godine 1955. najpopularnije su discipline ženska gimnastika (Silva Gregurić, Dinka Valković, Boža Čeliković) i atletika (Adem i Đemal Demirović, Milan Firec, Vlado Šnajder, Jere Pekas, Franjo Tomac, Aladar Miškolci, Tomislav Lojen, Ruda Abramović, Jozo Vahtler, Miro Bognar, Vještica, Dubravčić, Holer, Pajić, Goršić...).

Brođanka Kata Popović rodila je zdrave četvorke: Dragu, Anicu, Nikolu i Maricu, a Josip Broz Tito proglašen je 21. travnja za počasnog građanina Broda. “Brodski list” je od 16. prosinca 1955. godine preselio u zgradu na Trgu pobjede 1 (Hotel “Park”).

Godina 1956. je loša godina. Barem prema napisima u “Brodskom listu”. Stega kao da popušta i voda života curi na sve strane: loša opskrba ugljenom i nestašica drvenog ogrjeva, sredstava za dovršenje započetih građevinskih objekata nema (zgrada današnje županije, nikako da se zgotovi), nesavjesni knjigovođe nanose štetu socijalističkim poduzećima. Sudi se “štetočinama” u “Slavonija” DI. Oštro se kažnjavaju šumokradice. Maslac je u Brodu teško naći. Energetska je situacija krajnje nepovoljna itd. Glavni i odgovorni urednik pod potpisom “Paraba” krenuo je u obračun sa svim tim antirežimskim zlima. Piše o obrtniku Aladaru Eksle kao čudno preživjelom dinosauru brodskog, katolički i građanski orijentiranog “Jurasic parka”, o tučama brodskih “besprizornih” u Klasijama, žoharima u kruhu i ekserima u kobasicama, pljesnivim cigaretama u prodajnoj mreži, trosatnim kašnjenjem vlakova, prekrcanim čučavcima gradskih javnih WC-a u Klasiji i na Vijušu, nestašici voća, luka i muholovki usred ljeta...

U “benzinskoj aferi” u srpnju mjesecu, nakon što je Kiseljak – vozač poznate i jedine cisterne marke “Saurer” za polijevanje prašnjavih gradskih ulica – završio u požeškom zatvoru i propjevao, osuđeni su brojni brodski zanatlije, zbog toga što su kupovali ukradeni benzin. Licitar Pero Molnar dobio je 2 mjeseca zatvora, kao i mehaničar Teodor Kralj. Blaž Taradi (kemijska čistionica) osim benzina, kupio je i tri unutarnje autogume, pa je dobio tri mjeseca, a osuđeni su još i dimnjačar Ivan Čadež, te prvi motorizirani brodski rezač drva, legendarni Marko Bašura.

Usprkos trudu, urednik ne uspijeva “napuniti” novine od 6 stranica, pa poseže za vinjetama i velikim reprodukcijama slika Rembrandta, Tintoretta i ostalih brodskih slikara. Na naslovnoj stranici objavljuje fotoprizore iz Novog Sada, Maribora, Dubrovnika i Splita, a u listu prenosi tekstove Joze Puljizevića iz “Vjesnika” i Jurija Gustinčića iz “Politike”, koji nemaju nikakve veze s Brodom. Fotografija Josipa Broza Tita, formata 16x12cm, objavljena je na naslovnoj stranici lista sedam puta u drugom polugodištu izlaženja (gotovo svaki četvrti izdani broj) i te je godine apsolutni zaštitni znak novina. Na zadnjoj strani objavljuje se i rubrika “Brodski list za djecu” - uz napise o najnovijim nepodopštinama dvije brodske legende u premlaćivanju po brodskim birtijama: Zdenka Brajkovića – Zdene i Milana Morosavljevića – More.

- nastavlja se -