'Sve mi je tu, mama. Sve! Cijeli život!' – povišenim glasom objašnjavala je 12-godišnjakinja majci dok su u školi čekale na razgovor u vezi događaja koji se dogodio u razredu. 'Karla, rekla sam ti milijun puta da se skineš s tog prokletog mobitela', prijeteće tiho poručila je majka.
U 6.c jedna je učenica poslala eksplicitne fotografije svojeg tijela u razrednu WhatsApp grupu. Na što su muški kolege iz razreda reagirali još eksplicitnijim fotografijama skinutim s različitih stranica, a Karla i njezine prijateljice su fotografije proširile komunikacijskim kanalima. Škola je saznala o čemu se radi i informirala policiju. Djevojčica koja ih je poslala zbog toga već nekoliko dana ne dolazi na nastavu i razmišlja se o preseljenju u drugu školu. Biti mlad nikada nije bilo jednostavno, ali odrastati u digitalnom vremenu po mnogo čemu je složenije nego ikada prije.
U istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu o perspektivama djece i mladih o korištenju digitalne tehnologije koje je provedeno u svibnju 2022. sudjelovalo je više od 17.000 učenika iz 165 osnovnih i srednjih škola. Rezultati, bez obzira radi li se o školi u centru Zagreba ili slavonskom selu, ukazuju da digitalno postaje neodvojivi dio života gotovo sve djece i mladih.
Dok u nižim razredima tek oko 2% učenika ne koristi digitalne uređaje, u višim razredima osnovne i u srednjoj školi gotovo da nema nikoga tko nije na Instagramu, TikToku, Berealu ili tko ne igra računalne igrice. Vrijeme koje provode koristeći digitalne uređaje povećalo se u odnosu na razdoblje prije pandemije, a to se posebice odnosi na djevojke.
Rezultati ukazuju da više od polovine učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad na školskim obvezama). To naravno utječe na smanjenje sudjelovanja u nekim drugim aktivnostima pa 14,6% srednjoškolaca ne provede niti minutu u radu za školu, a 28,5% ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu niti individualno.
U korištenju digitalnih uređaja najviše vremena provode u pregledavanju sadržaja i komuniciranju s drugima. Vrlo mali dio njih stvaralački koristi digitalnu tehnologiju koja ima nevjerojatan potencijal da pozitivno promjeni naše živote i ljudsku vrstu u cjelini. U tom pasivnom obrascu pregledavanja sadržaja i slanja kratkih komunikacijskih poruka posebice prednjače cure. Većina aplikacija koju mladi koriste do savršenstva je dovela osnovne psihološke spoznaje o skraćivanju pažnje, pozitivnom potkrepljenju kada dobiješ 'like' ili srce te činjenici da se emocionalno brže i snažnije angažiramo kod negativnih emocija ili onih u kojima se uspoređujemo s drugima.
Upravo taj višesatni, svakodnevni susret s lažnim 'idealnim' predstavlja veliki problem za dio djevojaka. Kada imaš 12 godina, usporedba vlastitog tijela, života, materijalnog statusa, odjeće koju nosiš s onim provučenim kroz 100 pomno odabranih filtera za uljepšavanje može na tebe utjecati negativno. U nepravednom sučeljavanju s 'online' svijetom sve tvoje izgleda nedovoljno dobro, lijepo i blistavo.
Utješno je da su mladi ljudi sami svjesni određenih problema sa svojim boravkom u online okružju u svojim generacijama.Tako 69,5% učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koji mladi provode online, a 62,1% smatra problemom zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju.
Polovina sedmaša smatra zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izraženim problemom. Posebno je važno naglasiti rodne razlike pri čemu 56,4% djevojaka zlostavljanje u online okružju smatra dosta velikim i izrazitim problemom dok to isto smatra 42,1% mladića. Takvi su odgovori poziv na zajedničko djelovanje.
Digitalna tehnologija glavno je sredstvo i alat za rješenje mnogih izazova koji su pred nama. Nikakve zabrane niti 'povratak na staro' tu nisu korisne ni moguće. Nužno je djecu i mlade poučiti o drugačijem načinu korištenja digitalne tehnologije. Pomaknuti ih ka kreativnom, stvaralačkom i suradničkom obrascu djelovanja. Prije svega za njih, ali i za nas starije, potrebno je naći mjeru u vremenu kojeg provodimo u takvim aktivnostima. U sustavu odgoja i obrazovanja nužno je sustavno razvijati digitalnu pismenost, uključujući i medijsku pismenost djece i mladih. Glasovi mladih ljudi u Hrvatskoj zahtijevaju široku raspravu o dobrobitima i rizicima korištenja digitalne tehnologije. Raspravu koja je bezvrijedna, ako ne uključuje glasove onih koji danas odrastaju u takvom okružju.
'Mama, neću više nikada…', šapnula je tiho Karla prije nego što će se otvoriti vrata iza kojih sjedi troje zabrinutih odraslih. Dvanaest je godina rano za susret s policijom i rano da činiš druge i sebe nesretnim. Pomozimo im.
