U nedostatku novih javnih subvencija za nekomercijalne portale u Hrvatskoj, neki od njih okreću se alternativnim metodama preživljavanja. Ipak, čeka se ključni zaokret državne politike
Prestanak financiranja neprofitnih medija u Hrvatskoj izazvao je početkom ove godine polemičku lavinu na temu metoda i ciljeva državne medijske politike. Pravi efekt te mjere, međutim, nastupio je tek u ovom mjesecu, kad su istekla ranije dodijeljena sredstva za tridesetak takvih malenih i nekomercijalnih medija, uglavnom internetskih portala. Njihovi novinari, gotovo svi, ostali su momentalno bez osnovnih prihoda. Riječ je o oko 280 ljudi.
Program sustavnog javnog financiranja neprofitnih medija s oko tri i pol do četiri milijuna kuna započet je tek 2013. godine. Za usporedbu, komercijalni listovi, dnevni i tjedni, neizravno se subvencioniraju s gotovo 130 milijuna kuna, kroz oprost četiri petine PDV-a. Oni su, naime, svrstani u izuzetno ekskluzivnu kategoriju proizvoda, zajedno s kruhom, mlijekom i lijekovima. I to bez obzira na često društveno i političko stajalište da komercijalni te privatni mediji u velikoj mjeri ne ispunjavaju javni interes, nego su usmjereni na profit i klijentelističko zastupanje nekih drugih koristi.
Otjecanje prihoda Googleu i Facebooku
Neprofitni mediji trebali su dijelom ispuniti tu informativnu pukotinu, pri čemu je formiranje popratnog sustava potaklo i više raspravnih momenata. Vladi SDP-a i HNS-a prigovaralo se da preferira „lijeve" medije naspram „desnih", primjerice. Ipak, čini se da je glavna kontroverza ostala ona koja se i dalje tiče tretmana neprofitnih s jedne, te komercijalnih medijskih nakladnika s druge strane. Uostalom, PDV nipošto nije jedini primjer, komercijalni lokalni radiji i televizije dobivaju godišnje oko 36 milijuna kuna javne potpore.
Usprkos tome, komercijalni mediji već godinama bilježe pad u svakom pogledu, pa tako i u broju radnih mjesta koji se vrtoglavo smanjuje. No tome je razlog ponajprije otjecanje marketinških prihoda čitave te industrije prema velikim internetskim servisima poput Googlea i Facebooka koji prenose i medijski sadržaj. A što se tiče budućnosti neprofitnih medija u Hrvatskoj, pažnju javnosti privukla je proteklih dana jedna intrigantna akcija za alternativno financijsko preživljavanje.
Prvi medijski crowdfunding
Jedan od najpopularnijih neprofitnih portala, Forum.tm iz Zagreba, pokrenuo je tzv. crowdfunding kampanju s ciljem prikupljanja pet tisuća dolara privlačenjem manjih donatora pomoću kojih bi premostio barem dva ili tri mjeseca do mogućeg nastavka subvencioniranja. Nova ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, pod čijim je djelokrugom i medijska politika, najavila je krajem prošlog mjeseca neku vrstu reorganizacije financiranja neprofitnih medija, ali bez precizno zadanog roka, što može značiti i čekanje do idućeg proljeća ili čak ljeta.
„Za crowdfunding kampanju odlučili smo se kao prvi medij u Hrvatskoj koji to pokušava", nastavlja Borković za DW, čime nas je podsjetio i na činjenicu da su tu vrstu prikupljanja sredstava dosad u Hrvatskoj poduzimali samo privredni subjekti iz nekih drugih sektora, npr. informatičko-tehnološkog. „Željeli smo probiti led i pokazati da postoje i takvi modeli potpore onim medijima kojima je primarni interes javni, a ne korporativni ili usko politički", dodaje naš sugovornik.Novi problem, doduše, predstavlja ministričina izjava prema kojoj namjerava poduprijeti samo medije s kulturnom tematikom, a ne i šire političkom. „Vrlo mi je teško dohvatiti taj misaoni proces koji odvaja politiku od kulture, budući da je takva podjela riješena više stoljeća ranije, ali eto", kritičan je prema tome Goran Borković, jedan od osnivača Foruma. Taj portal razvio se inače s preuzimanjem od strane grupe novinara i urednika koji su otišli iz korporativnih medija u kojima nisu imali priliku za slobodno novinarstvo.
Ograničeni doseg zamjenske metode
„Drugi cilj nam je bio ukazivanje na krajnje nepravednu podjelu javnog novca koji, iza zavjese ili ispred nje, završava u rukama podobnog komercijalnog sektora u vidu najvećih nacionalnih i lokalnih medija. Treći je bio to da vidimo koliko uopće vrijedimo kao takav medij, okrenut isključivo novinarstvu, s namjerom da kvalitetu pretpostavimo kvantiteti", kaže Goran Borković. Pa, izgleda da su dobili i rječito kvantificiran odgovor, premašivši ciljani iznos već u prva 24 sata od zacrtanih mjesec dana trajanja kampanje.
Ova vrsta financiranja, s druge strane, umnogome je ograničena svojim realnim dosezima. Iz pojedinačne pozicije nije moguće očekivati da će funkcionirati višekratno, a izgledi će se generalno smanjivati za svaki idući neprofitni medij koji posegne za njom. Helena Popović, sociologinja sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, a čiji su predmet znanstvenog interesa upravo mediji, smatra da društveni akteri, posebno u domeni javnih politika, stoga imaju važnu zadaću: osmisliti različite modele za trajno financiranje takvih medija.
Publika kao roba
„U suvremenim neoliberalnim demokracijama", rekla nam je ona, „medijskim sustavima dominiraju profitno orijentirani mediji kojima održivost dominantno ovisi o oglašivačima. Samim time medijski sadržaji i, posljedično, publike tretiraju se kao roba na tržištu. Ta konstelacija ostavlja malo prostora za pristup medijima kao društvenoj instituciji s važnom ulogom u informiranju i educiranju javnosti. Upravo tu leži rastući značaj medija 'trećeg sektora' koji su neprofitnog karaktera."
Naša je sugovornica na koncu zaključila da u Hrvatskoj ostaje problem financijske održivosti tih medija, budući da još nisu razrađeni mehanizmi kojima bi se pomoću javnim financija kontinuirano podržalo njihovo djelovanje. Za ilustraciju, dodajmo tek još kako jedna Italija godišnje izdvaja 161 milijun javnih eura samo za tiskana izdanja zadruga novinara, što je inače dio uobičajene i raznoliko organizirane prakse u zemljama Europske unije, kao i u Sjedinjenim Državama.
