Ruski predsjednik Vladimir Putin i svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič su krajem prosinca 2013. potpisali sporazum kojim je Rusija praktično spasila Ukrajinu od bankrota, a pri tom je vlada u Kijevu dobila plin po povlaštenoj cijeni. Nakon toga je došlo do nemira, a vladu u Kijevu su sastavili predstavnici tzv. „EuroMaidana“, među kojima i neonacisti i nacionalisti iz Desnog sektora i Svobode. U to je vrijeme bivši premijer Myikola Azarov izjavio, a informaciju je u svojim napisima potvrdio i Finanacial Times, „kako je Rusija Ukrajini, od osamostaljenja pa do kraja 2013., u obliku poticaja, zajmova, povlaštenih cijena za energente i sirovine, te druge vidove pomoći svim sektorima ukrajinskog gospodarstva, doslovno poklonila stotine milijardi dolara“.
Sada je izgleda tome došao kraj i vlada u Kijevu će se za pomoć morati obratiti svojim sponzorima na Zapadu, u protivnom će račun morati položiti ukrajinskom narodu, koji stenje pod teretom „strukturnih reformi“ i rigoroznih mjera štednje koje traže MMF, EU i SAD. S druge strane stužu upozorenja kako Rusija više ne želi financirati „braću“ Ukrajince, izuzevši Donbas, signali koji otvoreno stižu od ruske vlade.
Komentirajući izjavu da Rusija od Ukrajine može zahtijevati da unparijed plati izdavane države obveznice u iznosu od 3 milijarde dolara, rusko ministarstvo financija je poručilo „kako svatko ima pravo na to, ne samo Rusija“. Rusija ovim šalje signal Zapadu da neće s Europom dijeliti teret održavanja ukrajinskog gospodarstva, pogotovo nakon što su poticali državni udar u Kijevu.
„Rusija je u skoroj budućnosti može zahtijevati prijevremenu otplatu obveznica u vrijednosti 3 milijarde dolara koje je Ukrajina izdala na dvije godine zbog kršenja odredbi sporazuma o kreditiranju, odnosno zbog prekoračenja nacionalnog duga od 60% BDP-a“, za Interfax je izjavio je izvor u ruskoj vladi.
"Situacija koja se pojavljuje u gospodarstvu i financijama Ukrajine sugerira da su prekršene brojne klauzule ugovora kojim je odobren kredit za kupnju ukrajinskih obveznica. U takvim okolnostima, Rusija će vjerojatno u skoroj budućnosti tražiti od Ukrajine da krene s otkupom duga u iznosu 3 milijarde dolara", poručuju iz ruske vlade, nazivajući ukrajinski državni proračun „predbankrotnim“.
U prosincu 2013. je Rusija kupila obveznice Ukrajine za tri milijarde dolara s rokom dospijeća od dvije godine i kamatnom stopom od 5% godišnje. Ova tranša je bila samo jedna od planiranog programa zaduživanja u iznosu od 15 milijardi dolara, kojeg je s Vladimirom Putinom dogovorio Viktor Janukovič.
Za Ukrajinu su uvjeti ugovora bilo je vrlo povoljni, jer se jedino tako moglo pomoći zemlji da poboljša svoju gospodarsku i financijsku situaciju.
Međutim, novo vodstvo zemlje, čak i nakon primanja međunarodne pomoći, nije bilo u stanju zemlju izvući iz krize. Štoviše, situacija u Ukrajini je čak i kritičnija nego što je bila prije godinu dana.
Ruski ministar financija Anton Siluanov je potvrdio da Rusija ima svako pravo da zahtijeva prijevremenu otplatu kredita od Ukrajine, međutim, on je rekao da u ovom trenutku odluka o prijevremenoj otplati kredita nije donesena. Siluanov je potvrdio i da je Ukrajina prekršila brojne uvjete o davanju tog kredita.
"Ukrajina je stvarno prekršila uvjete davanja kredita, odnosno, nacionalni dug Ukrajine premašuje 60% BDP-a", rekao je Siluanov, a obzirom na devalvaciju grivna, razina 60% duga u odnosu na BDP u Ukrajini je premašena još u trećem tromjesečju 2014.
Prema najnovijem izvješću Ministarstvo financija Ukrajine, javni je dug zemlje 30. studenog 2014. iznosio 69,3 milijarde dolara. Od samog početka 2014., nacionalni dug je smanjen za 3,8 milijardi dolara. No, zbog pada BDP-a u zemlji i oštre devalvacije grivna, omjer duga prema BDP-u se pogoršao. Ako se na početku godine procjenjivao na oko 40%, sada, pod novom vladom, već premašuje 60%.
U prosincu je ruski ministar financija rekao da će se odluka o potražnji prijevremene otplate duga Ukrajine temeljiti na "poštivanju ukrajinske strane o rasporedu plaćanja prilikom otplate duga" i "drugih okolnosti u bilateralnim odnosima".
Zadnja plaćena rata duga je iznosila 75,5 milijuna dolara i plaćena je u prosincu 2014. No, sada je sve više i više dokaza koji upućuju na to da su rizici neplaćanja duga Ukrajine prema Rusiji znatno povećani.
Alarmantna činjenica za sve više vjerovnika je da Ukrajinski javni dug u odnosu na BDP sa 60% u 2015. godini mogže doseći 90% BDP-a. Ovi izračuni se temelje na metodologiji MMF-u, kojeg je početkom siječnja objavio Financial Times.
Ukrajinski nacionalni dug raste brže nego što je zahtijevao Međunarodni monetarni fond, koji bi trebao u siječnju odlučivati o dodijeli sljedeće tranše sredstava Kijevu. MMF je krajem 2014. godine bio prisiljen priznati „kako su se njihova predviđanja o razvoju situacije u Ukrajini pokazala preoptimističnima“. Jedan od najvećih promašaja devalvacija, porast uvoza plina i pad prihoda od tranzita ruskog plina, koji je veći nego što se očekivalo.
Ne uzme li se u obzir dug državne kompanije „Naftogaz Ukrajine“, javni dug je sada oko 70% BDP-a, ali ako se računaju i gubici „Naftogaza“, ukupni nacionalni dug premašuje 1.4 trilijuna grivna, što je 103% BDP-a. Uz sve to, u Kijevu nitko ne zna što treba učiniti.
Tu je i još jedna važna činjenica. U novom državnom proračunu Ukrajine nije određen iznos za podmirenje državnih obveza prema Rusiji, što je iznenadilo ruskog ministra financija.
"Ispred su svi ostali vjerovnici, osobito MMF, prema kojima će Ukrajina ispoštovati svoje obveze“, rekao je Siluanov.
Ukrajina u stečaju
„Ukrajina je u stečaju“, to je krajem prosinca izravno priznao novi ministar gospodarskog razvoja Aivaras Avromavicyus i rekao „kako zemlju mogu spasiti neki od iznosa sredstava koje je obećao MMF, ali u zamjenu za političke i strukturne reforme“.
"MMF je pronašao samo kap od 15 milijardi dolara programa pomoći Ukrajini i upozorio zapadne države da taj iznos treba osigurati u idućih nekoliko tjedana kako bi se izbjegla financijsku propast Ukrajine", piše Financial Times.
U prosincu se Ukrajina nadala da bi dobili treću tranšu MMF-a, odnosno, 2,7 do 2,8 milijardi dolara, što bi bio dvostruki iznos od onoga kojeg daje MMF. Međutim, trećie je plaćanje sada postalo upitno. Gospodarstvo Ukrajine je ponovno bilo na rubu propasti, jednako kao i prije godinu dana, unatoč činjenici da je MMF, zajedno s ostalim vjerovnicima, predviđao ukupno 8,9 milijardi dolara pomoći ove godine. Već u 2015. Ukrajina treba platiti 13,5 milijardi dolara inozemnih obveza, što je 5,5 milijardi više nego što su trenutne dostupne zlatne rezerve Ukrajini. MMF je, kada je odobrio kredit Ukrajini, očekivao poboljšanje ekonomske situacije u zemlji, a ispalo je da se novac potrošio uzalud.
Sada se postavlja pitanje - hoće li ukrajinska vlada uspjeti u ekonomskom oporavku zemlje i hoće li uopće dobiti drugu šansu. Još jedan od razloga zašto MMF odgađa davanje sljedeće tranše kredita Ukrajini jest strah da će novac biti pokraden ili da će se potrošiti na ratne operacije.
Rusija odbija oprostiti dugove
Mogućnosti za pozitivan razvoj situacije u Ukrajini su vrlo male. MMF i dalje zemlju može držati u životu s kreditima „na kapaljku“, ali ako MMF odbije dati novac, Kijev još uvijek može pokušati pregovarati sa svojim vjerovnicima i odgoditi plaćanje duga Rusiji. Upravo tu opciju sada ozbiljno razmatra Europska unija. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble je u prosincu izjavio „kako je nazvao ruskog ministra financija Antona Siluanova i tražio da se produži rok otplate kredita od 3 milijarde dolara“.
Signali iz ruske vlade o mogućnosti ruskih zahtjeva za prijevremenom otplatom kredita mogu se smatrati porukom Zapadu. Rusija jasno pokazuje da neće s Europom dijeliti teret održavanja ukrajinskog gospodarstvu, posebno zbog uloga Zapada nakon državnog udara u Kijevu, što je potvrdio i prvi potpredsjednik Odbora za ekonomsku politiku Državne Dume, Mihail Emelyanov. To je signal MMF-u i njegovim većinskim vlasnicima – Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji, da Rusija neće oprostiti dugove Ukrajini.
U isto vrijeme, Emelyanov smatra da Rusija neće zahtijevati prijevremenu otplatu obveznica. "Budući da su sve do nedavno svi ruski potezi usmjereni više prema miru sa Ukrajinom, mi ćemo ih podržati. To se vidi iz opskrbe ugljenom, kao i sporazumom o opskrbi električnom energijom i plinom. Ovo je Rusija, a ona pokazuje želju da pomogne Ukrajini i ne želi je utopiti“, za RIA Novosti je izjavio Emelyanov.
S druge strane, zamjenik predsjednika Odbora Federacije vijeća za gospodarsku politiku, Sergej Shatirov, siguran je da će Rusija po ptanju duga Ukrajine donijeti odluku koja će uzeti u obzir i vlastite nacionalne interese.
„Svi uvjeti za odobravanje kredita za Ukrajinu su jasno definirani i dokumentirani. U skladu s tim odredbama i uvjetima, Rusija će odlučiti u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Uopće ne sumnjam da će odluka biti pragmatična", rekao je Shatirov.
Kolaps ukrajinskog gospodarstva
Gospodarski rezultati u godini za Ukrajinu razočaravajući. Gospodarstvo je u studenom palo za 7,5%, grivna je devlavirala gotovo sto posto, inflacija od početka godine iznosi 21%, a u 2015. godini će biti 17-28%, izvijestila je čelnica Narodne banke Ukrajine, Valeriya Gontareva. Devizne rezerve zemlje su pale na najnižu razinu od 2009. godine i u samo godinu dana su s 20,4 milijarde dolara pale na 9,9 milijardi dolara, na dan 1. prosinca 2014. Gontareva priznaje da je zemlja u teškoj financijskoj krizi.
Iako je Narodna banka Ukrajine sklona kriviti tečaj ruske rublje, ipak bi trebala naći prave razloge, a nova bi se vlada trebala pogledati u ogledalo. Usporedbe radi: 2013. je devalvacija grivna iznosila samo 1,6% (prema prosječnoj vrijednosti dolara na međubankarskom tržištu), dok je u 2014. godini dosegla granicu od 100%. Sada ukrajinske vlasti moraju objasniti običnim Ukrajincima gdje su nestale devizne i zlatne rezerve i zašto proračunski deficit iznosi čak 54 milijarde grivna. Međutim ti „obični Ukrajinci“ su se brzo (i doslovno) ohladili od „revolucije“. Prema podacima Odbora za statistiku Ukrajine u listopadu je komunalne usluge plaćalo 90% građana, a u studenom tek 53%. Stanovnici Kijeva masovno odbijaju plaćati komunalne usluge i gradu prijeti kolaps. Alexander Okhrimenko, predsjednik ukrajinskog analitičkog centra kaže kako se grad nalazi na „rubu opstanka“, te vjeruje kako se „u budućnosti situacija neće promijeniti na bolje.“ Cijene komunalnih usluga su porasle i veći dio građanstva ih više ne može plaćati, ljudi naprosto nemaju novca.
„Proračun Kijeva se dodatno prazni. Državna blagajna uvećanjem poreza, kao i sam grad, više ne mogu pokrivati vlastite potrebe“, kaže Okhrimenko.
Prema riječima Alexandra Sergienka, direktora „Instituta za grad“, najveća dugovanja građana su ona za grijanje i toplu i hladnu vodu, a jedino što komunalne tvrtke mogu učiniti je da im blokiraju isporuku. Važno je napomenuti kako je upravo jedan od uvjeta MMF-a, kada je davao kredite Ukrajini, bio i mogućnost otuđenja imovine građanima koji imaju dugove, odnosno zaostaju u plaćanju stanarina i ostalih komunalija.
Što se tiče iznosa od tri milijarde dolara, za Rusiju on ne znači ništa, a Ukrajini znači još koji tjedan preživljavanja. Da je to tako, vidjelo se iz oporsta duga Uzbekistanu u iznosu od skoro milijardu dolaram, ne računajući kamate, kada je Vladimir Putin u nedavnoj posjeti Islamu Karimovu jednostavno otpisao taj dug i sklopio nekoliko novih plinskih sporazuma. No, Ukrajina je ipak nešto posve drugo..., i pitanje je zaslužuje li odgodu duga, a o oprostu da se ne govori?
voxbblog
Sada je izgleda tome došao kraj i vlada u Kijevu će se za pomoć morati obratiti svojim sponzorima na Zapadu, u protivnom će račun morati položiti ukrajinskom narodu, koji stenje pod teretom „strukturnih reformi“ i rigoroznih mjera štednje koje traže MMF, EU i SAD. S druge strane stužu upozorenja kako Rusija više ne želi financirati „braću“ Ukrajince, izuzevši Donbas, signali koji otvoreno stižu od ruske vlade.
Komentirajući izjavu da Rusija od Ukrajine može zahtijevati da unparijed plati izdavane države obveznice u iznosu od 3 milijarde dolara, rusko ministarstvo financija je poručilo „kako svatko ima pravo na to, ne samo Rusija“. Rusija ovim šalje signal Zapadu da neće s Europom dijeliti teret održavanja ukrajinskog gospodarstva, pogotovo nakon što su poticali državni udar u Kijevu.
„Rusija je u skoroj budućnosti može zahtijevati prijevremenu otplatu obveznica u vrijednosti 3 milijarde dolara koje je Ukrajina izdala na dvije godine zbog kršenja odredbi sporazuma o kreditiranju, odnosno zbog prekoračenja nacionalnog duga od 60% BDP-a“, za Interfax je izjavio je izvor u ruskoj vladi.
"Situacija koja se pojavljuje u gospodarstvu i financijama Ukrajine sugerira da su prekršene brojne klauzule ugovora kojim je odobren kredit za kupnju ukrajinskih obveznica. U takvim okolnostima, Rusija će vjerojatno u skoroj budućnosti tražiti od Ukrajine da krene s otkupom duga u iznosu 3 milijarde dolara", poručuju iz ruske vlade, nazivajući ukrajinski državni proračun „predbankrotnim“.
U prosincu 2013. je Rusija kupila obveznice Ukrajine za tri milijarde dolara s rokom dospijeća od dvije godine i kamatnom stopom od 5% godišnje. Ova tranša je bila samo jedna od planiranog programa zaduživanja u iznosu od 15 milijardi dolara, kojeg je s Vladimirom Putinom dogovorio Viktor Janukovič.
Za Ukrajinu su uvjeti ugovora bilo je vrlo povoljni, jer se jedino tako moglo pomoći zemlji da poboljša svoju gospodarsku i financijsku situaciju.
Međutim, novo vodstvo zemlje, čak i nakon primanja međunarodne pomoći, nije bilo u stanju zemlju izvući iz krize. Štoviše, situacija u Ukrajini je čak i kritičnija nego što je bila prije godinu dana.
Ruski ministar financija Anton Siluanov je potvrdio da Rusija ima svako pravo da zahtijeva prijevremenu otplatu kredita od Ukrajine, međutim, on je rekao da u ovom trenutku odluka o prijevremenoj otplati kredita nije donesena. Siluanov je potvrdio i da je Ukrajina prekršila brojne uvjete o davanju tog kredita.
"Ukrajina je stvarno prekršila uvjete davanja kredita, odnosno, nacionalni dug Ukrajine premašuje 60% BDP-a", rekao je Siluanov, a obzirom na devalvaciju grivna, razina 60% duga u odnosu na BDP u Ukrajini je premašena još u trećem tromjesečju 2014.
Prema najnovijem izvješću Ministarstvo financija Ukrajine, javni je dug zemlje 30. studenog 2014. iznosio 69,3 milijarde dolara. Od samog početka 2014., nacionalni dug je smanjen za 3,8 milijardi dolara. No, zbog pada BDP-a u zemlji i oštre devalvacije grivna, omjer duga prema BDP-u se pogoršao. Ako se na početku godine procjenjivao na oko 40%, sada, pod novom vladom, već premašuje 60%.
U prosincu je ruski ministar financija rekao da će se odluka o potražnji prijevremene otplate duga Ukrajine temeljiti na "poštivanju ukrajinske strane o rasporedu plaćanja prilikom otplate duga" i "drugih okolnosti u bilateralnim odnosima".
Zadnja plaćena rata duga je iznosila 75,5 milijuna dolara i plaćena je u prosincu 2014. No, sada je sve više i više dokaza koji upućuju na to da su rizici neplaćanja duga Ukrajine prema Rusiji znatno povećani.
Alarmantna činjenica za sve više vjerovnika je da Ukrajinski javni dug u odnosu na BDP sa 60% u 2015. godini mogže doseći 90% BDP-a. Ovi izračuni se temelje na metodologiji MMF-u, kojeg je početkom siječnja objavio Financial Times.
Ukrajinski nacionalni dug raste brže nego što je zahtijevao Međunarodni monetarni fond, koji bi trebao u siječnju odlučivati o dodijeli sljedeće tranše sredstava Kijevu. MMF je krajem 2014. godine bio prisiljen priznati „kako su se njihova predviđanja o razvoju situacije u Ukrajini pokazala preoptimističnima“. Jedan od najvećih promašaja devalvacija, porast uvoza plina i pad prihoda od tranzita ruskog plina, koji je veći nego što se očekivalo.
Ne uzme li se u obzir dug državne kompanije „Naftogaz Ukrajine“, javni dug je sada oko 70% BDP-a, ali ako se računaju i gubici „Naftogaza“, ukupni nacionalni dug premašuje 1.4 trilijuna grivna, što je 103% BDP-a. Uz sve to, u Kijevu nitko ne zna što treba učiniti.
Tu je i još jedna važna činjenica. U novom državnom proračunu Ukrajine nije određen iznos za podmirenje državnih obveza prema Rusiji, što je iznenadilo ruskog ministra financija.
"Ispred su svi ostali vjerovnici, osobito MMF, prema kojima će Ukrajina ispoštovati svoje obveze“, rekao je Siluanov.
Ukrajina u stečaju
„Ukrajina je u stečaju“, to je krajem prosinca izravno priznao novi ministar gospodarskog razvoja Aivaras Avromavicyus i rekao „kako zemlju mogu spasiti neki od iznosa sredstava koje je obećao MMF, ali u zamjenu za političke i strukturne reforme“.
- prosinca 2014. misija MMF-a je ponovo posjetila Ukrajinu, a u siječnju će se odlučiti o pružanju ili ne daljnje pomoći toj zemlji. Vlada Ukrajine zahtijeva više od 15 milijardi dolara kradita samo u travnju, a od Međunarodnog monetarnog fonda 17 milijardi dolara kako bi se spriječio kolaps nacionalnog financijskog sustava i gospodarstva.
"MMF je pronašao samo kap od 15 milijardi dolara programa pomoći Ukrajini i upozorio zapadne države da taj iznos treba osigurati u idućih nekoliko tjedana kako bi se izbjegla financijsku propast Ukrajine", piše Financial Times.
U prosincu se Ukrajina nadala da bi dobili treću tranšu MMF-a, odnosno, 2,7 do 2,8 milijardi dolara, što bi bio dvostruki iznos od onoga kojeg daje MMF. Međutim, trećie je plaćanje sada postalo upitno. Gospodarstvo Ukrajine je ponovno bilo na rubu propasti, jednako kao i prije godinu dana, unatoč činjenici da je MMF, zajedno s ostalim vjerovnicima, predviđao ukupno 8,9 milijardi dolara pomoći ove godine. Već u 2015. Ukrajina treba platiti 13,5 milijardi dolara inozemnih obveza, što je 5,5 milijardi više nego što su trenutne dostupne zlatne rezerve Ukrajini. MMF je, kada je odobrio kredit Ukrajini, očekivao poboljšanje ekonomske situacije u zemlji, a ispalo je da se novac potrošio uzalud.
Sada se postavlja pitanje - hoće li ukrajinska vlada uspjeti u ekonomskom oporavku zemlje i hoće li uopće dobiti drugu šansu. Još jedan od razloga zašto MMF odgađa davanje sljedeće tranše kredita Ukrajini jest strah da će novac biti pokraden ili da će se potrošiti na ratne operacije.
Rusija odbija oprostiti dugove
Mogućnosti za pozitivan razvoj situacije u Ukrajini su vrlo male. MMF i dalje zemlju može držati u životu s kreditima „na kapaljku“, ali ako MMF odbije dati novac, Kijev još uvijek može pokušati pregovarati sa svojim vjerovnicima i odgoditi plaćanje duga Rusiji. Upravo tu opciju sada ozbiljno razmatra Europska unija. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble je u prosincu izjavio „kako je nazvao ruskog ministra financija Antona Siluanova i tražio da se produži rok otplate kredita od 3 milijarde dolara“.
Signali iz ruske vlade o mogućnosti ruskih zahtjeva za prijevremenom otplatom kredita mogu se smatrati porukom Zapadu. Rusija jasno pokazuje da neće s Europom dijeliti teret održavanja ukrajinskog gospodarstvu, posebno zbog uloga Zapada nakon državnog udara u Kijevu, što je potvrdio i prvi potpredsjednik Odbora za ekonomsku politiku Državne Dume, Mihail Emelyanov. To je signal MMF-u i njegovim većinskim vlasnicima – Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji, da Rusija neće oprostiti dugove Ukrajini.
U isto vrijeme, Emelyanov smatra da Rusija neće zahtijevati prijevremenu otplatu obveznica. "Budući da su sve do nedavno svi ruski potezi usmjereni više prema miru sa Ukrajinom, mi ćemo ih podržati. To se vidi iz opskrbe ugljenom, kao i sporazumom o opskrbi električnom energijom i plinom. Ovo je Rusija, a ona pokazuje želju da pomogne Ukrajini i ne želi je utopiti“, za RIA Novosti je izjavio Emelyanov.
S druge strane, zamjenik predsjednika Odbora Federacije vijeća za gospodarsku politiku, Sergej Shatirov, siguran je da će Rusija po ptanju duga Ukrajine donijeti odluku koja će uzeti u obzir i vlastite nacionalne interese.
„Svi uvjeti za odobravanje kredita za Ukrajinu su jasno definirani i dokumentirani. U skladu s tim odredbama i uvjetima, Rusija će odlučiti u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Uopće ne sumnjam da će odluka biti pragmatična", rekao je Shatirov.
Kolaps ukrajinskog gospodarstva
Gospodarski rezultati u godini za Ukrajinu razočaravajući. Gospodarstvo je u studenom palo za 7,5%, grivna je devlavirala gotovo sto posto, inflacija od početka godine iznosi 21%, a u 2015. godini će biti 17-28%, izvijestila je čelnica Narodne banke Ukrajine, Valeriya Gontareva. Devizne rezerve zemlje su pale na najnižu razinu od 2009. godine i u samo godinu dana su s 20,4 milijarde dolara pale na 9,9 milijardi dolara, na dan 1. prosinca 2014. Gontareva priznaje da je zemlja u teškoj financijskoj krizi.
Iako je Narodna banka Ukrajine sklona kriviti tečaj ruske rublje, ipak bi trebala naći prave razloge, a nova bi se vlada trebala pogledati u ogledalo. Usporedbe radi: 2013. je devalvacija grivna iznosila samo 1,6% (prema prosječnoj vrijednosti dolara na međubankarskom tržištu), dok je u 2014. godini dosegla granicu od 100%. Sada ukrajinske vlasti moraju objasniti običnim Ukrajincima gdje su nestale devizne i zlatne rezerve i zašto proračunski deficit iznosi čak 54 milijarde grivna. Međutim ti „obični Ukrajinci“ su se brzo (i doslovno) ohladili od „revolucije“. Prema podacima Odbora za statistiku Ukrajine u listopadu je komunalne usluge plaćalo 90% građana, a u studenom tek 53%. Stanovnici Kijeva masovno odbijaju plaćati komunalne usluge i gradu prijeti kolaps. Alexander Okhrimenko, predsjednik ukrajinskog analitičkog centra kaže kako se grad nalazi na „rubu opstanka“, te vjeruje kako se „u budućnosti situacija neće promijeniti na bolje.“ Cijene komunalnih usluga su porasle i veći dio građanstva ih više ne može plaćati, ljudi naprosto nemaju novca.
„Proračun Kijeva se dodatno prazni. Državna blagajna uvećanjem poreza, kao i sam grad, više ne mogu pokrivati vlastite potrebe“, kaže Okhrimenko.
Prema riječima Alexandra Sergienka, direktora „Instituta za grad“, najveća dugovanja građana su ona za grijanje i toplu i hladnu vodu, a jedino što komunalne tvrtke mogu učiniti je da im blokiraju isporuku. Važno je napomenuti kako je upravo jedan od uvjeta MMF-a, kada je davao kredite Ukrajini, bio i mogućnost otuđenja imovine građanima koji imaju dugove, odnosno zaostaju u plaćanju stanarina i ostalih komunalija.
Što se tiče iznosa od tri milijarde dolara, za Rusiju on ne znači ništa, a Ukrajini znači još koji tjedan preživljavanja. Da je to tako, vidjelo se iz oporsta duga Uzbekistanu u iznosu od skoro milijardu dolaram, ne računajući kamate, kada je Vladimir Putin u nedavnoj posjeti Islamu Karimovu jednostavno otpisao taj dug i sklopio nekoliko novih plinskih sporazuma. No, Ukrajina je ipak nešto posve drugo..., i pitanje je zaslužuje li odgodu duga, a o oprostu da se ne govori?
voxbblog
