Nedavno imenovan savjetnik za nauku i tehnologiju Donalda Trumpa, profesor Univerziteta Jejl David Gelernter, u ekskluzivnom intervjuu za Science Today ove nedelje, tvrdi da se Apolo spuštanja na Mjesec nikada nisu desila.
Novoimenovani naučni i tehnološki savjetnik Donalda Trampa, profesor Yale Univerziteta Dejvid Gelernter, već je privukao ogromnu kritiku nakon što je ove nedelje dao kontroverzne izjave tokom ekskluzivnog razgovora sa Science Today-om.
Kontroverzni kompjuterski naučnik već poznat po svom snažnom stavu protiv nauke iza globalnog zagrijavanja, otvoreno i žestoko je kritikovao svemirsku politiku administracije Baraka Obame i njen cilj da dođe do Marsa 2030.
"Kako ćemo uspjeti da sredinom 2030-ih organizujemo orbitalnu misiju na Mars sa posadom iz SAD kada nikada nismo išli na Mjesec? Ideja je smiješna, kao i Obamina administracija, ako mogu dodati "
"Spuštanja Apola na Mjesec su najveća prevara u istoriji čovječanstva, mnogo veća nego što je glupost globalnog zagrijavanja", dodao je on.
Putovanje kojeg nikad nije bilo
Ovo nije prvi put da je kontroverzni profesor napao Apolova slijetanja na Mjesec. U svojoj knjizi iz 2012. godine - Amerika-Lajt: Kako je Carska Akademija razorila našu kulturu (i uspostavljenu u Obamakratima) - America-Lite: How Imperial Academia Dismantled Our Culture (and Ushered in the Obamacrats), autor izražava svoju zabrinutost zbog nemogućnosti kosmičkog putovanja van magnetnog polja Zemlje.
"U savremenom dobu nikada nismo bili van magnetnog polja Zemlje. Sa izuzetkom navodnih 24 ljudska bića koja su letila u lunarnim letovima u programu Apolo tokom četvorogodišnjeg perioda od 1968. do 1972. godine, svi ljudski kosmički letovi su se odvijali na niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) ili ispod. Čak i Međunarodna svemirska stanica izvodi sve svoje operacije u LEO-u, "objasnio je u svojoj knjizi.
"Zašto je tako? Ovo je zbog toga što orbite više od niske orbite mogu dovesti do ranog kvara elektronskih komponenti zbog intenzivnog zračenja i akumulacije naboja (električnog) ", napisao je on.
Opasan pojas zračenja
Profesor Jejla takođe je dokumentovao u svojoj knjizi kako je NASA bila i još uvijek je svjesna nemogućnosti putovanja izvan Van Allenovog pojasa, visoko intezitentnog nabojnog radioaktivnog pojasa koji je dio magnenog polja planete.
"Misije Apola trebale su da budu prvi događaj na kome su ljudi putovali kroz pojaseve Van Allen-a, što je bilo jedno od nekoliko opasnosti od zračenja koje su poznavali planeri misije, ali i danas naučnici NASA-e priznaju da ne mogu proći kroz pojaseve Van Allena" tvrdi u svojoj knjizi iz 2012. godine.
"Ako naučnici NASA-e iskreno priznaju u 2012. godini da još uvijek nisu u potpunosti razradili kako je potrebno zaštititi svemirsku letjelicu od zračenja emitovanih iz Van-Allenovih pojaseva, kako smo poslali ljudska bića u svemir pokrivenim samo aluminijumskom folijom? I to u trenutku kada je Solarna aktivnost bila na vrhuncu? Odgovor je jednostavan: to se nikada nije dogodilo", zaključio je on.
Uprkos njegovim kontraverznim tvrdnjama, Dejvid Gelernter je svjetski poznati i višestruko nagrađivani kompjuterski naučnik poznat po svom doprinosu na paralelnom računanju i njegovom ranom predviđanju stvaranja World Wide Weba (interneta).
Time Magazin profilisao je u 2016. godini Gelerntera kao jednog od 100 najuticajnijih ljudi 21. vijeka, opisujući ga kao "nad-genija". New York Times ga je nazvao "rock zvijezdom" kompjuterske nauke i "jednim od najsjajnijih i vizionarskih kompjuterskih naučnika našeg vremena. "
astronomija
Novoimenovani naučni i tehnološki savjetnik Donalda Trampa, profesor Yale Univerziteta Dejvid Gelernter, već je privukao ogromnu kritiku nakon što je ove nedelje dao kontroverzne izjave tokom ekskluzivnog razgovora sa Science Today-om.
Kontroverzni kompjuterski naučnik već poznat po svom snažnom stavu protiv nauke iza globalnog zagrijavanja, otvoreno i žestoko je kritikovao svemirsku politiku administracije Baraka Obame i njen cilj da dođe do Marsa 2030.
"Kako ćemo uspjeti da sredinom 2030-ih organizujemo orbitalnu misiju na Mars sa posadom iz SAD kada nikada nismo išli na Mjesec? Ideja je smiješna, kao i Obamina administracija, ako mogu dodati "
"Spuštanja Apola na Mjesec su najveća prevara u istoriji čovječanstva, mnogo veća nego što je glupost globalnog zagrijavanja", dodao je on.
Putovanje kojeg nikad nije bilo
Ovo nije prvi put da je kontroverzni profesor napao Apolova slijetanja na Mjesec. U svojoj knjizi iz 2012. godine - Amerika-Lajt: Kako je Carska Akademija razorila našu kulturu (i uspostavljenu u Obamakratima) - America-Lite: How Imperial Academia Dismantled Our Culture (and Ushered in the Obamacrats), autor izražava svoju zabrinutost zbog nemogućnosti kosmičkog putovanja van magnetnog polja Zemlje.
"U savremenom dobu nikada nismo bili van magnetnog polja Zemlje. Sa izuzetkom navodnih 24 ljudska bića koja su letila u lunarnim letovima u programu Apolo tokom četvorogodišnjeg perioda od 1968. do 1972. godine, svi ljudski kosmički letovi su se odvijali na niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) ili ispod. Čak i Međunarodna svemirska stanica izvodi sve svoje operacije u LEO-u, "objasnio je u svojoj knjizi.
"Zašto je tako? Ovo je zbog toga što orbite više od niske orbite mogu dovesti do ranog kvara elektronskih komponenti zbog intenzivnog zračenja i akumulacije naboja (električnog) ", napisao je on.
Opasan pojas zračenja
Profesor Jejla takođe je dokumentovao u svojoj knjizi kako je NASA bila i još uvijek je svjesna nemogućnosti putovanja izvan Van Allenovog pojasa, visoko intezitentnog nabojnog radioaktivnog pojasa koji je dio magnenog polja planete.
"Misije Apola trebale su da budu prvi događaj na kome su ljudi putovali kroz pojaseve Van Allen-a, što je bilo jedno od nekoliko opasnosti od zračenja koje su poznavali planeri misije, ali i danas naučnici NASA-e priznaju da ne mogu proći kroz pojaseve Van Allena" tvrdi u svojoj knjizi iz 2012. godine.
"Ako naučnici NASA-e iskreno priznaju u 2012. godini da još uvijek nisu u potpunosti razradili kako je potrebno zaštititi svemirsku letjelicu od zračenja emitovanih iz Van-Allenovih pojaseva, kako smo poslali ljudska bića u svemir pokrivenim samo aluminijumskom folijom? I to u trenutku kada je Solarna aktivnost bila na vrhuncu? Odgovor je jednostavan: to se nikada nije dogodilo", zaključio je on.
Uprkos njegovim kontraverznim tvrdnjama, Dejvid Gelernter je svjetski poznati i višestruko nagrađivani kompjuterski naučnik poznat po svom doprinosu na paralelnom računanju i njegovom ranom predviđanju stvaranja World Wide Weba (interneta).
Time Magazin profilisao je u 2016. godini Gelerntera kao jednog od 100 najuticajnijih ljudi 21. vijeka, opisujući ga kao "nad-genija". New York Times ga je nazvao "rock zvijezdom" kompjuterske nauke i "jednim od najsjajnijih i vizionarskih kompjuterskih naučnika našeg vremena. "
astronomija
