[caption id="attachment_114198" align="alignnone" width="460"] Zagreb, 14.2.2018. - Na forumu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima, Ekonomskog fakulteta i Hanza medije "Financije za svakoga" predstavljeno je istraživanje o razlikama financijske pismenosti ovisno o geografskom području i dobnoj skupini. Forum je otvorio ministar financija Zdravko Marić.
Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag[/caption]
Kako prenosi Jutarnji list s događaja kojeg je organizirao njegov izdavač Hanza Media zajedno s Udrugom mirovinskih fondova, i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ministar financija Zdravko Marić upozorio je na rezultate istraživanja iz 2015. godine na kojemu je Hrvatska prema financijskoj pismenosti svojih građana zauzela “loše 29. mjesto od 31 europske zemlje”.
Radi se o netočnom podatku, ali ostaje nejasno je li ministar financija napravio gaf ili je Jutarnji pogrešno prenio njegovu tvrdnju; Marić je i ranije prezentirao rezultate istog istraživanja, te ispravno navodio da je Hrvatska zauzela 29. mjesto od ukupno 31 zemlje, među kojima ih je priličan broj van Europe. Točnost Marićeve izjave stoga ovoga puta nećemo ocjenjivati, ali nužno je pojasniti da se iz rezultata relevantnih istraživanja nikako ne može izvući zaključak da su Hrvati financijski nepismeni.
Naime, postoje dva relevantna istraživanja na koja se najčešće pozivaju analitičari kad pričaju o financijskoj pismenosti građana Hrvatske. Najrelevantnija je anketa Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koju je 2015. među 1094 ispitanika u cijeloj Hrvatskoj provela agencija Ipsos prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Prema toj anketi, ispitani hrvatski građani imaju prosječnu financijsku pismenost. Prosječna ocjena financijske pismenosti, prema toj metodologiji, u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova od mogućih 21. Na skali od jedan do pet, prosječna ocjena financijske pismenosti je 2,8. Visoko financijsko znanje, kao jedno od tri konsitutivna elementa financijske pismenosti, odnosno onih građana koji su odgovorili točno na šest ili svih sedam ponuđenih pitanja, posjeduje 45 posto građana.
OECD je te rezultate 2016. godine uvrstio u svoje vlastito komparativno istraživanje pod nazivom „OECD/INFE međunarodna anketa o financijskoj pismenosti odraslih“ u kojem se zaista nalaze rezultati istraživanja 31 zemlje i u kojem građani Hrvatske zauzimaju 29. mjesto po rezultatima ankete. Međutim, u tom komparativnom pregledu nalazi se 21 europska zemlja (ako uključimo Rusiju i Tursku), a ostale dolaze iz drugih dijelova svijeta kao što su: Britanski Djevičanski otoci, Kanada, Južna Koreja, Brazil, Malezija, Jordan, Tajland, Novi Zeland, Hong Kong i Kanada. Prema tom istraživanju, začelje zauzimaju Poljska i Bjelorusija.
Drugo relevantno istraživanje je ono agencije za rejting Standard & Poor’s i Svjetske banke iz 2015. na temelju ispitivanja 150 tisuća ljudi u 140 zemalja. Prema toj anketi, u Hrvatskoj se financijski pismenim smatra 44 posto građana.
Tu se hrvatski ispitanici nalaze na 22. mjestu od 39 ispitanih europskih zemalja, dijeleći mjesto s građanima Slovenije i Malte.
faktograf
Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag[/caption]
Kako prenosi Jutarnji list s događaja kojeg je organizirao njegov izdavač Hanza Media zajedno s Udrugom mirovinskih fondova, i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ministar financija Zdravko Marić upozorio je na rezultate istraživanja iz 2015. godine na kojemu je Hrvatska prema financijskoj pismenosti svojih građana zauzela “loše 29. mjesto od 31 europske zemlje”.
Radi se o netočnom podatku, ali ostaje nejasno je li ministar financija napravio gaf ili je Jutarnji pogrešno prenio njegovu tvrdnju; Marić je i ranije prezentirao rezultate istog istraživanja, te ispravno navodio da je Hrvatska zauzela 29. mjesto od ukupno 31 zemlje, među kojima ih je priličan broj van Europe. Točnost Marićeve izjave stoga ovoga puta nećemo ocjenjivati, ali nužno je pojasniti da se iz rezultata relevantnih istraživanja nikako ne može izvući zaključak da su Hrvati financijski nepismeni.
Naime, postoje dva relevantna istraživanja na koja se najčešće pozivaju analitičari kad pričaju o financijskoj pismenosti građana Hrvatske. Najrelevantnija je anketa Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koju je 2015. među 1094 ispitanika u cijeloj Hrvatskoj provela agencija Ipsos prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Prema toj anketi, ispitani hrvatski građani imaju prosječnu financijsku pismenost. Prosječna ocjena financijske pismenosti, prema toj metodologiji, u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova od mogućih 21. Na skali od jedan do pet, prosječna ocjena financijske pismenosti je 2,8. Visoko financijsko znanje, kao jedno od tri konsitutivna elementa financijske pismenosti, odnosno onih građana koji su odgovorili točno na šest ili svih sedam ponuđenih pitanja, posjeduje 45 posto građana.
OECD je te rezultate 2016. godine uvrstio u svoje vlastito komparativno istraživanje pod nazivom „OECD/INFE međunarodna anketa o financijskoj pismenosti odraslih“ u kojem se zaista nalaze rezultati istraživanja 31 zemlje i u kojem građani Hrvatske zauzimaju 29. mjesto po rezultatima ankete. Međutim, u tom komparativnom pregledu nalazi se 21 europska zemlja (ako uključimo Rusiju i Tursku), a ostale dolaze iz drugih dijelova svijeta kao što su: Britanski Djevičanski otoci, Kanada, Južna Koreja, Brazil, Malezija, Jordan, Tajland, Novi Zeland, Hong Kong i Kanada. Prema tom istraživanju, začelje zauzimaju Poljska i Bjelorusija.
Drugo relevantno istraživanje je ono agencije za rejting Standard & Poor’s i Svjetske banke iz 2015. na temelju ispitivanja 150 tisuća ljudi u 140 zemalja. Prema toj anketi, u Hrvatskoj se financijski pismenim smatra 44 posto građana.
Tu se hrvatski ispitanici nalaze na 22. mjestu od 39 ispitanih europskih zemalja, dijeleći mjesto s građanima Slovenije i Malte.
faktograf
