Kaos na Hrvatskoj radioteleviziji: U programu se ističe vjersko-fanatički šund, zanatska kvaliteta produkcije drastično opada, kadrovska previranja drmaju sve instance unutarnje vlasti, poslovanje se provodi traljavo i mimo zakona, povlašteni vanjski suradnici bilježe neviđenu ekstrazaradu
Izvana možda izgleda kao neki kaos, ali tu ima novog reda svoje vrste – rekao je za ‘Novosti’ jedan od nekolicine prisavskih insajdera s kojima smo porazgovarali za ovaj članak. Uz nerv medijskog autora koji je ispratio dugi niz uprava Hrvatske radiotelevizije u zaborav, naš vitalni sugovornik nadživjet će zacijelo i sadašnji režim, ali isti teško da će biti tako lako zaboravljen. Jer efekte koje postiže aktualna ekipa na odlasku nadmašila je po radikalnosti valjda samo ona garnitura Antuna Vrdoljaka s početka pretprošlog desetljeća. Premda se ni o prethodnoj upravi ne dade govoriti u ružičastim tonovima, novi križari ove su godine temeljito izmijenili lice najvećeg medija u Hrvatskoj. Podvučemo li crtu, u najkraćem danas to izgleda ovako: u programu se najednom ističe vjersko-fanatički šund, zanatska kvaliteta produkcije drastično opada, kadrovska previranja drmaju sve instance unutarnje vlasti, poslovanje se provodi traljavo i mimo zakona, povlašteni vanjski suradnici bilježe neviđenu ekstrazaradu.
‘Ekipa vršitelja dužnosti sa Sinišom Kovačićem na čelu željela je dvije stvari i obje je realizirala’, dodaje naš svjedok s mjesta zločina, ‘a na prvome mjestu im je bila temeljita promjena programskog usmjerenja. I to po cijenu rasturanja elementarne programske kvalitete jer drukčije teško da se i može nametnuti njihov nacional-politički koncept. Nipošto ne glorificiram ono prije njih, ali riječ je, nažalost, o nebu i zemlji, kad se usporede. Sad ne govorim tek o pitanju bujanja religijskih tema i teza, dakle, nego o samoj kvaliteti onoga što dajemo van, o struci. Pa na stranu što Tihomir Dujmović nije za posao voditelja, no taj njegov šou izgleda kao da je snimljen na OTV-u. A snimljen je u najvećem i najopremljenijem studiju u zemlji. Kako li to samo uspiju?’
Za tajnu uspjeha raspitujemo se dalje. Nije teško, treba samo pratiti trag naznačen na nedavnoj sjednici Programskog vijeća gdje je spomenut i problem zanemarivanja one kvalificirane a nevidljive radne snage. Mimo svih desničarskih novoangažiranih zvijezda koje nam odvlače pažnju, naime, netko mora odraditi materijalnu proizvodnju. ‘Ostajemo bez montažera i snimatelja, scenografa i vizažista. Jednostavno su zaboravljeni, dok se ekipa međusobno obračunava. Ne treba smetnuti s uma – oni se međusobno itekako grizu, konkuriraju jedni drugima oko moći’, objašnjava naš drugi sugovornik.
‘Onda se odjednom nađe načina da ih vrate, kad sve ispliva u javnost’, slušamo zatim. ‘Ma to je sve dozlaboga neobrazovano i podkapacitirano, ne znaju ni Excel otvoriti na kompjutoru. No zaludu nam objašnjenja. Siniša Kovačić je lijepo i jasno rekao, kad je bio preuzeo dužnost, da će raditi što god hoće. I evo radi, i evo tako to izgleda. Raspad na svim nivoima.’
A druga linija realizacije želja koju je spomenuo naš prvi vodič kroz Prisavlje? Nastavlja gdje je stao: ‘Grupa vanjskih proizvođača programa dobila je goleme ugovore. Pervan, Bolković, Dujmović i slični – ranije takvi nisu mogli ni prići ovoj kući. Kakva god bila, za njih je bila prejaka. HRT i to što oni rade, to su bila dva različita medija. Ali spominje se sada i 50 milijuna kuna za vanjske, pa ispada kako su te dvije paralelne operacije o kojima govorim prilično logične. Njima je politički opravdano, a novca koliko je srcu drago.’
Prije nekoliko dana, na zahtjev Nadzornog odbora HRT-a, objavljena je revizija posljednje nabavke programa od nezavisnih producenata. Dogovoreni poslovi problematični su prema tom uvidu po više osnova. Utvrđeno je da su svi ugovori – za približno 20 milijuna kuna – sklopljeni prije završetka roka koji se navodi u javnom pozivu. Drugim riječima, da su dogovoreni ranije, a natječaj je bio kulisa.
Lista pomazanika u prisavskoj katedrali duha poznata je već tjednima. Uz likove kao što su Miljenko Manjkas i Dubravko Merlić, tu je i igrani serijal ‘General’ koji će režirati već navedeni multipraktičar Antun Vrdoljak. No zaradom se ističe Denis Kuljiš, odnosno njegova supruga Nada Mirković, vlasnica produkcije Paragon. Nada i Denis utržit će oko milijun javnih kuna za deset epizoda projekta ‘Balkanska kuhinja’. Denis, isti onaj koji se početkom ovog mjeseca vehementno izrugivao neprofitnim medijima kojima su ukinute javne subvencije, isti onaj koji zažagreno propagira tzv. slobodno tržište.
Više naših izvora upućuje na još jedan sumnjiv nalaz: nisu bili potpisani ugovori za neke vanjske suradnje koje su već otišle u program. Navodno zbog puke organizacijske aljkavosti. ‘Riječju, nezamislivo’, riječi su jednog od njih. ‘Popovac, Novokmet, Radman, dakle tri prethodnika v.d. Kovačića i njegovih, bili su veoma različiti na funkciji. Ali nijednome se nije moglo dogoditi tako nešto, u najmanju ruku zato što bi se plašili DORH-a. Posrijedi je kazneno djelo, tu nema legalnog načina da se isplati dotični suradnik. Ne znam otkud im hrabrost, ali vidim da su uspostavili nove uzuse, čak su i s novom shemom emitiranja krenuli bez rebalansa.’
U iščekivanju nove uprave, nered o kojem slušamo zahvatio je sve ingerencijske razine koje su relevantne i mjerodavne za HRT. Ali ostat će to ionako zadatak za neke buduće odluke o nadziranju i vođenju HRT-a u skladu s politički progresivnijim i demokratičnijim mjerilima i vrijednostima. Dok ovo pišemo, najavljeno je da će saborski Odbor za medije preuzeti Jasen Mesić, a prije toga spominjali su se Zlatko Hasanbegović, Darinko Kosor, Andrija Mikulić, Andro Krstulović Opara. Programsko vijeće, otprije ionako znatno smanjenih ovlasti, također prolazi upravnu mijenu. Nadzorno vijeće u sličnom je stanju, a nova mu predsjednica Anja Šovagović-Despot baš i ne izgleda kao garant stabilnosti. Ne zna se tko bi mogao biti novi glavni ravnatelj, ne zna se što će biti sa sadašnjim voditeljima poslovnih jedinica. Gloženje oko startnih pozicija za utrku na funkcije doseže kulminaciju, pa zainteresirani nikako da dočekaju suglasje o tome između HDZ-a i Mosta. Nisu kadrovska pitanja jedina, jer partnere čekaju i odluke o tzv. reformi: koliki će se gubitak tolerirati, što će biti s orkestrima HRT-a, hoće li biti novih stotina otpuštanja, ukidaju li se Treći i Četvrti program HTV-a? Izgleda da su se dogovorili samo o tome da zasad neće biti smanjenja pristojbe. Što se o tome svemu šuška po glasovitim hodnicima Prisavlja?
‘Svašta, kao i uvijek’, diktira nam jedan od glasova koje ovdje iznosimo, ‘ali teško je znati tko realno sagledava i tko je iole kvalitetno obaviješten, a tko samo odražava vlastite želje. Smatra se da su vršitelji dužnosti izgubili potporu. Nitko ne voli loš ugled u javnosti, velike kontroverze i sl. Zato je tu ve-de ekipu i vidno zahvatila panika. Promatrači se pritom dijele na optimiste koji vele, pa hajde, možda opet stave Josipa Popovca, nije strašno. Oni drugi se pitaju može li uopće gore od ovoga sad.’
Idući rat u vrhu državne vlasti, prema sudu našeg izvora, a nakon postavljanja Nine Obuljen Koržinek za ministricu kulture, možda bude upravo taj za prvog čovjeka HRT-a. ‘Jeste li čuli da se spominje, u smjeru Hasanbegovićeve prevlasti, i Bruna Esih kao mogućnost? Onda znate u kakvom se rasponu kreću izgledi za naše sutra’, dodaje on. Jesmo, znamo, Esih bi zaista bila dostojan nastavljač Kovačića, jednodimenzionalna zagovornica nacije i vjere, pravi ekstremno-desničarski zgoditak, no zato možda i slabije kotira posljednjih tjedana.
Svi naši sugovornici s HRT-a, recimo i to, nužno su neimenovani: ljudi s Prisavlja ne smiju o svojoj kući javno govoriti bez specijalnog dopuštenja. Tako da nećemo navesti ni ime kolegice koja nam je ukazala na dodatni aspekt borbe za moć na javnoj radioteleviziji i oko nje: ‘To su područja na kojima se susreću i razdvajaju HDZ i Most, prilikom podjele utjecaja. Recimo, obično se kaže da je iza Kovačića bio HDZ, a iza Joze Barišića da stoji Most. Ili oni sami sugeriraju da je tako. Također, očito je da financijskog ravnatelja Mislava Stipića, ljubitelja spletkarenja, podržava Darinko Kosor.’
‘Tu se u raznim kombinacijama javlja i Popovac. Ali ne treba sve te odnose uzimati zdravo za gotovo, jer se mijenjaju i prilagođavaju. Ne treba vjerovati dijelu ekipe iz HNIP-a, desničarske novinarske organizacije koja je zavladala HRT-om, da ih je Kovačić obmanuo, ili Karamarko, sad kad se ograđuju. Jer navodno Jozo Barišić, Tončica Čeljuska, Ružica Renić i Petar Vlahov napuštaju HNIP baš s tim opravdanjem’, opisuje naša informatorica najnovije prilike – zapravo epilog prepucavanja zbog kojeg je Kovačić još ljetos smijenio Barišića s mjesta v.d. ravnatelja programa HRT-a.
Tako to, znači, izgleda kad se filoustaše dohvate resursa kakav je HRT i kad se namjere na liberalizirane okolnosti nabave vanjskih produkcija i unutarnjih funkcija. Ne samo da potroše strahovit javni novac radi privatnih razloga, toliko u poslovanju znaju i njihovi lijevo-centristički takmaci koji su povremeno ipak uzimali primat na Prisavlju kroz posljednjih četvrt stoljeća. Nego još prouzroče i kataklizmičko urušavanje medijskih znanja u toj kući.
‘Tamo čovjek često mora doći do pomisli da je situacija nepopravljiva’, rekao nam je o svom dojmu Bruno Kragić, dojučerašnji predsjednik Programskog vijeća HRT-a. On je tako ovdje jedini naš sugovornik koji se smio predstaviti imenom i prezimenom, pa s njime i zaključujemo ovaj turobni osvrt: ‘Baš kao što se kolegica Sanja Ravlić pozvala na Borgesa – ‘vi niste ni desni ni lijevi, vi ste nepopravljivi’. A zapravo je situacija shizofrena. Ima sjajnih stvari, HRT je u komparaciji s privatnim televizijama i dalje uvelike vrhunski pogon. No zato lakše dolaze do izražaja njegove mane u Informativnom programu, političkim dubiozama vezanim uz neke emisije, poslovanju općenito. Nepregledna prostranstva problema koje HRT ipak neće sam riješiti, ako se ikad više uopće i riješe.’
Značajna fronta u aranžiranju državne politike spram HRT-a otvorila se u novije doba i s obzirom na pitanje naplate pristojbe od korisnika prisavskih televizijskih i radijskih programa. To je istovremeno jedini detalj te politike kojeg se zasad barem površinski dotaknuo novi državni vrh, iako je na njemu odmah – posve simptomatično – zapeo. Ukratko prepričano, osim ideje o smanjenju pristojbe, na stol je nedavno stavljena i skica novog Ovršnog zakona u razradi Mosta. O njemu se može reći svašta, no zadržat ćemo se na aspektu koji se tiče indirektnog, ali realnog financijskog kapaciteta Prisavlja. HRT svoju visoku naplativost pristojbe, naime, ostvaruje pomoću ovrha nad dužnicima. Taj posao odrađuju mu vanjski odvjetnički uredi među kojima se proteklih godina najviše istaknuo onaj Marijana Hanžekovića.
Odvjetnici i javni bilježnici, a naročito Hanžeković koji je u međuvremenu postao vlasnik najvećeg tiskano-medijskog koncerna u zemlji, Hanza medije (nekadašnji Europapress holding), žestoko su se usprotivili predloženom legislativnom rješenju. Jer po tome oni više ne bi mogli obavljati naplatu, nego bi se o svemu brinula interna pravna služba HRT-a. Dio spora oko toga problema može se pripisati lošim odnosima između Mosta i Hanza medije, no to nam je svakako manje zanimljiv rakurs. Ono pak oko čega bi se trebala povesti intenzivnija politička rasprava jest sama činjenica da se jedan odvjetnik, eto, svrstao među nekolicinu najbogatijih ljudi u Hrvatskoj tako što je utjerivao dugove za pristojbu na javni informativni servis.
portalnovosti
Izvana možda izgleda kao neki kaos, ali tu ima novog reda svoje vrste – rekao je za ‘Novosti’ jedan od nekolicine prisavskih insajdera s kojima smo porazgovarali za ovaj članak. Uz nerv medijskog autora koji je ispratio dugi niz uprava Hrvatske radiotelevizije u zaborav, naš vitalni sugovornik nadživjet će zacijelo i sadašnji režim, ali isti teško da će biti tako lako zaboravljen. Jer efekte koje postiže aktualna ekipa na odlasku nadmašila je po radikalnosti valjda samo ona garnitura Antuna Vrdoljaka s početka pretprošlog desetljeća. Premda se ni o prethodnoj upravi ne dade govoriti u ružičastim tonovima, novi križari ove su godine temeljito izmijenili lice najvećeg medija u Hrvatskoj. Podvučemo li crtu, u najkraćem danas to izgleda ovako: u programu se najednom ističe vjersko-fanatički šund, zanatska kvaliteta produkcije drastično opada, kadrovska previranja drmaju sve instance unutarnje vlasti, poslovanje se provodi traljavo i mimo zakona, povlašteni vanjski suradnici bilježe neviđenu ekstrazaradu.
Ma to je sve dozlaboga neobrazovano i podkapacitirano, ne znaju ni Excel otvoriti na kompjutoru. No zaludu nam objašnjenja. Siniša Kovačić je lijepo i jasno rekao, kad je bio preuzeo dužnost, da će raditi što god hoće. I evo radi, i evo tako to izgleda. Raspad na svim nivoima – komentira naš sugovornik s hrt-a
‘Ekipa vršitelja dužnosti sa Sinišom Kovačićem na čelu željela je dvije stvari i obje je realizirala’, dodaje naš svjedok s mjesta zločina, ‘a na prvome mjestu im je bila temeljita promjena programskog usmjerenja. I to po cijenu rasturanja elementarne programske kvalitete jer drukčije teško da se i može nametnuti njihov nacional-politički koncept. Nipošto ne glorificiram ono prije njih, ali riječ je, nažalost, o nebu i zemlji, kad se usporede. Sad ne govorim tek o pitanju bujanja religijskih tema i teza, dakle, nego o samoj kvaliteti onoga što dajemo van, o struci. Pa na stranu što Tihomir Dujmović nije za posao voditelja, no taj njegov šou izgleda kao da je snimljen na OTV-u. A snimljen je u najvećem i najopremljenijem studiju u zemlji. Kako li to samo uspiju?’
Za tajnu uspjeha raspitujemo se dalje. Nije teško, treba samo pratiti trag naznačen na nedavnoj sjednici Programskog vijeća gdje je spomenut i problem zanemarivanja one kvalificirane a nevidljive radne snage. Mimo svih desničarskih novoangažiranih zvijezda koje nam odvlače pažnju, naime, netko mora odraditi materijalnu proizvodnju. ‘Ostajemo bez montažera i snimatelja, scenografa i vizažista. Jednostavno su zaboravljeni, dok se ekipa međusobno obračunava. Ne treba smetnuti s uma – oni se međusobno itekako grizu, konkuriraju jedni drugima oko moći’, objašnjava naš drugi sugovornik.
‘Onda se odjednom nađe načina da ih vrate, kad sve ispliva u javnost’, slušamo zatim. ‘Ma to je sve dozlaboga neobrazovano i podkapacitirano, ne znaju ni Excel otvoriti na kompjutoru. No zaludu nam objašnjenja. Siniša Kovačić je lijepo i jasno rekao, kad je bio preuzeo dužnost, da će raditi što god hoće. I evo radi, i evo tako to izgleda. Raspad na svim nivoima.’
A druga linija realizacije želja koju je spomenuo naš prvi vodič kroz Prisavlje? Nastavlja gdje je stao: ‘Grupa vanjskih proizvođača programa dobila je goleme ugovore. Pervan, Bolković, Dujmović i slični – ranije takvi nisu mogli ni prići ovoj kući. Kakva god bila, za njih je bila prejaka. HRT i to što oni rade, to su bila dva različita medija. Ali spominje se sada i 50 milijuna kuna za vanjske, pa ispada kako su te dvije paralelne operacije o kojima govorim prilično logične. Njima je politički opravdano, a novca koliko je srcu drago.’
Prije nekoliko dana, na zahtjev Nadzornog odbora HRT-a, objavljena je revizija posljednje nabavke programa od nezavisnih producenata. Dogovoreni poslovi problematični su prema tom uvidu po više osnova. Utvrđeno je da su svi ugovori – za približno 20 milijuna kuna – sklopljeni prije završetka roka koji se navodi u javnom pozivu. Drugim riječima, da su dogovoreni ranije, a natječaj je bio kulisa.
Denis Kuljiš i njegova supruga Nada Mirković, vlasnica produkcije Paragon, utržit će oko milijun javnih kuna za deset epizoda projekta ‘Balkanska kuhinja’. Denis, isti onaj koji se vehementno izrugivao neprofitnim medijima kojima su ukinute javne subvencije, isti onaj koji zažagreno propagira tzv. slobodno tržište
Lista pomazanika u prisavskoj katedrali duha poznata je već tjednima. Uz likove kao što su Miljenko Manjkas i Dubravko Merlić, tu je i igrani serijal ‘General’ koji će režirati već navedeni multipraktičar Antun Vrdoljak. No zaradom se ističe Denis Kuljiš, odnosno njegova supruga Nada Mirković, vlasnica produkcije Paragon. Nada i Denis utržit će oko milijun javnih kuna za deset epizoda projekta ‘Balkanska kuhinja’. Denis, isti onaj koji se početkom ovog mjeseca vehementno izrugivao neprofitnim medijima kojima su ukinute javne subvencije, isti onaj koji zažagreno propagira tzv. slobodno tržište.
Više naših izvora upućuje na još jedan sumnjiv nalaz: nisu bili potpisani ugovori za neke vanjske suradnje koje su već otišle u program. Navodno zbog puke organizacijske aljkavosti. ‘Riječju, nezamislivo’, riječi su jednog od njih. ‘Popovac, Novokmet, Radman, dakle tri prethodnika v.d. Kovačića i njegovih, bili su veoma različiti na funkciji. Ali nijednome se nije moglo dogoditi tako nešto, u najmanju ruku zato što bi se plašili DORH-a. Posrijedi je kazneno djelo, tu nema legalnog načina da se isplati dotični suradnik. Ne znam otkud im hrabrost, ali vidim da su uspostavili nove uzuse, čak su i s novom shemom emitiranja krenuli bez rebalansa.’
U iščekivanju nove uprave, nered o kojem slušamo zahvatio je sve ingerencijske razine koje su relevantne i mjerodavne za HRT. Ali ostat će to ionako zadatak za neke buduće odluke o nadziranju i vođenju HRT-a u skladu s politički progresivnijim i demokratičnijim mjerilima i vrijednostima. Dok ovo pišemo, najavljeno je da će saborski Odbor za medije preuzeti Jasen Mesić, a prije toga spominjali su se Zlatko Hasanbegović, Darinko Kosor, Andrija Mikulić, Andro Krstulović Opara. Programsko vijeće, otprije ionako znatno smanjenih ovlasti, također prolazi upravnu mijenu. Nadzorno vijeće u sličnom je stanju, a nova mu predsjednica Anja Šovagović-Despot baš i ne izgleda kao garant stabilnosti. Ne zna se tko bi mogao biti novi glavni ravnatelj, ne zna se što će biti sa sadašnjim voditeljima poslovnih jedinica. Gloženje oko startnih pozicija za utrku na funkcije doseže kulminaciju, pa zainteresirani nikako da dočekaju suglasje o tome između HDZ-a i Mosta. Nisu kadrovska pitanja jedina, jer partnere čekaju i odluke o tzv. reformi: koliki će se gubitak tolerirati, što će biti s orkestrima HRT-a, hoće li biti novih stotina otpuštanja, ukidaju li se Treći i Četvrti program HTV-a? Izgleda da su se dogovorili samo o tome da zasad neće biti smanjenja pristojbe. Što se o tome svemu šuška po glasovitim hodnicima Prisavlja?
‘Svašta, kao i uvijek’, diktira nam jedan od glasova koje ovdje iznosimo, ‘ali teško je znati tko realno sagledava i tko je iole kvalitetno obaviješten, a tko samo odražava vlastite želje. Smatra se da su vršitelji dužnosti izgubili potporu. Nitko ne voli loš ugled u javnosti, velike kontroverze i sl. Zato je tu ve-de ekipu i vidno zahvatila panika. Promatrači se pritom dijele na optimiste koji vele, pa hajde, možda opet stave Josipa Popovca, nije strašno. Oni drugi se pitaju može li uopće gore od ovoga sad.’
Idući rat u vrhu državne vlasti, prema sudu našeg izvora, a nakon postavljanja Nine Obuljen Koržinek za ministricu kulture, možda bude upravo taj za prvog čovjeka HRT-a. ‘Jeste li čuli da se spominje, u smjeru Hasanbegovićeve prevlasti, i Bruna Esih kao mogućnost? Onda znate u kakvom se rasponu kreću izgledi za naše sutra’, dodaje on. Jesmo, znamo, Esih bi zaista bila dostojan nastavljač Kovačića, jednodimenzionalna zagovornica nacije i vjere, pravi ekstremno-desničarski zgoditak, no zato možda i slabije kotira posljednjih tjedana.
Svi naši sugovornici s HRT-a, recimo i to, nužno su neimenovani: ljudi s Prisavlja ne smiju o svojoj kući javno govoriti bez specijalnog dopuštenja. Tako da nećemo navesti ni ime kolegice koja nam je ukazala na dodatni aspekt borbe za moć na javnoj radioteleviziji i oko nje: ‘To su područja na kojima se susreću i razdvajaju HDZ i Most, prilikom podjele utjecaja. Recimo, obično se kaže da je iza Kovačića bio HDZ, a iza Joze Barišića da stoji Most. Ili oni sami sugeriraju da je tako. Također, očito je da financijskog ravnatelja Mislava Stipića, ljubitelja spletkarenja, podržava Darinko Kosor.’
‘Tu se u raznim kombinacijama javlja i Popovac. Ali ne treba sve te odnose uzimati zdravo za gotovo, jer se mijenjaju i prilagođavaju. Ne treba vjerovati dijelu ekipe iz HNIP-a, desničarske novinarske organizacije koja je zavladala HRT-om, da ih je Kovačić obmanuo, ili Karamarko, sad kad se ograđuju. Jer navodno Jozo Barišić, Tončica Čeljuska, Ružica Renić i Petar Vlahov napuštaju HNIP baš s tim opravdanjem’, opisuje naša informatorica najnovije prilike – zapravo epilog prepucavanja zbog kojeg je Kovačić još ljetos smijenio Barišića s mjesta v.d. ravnatelja programa HRT-a.
Tako to, znači, izgleda kad se filoustaše dohvate resursa kakav je HRT i kad se namjere na liberalizirane okolnosti nabave vanjskih produkcija i unutarnjih funkcija. Ne samo da potroše strahovit javni novac radi privatnih razloga, toliko u poslovanju znaju i njihovi lijevo-centristički takmaci koji su povremeno ipak uzimali primat na Prisavlju kroz posljednjih četvrt stoljeća. Nego još prouzroče i kataklizmičko urušavanje medijskih znanja u toj kući.
‘Tamo čovjek često mora doći do pomisli da je situacija nepopravljiva’, rekao nam je o svom dojmu Bruno Kragić, dojučerašnji predsjednik Programskog vijeća HRT-a. On je tako ovdje jedini naš sugovornik koji se smio predstaviti imenom i prezimenom, pa s njime i zaključujemo ovaj turobni osvrt: ‘Baš kao što se kolegica Sanja Ravlić pozvala na Borgesa – ‘vi niste ni desni ni lijevi, vi ste nepopravljivi’. A zapravo je situacija shizofrena. Ima sjajnih stvari, HRT je u komparaciji s privatnim televizijama i dalje uvelike vrhunski pogon. No zato lakše dolaze do izražaja njegove mane u Informativnom programu, političkim dubiozama vezanim uz neke emisije, poslovanju općenito. Nepregledna prostranstva problema koje HRT ipak neće sam riješiti, ako se ikad više uopće i riješe.’
Utjerivanje dugova za pristojbu
Značajna fronta u aranžiranju državne politike spram HRT-a otvorila se u novije doba i s obzirom na pitanje naplate pristojbe od korisnika prisavskih televizijskih i radijskih programa. To je istovremeno jedini detalj te politike kojeg se zasad barem površinski dotaknuo novi državni vrh, iako je na njemu odmah – posve simptomatično – zapeo. Ukratko prepričano, osim ideje o smanjenju pristojbe, na stol je nedavno stavljena i skica novog Ovršnog zakona u razradi Mosta. O njemu se može reći svašta, no zadržat ćemo se na aspektu koji se tiče indirektnog, ali realnog financijskog kapaciteta Prisavlja. HRT svoju visoku naplativost pristojbe, naime, ostvaruje pomoću ovrha nad dužnicima. Taj posao odrađuju mu vanjski odvjetnički uredi među kojima se proteklih godina najviše istaknuo onaj Marijana Hanžekovića.
Odvjetnici i javni bilježnici, a naročito Hanžeković koji je u međuvremenu postao vlasnik najvećeg tiskano-medijskog koncerna u zemlji, Hanza medije (nekadašnji Europapress holding), žestoko su se usprotivili predloženom legislativnom rješenju. Jer po tome oni više ne bi mogli obavljati naplatu, nego bi se o svemu brinula interna pravna služba HRT-a. Dio spora oko toga problema može se pripisati lošim odnosima između Mosta i Hanza medije, no to nam je svakako manje zanimljiv rakurs. Ono pak oko čega bi se trebala povesti intenzivnija politička rasprava jest sama činjenica da se jedan odvjetnik, eto, svrstao među nekolicinu najbogatijih ljudi u Hrvatskoj tako što je utjerivao dugove za pristojbu na javni informativni servis.
portalnovosti
