U odgovoru na pitanje kada se točno održavaju izbori za Europski parlament, ispitanici iz Hrvatske na posljednjem su mjestu među članicama Europske unije. Čak 49 posto ispitanika, od njih 1007 s kojima su intervjui održavani između kraja veljače i početka ožujka ne zna točno navesti kada se izbori održavaju, pokazuju podaci novoobljavljenog Eurobarometra – istraživanja stavova javnosti o EU.
Dodatno zabrinjava činjenica da se pri odgovoru na to pitanje nije tražila preciznost – točnim odgovorom smatrao se i mjesec svibanj, a ne samo nedjelja, 26. svibnja kada će se izbori u Hrvatskoj i održati.
Na razini Europske unije vrijeme održavanja izbora prosječno krivo je odgovorilo 35 posto ispitanih.
Isto istraživanje pokazuje da čak 50 posto građana i građanki u Hrvatskoj nema nikakvu namjeru sudjelovati na nadolazećim izborima za Europski parlament. Njih samo 33 posto (od čega 17 posto krajnje vjerojatno, a 16 samo vjerojatno) planiraju svojim glasom podržati neku od kandidacijskih lista koje svoje zastupnike žele poslati u Europski parlament.
Sa samo 17 posto sasvim sigurnih birača, Hrvatska se nalazi među pet zemalja na začelju. Manji interes iskazuju tek Češka (s 10 posto), Italija (sa 16 posto), dok je u Portugalu također sigurnih birača tek 17 posto, a u Austriji 18.
Naime, kako se navodi u izvještaju „zbog političkog konteksta (pitanje Brexita op.a) u vrijeme pisanja izvještaja, prosječan rezultat na razini EU, računao se iz rezultata 27 država članica (EU27), dok su se rezultati za Ujedinjeno kraljevstvo prikazivali odvojeno“.
Podsjetimo, na zadnjim izborima za Europski parlament, održanim 2014., ukupni odaziv u Hrvatskoj iznosio je tek 25,12 posto. Uostalom, čak ni referendum o ulasku Hrvatske u EU na birališta nije uspio privući ni polovicu birača, već njih 43,5 posto.
Najveći broj ispitanika iz Hrvatske, njih 50 posto kao odgovor na pitanje zbog čega ne bi iskoristili svoje pravo glasa na nadolazećim izborima reklo je da “ne vjeruju da će njihov glas išta promijeniti”, dok je 43 posto reklo da “ne vjeruje u politički sustav”.
Nekoliko mjeseci prije šeste obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju najveći broj građana i građanki Hrvatske ne smatra da je članstvo u EU ni dobro niti loše – njih čak 48 posto, pokazuju rezultati Eurobarometra.
Manje od polovine, odnosno 40 posto, od ukupno ispitanih 1007 građana, smatra da je članstvo u EU dobra stvar. Niže je to čak za 21 posto od europskog prosjeka. S druge strane, 11 posto smatra da je članstvo u EU loša stvar.
U usporedbi s rezultatima Eurobarometra iz proljeća 2018 godine, 3 posto manje ispitanika smatra da je članstvo Hrvatske u EU loša stvar, dok je postotak onih koji smatraju da je članstvo u EU dobro također pao, ali za 4 posto.
Nedavno objavljeno istraživanje javnog mnijenja slučajnog i nacionalnog reprezentativnog uzoraka od 1000 ispitanika koje je na temu uvođenja eura za Hrvatsku narodnu banku izradila agencija Ipsos, pokazuje otprilike jednake stavove. Njihovo istraživanje pokazalo je da je 43.6 posto ispitanika smatra posljedice ulaska Hrvatske u EU vrlo pozitivnim ili pretežito pozitivnim (32.8 posto), dok 31.4 posto smatra posljedice ulaska u EU nisu ni pozitivne niti negativne.
Zanimljiva je usporedba Eurobarometrovih ispitanika koji su 2018. izrazili (ne)slaganje s izjavom da „njihov glas vrijedi u Europskoj uniji“, naprema onima koji isto smatraju samo godinu kasnije. Ovog proljeća slaganje s navedenom tvrdnjom izrazilo je 55 posto ispitanika (6 posto manje nego 2018. godine), dok je 41 posto ispitanih izrazilo neslaganje s tom tvrdnjom (porast od 7 posto).
Da su ispitanici u Hrvatskoj euroskeptičniji od prosjeka u Europskoj uniji, jasno je i iz odgovora na pitanje Eurobarometra „da se sutra održava referendum o izlasku Hrvatske iz EU kako bi glasali“ . Naime, 52 posto zaokružilo bi opciju ostanka, 17 posto za izlazak, a čak 31 posto ne zna što bi zaokružio. Prema europskom prosjeku 27 zemalja članica čak 68 posto ispitanika reklo je da bi glasalo za ostanak.
Na pitanje smatraju li da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU, 62 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je potvrdno, dok 29 posto smatra da nije imala koristi.
Slabo poznavanje datuma održavanja izbora, ali i očekivani loš odaziv moguće je povezati i sa činjenicom da se o temama, a posebno rješenjima za probleme koje su ispitanici iz Hrvatske izdvojili kao posebno bitne, u kampanjama i ne govori previše.
Naime, čak 72 posto ispitanika (23 posto više od EU27 prosjeka) smatra da bi najvažnija tema u predizbornoj kampanji trebalo biti pitanje borbe protiv nezaposlenosti mladih, 68 posto smatra da je ključno pitanje ekonomije i rasta, a 48 posto smatra da se kandidati trebaju fokusirati na pitanje zaštite potrošača i sigurnost hrane te na pitanje socijalne zaštite građana EU. Pitanje imigracije tek je šesto po redu s 33 posto.
faktograf
Dodatno zabrinjava činjenica da se pri odgovoru na to pitanje nije tražila preciznost – točnim odgovorom smatrao se i mjesec svibanj, a ne samo nedjelja, 26. svibnja kada će se izbori u Hrvatskoj i održati.
Na razini Europske unije vrijeme održavanja izbora prosječno krivo je odgovorilo 35 posto ispitanih.
Isto istraživanje pokazuje da čak 50 posto građana i građanki u Hrvatskoj nema nikakvu namjeru sudjelovati na nadolazećim izborima za Europski parlament. Njih samo 33 posto (od čega 17 posto krajnje vjerojatno, a 16 samo vjerojatno) planiraju svojim glasom podržati neku od kandidacijskih lista koje svoje zastupnike žele poslati u Europski parlament.
Sa samo 17 posto sasvim sigurnih birača, Hrvatska se nalazi među pet zemalja na začelju. Manji interes iskazuju tek Češka (s 10 posto), Italija (sa 16 posto), dok je u Portugalu također sigurnih birača tek 17 posto, a u Austriji 18.
Naime, kako se navodi u izvještaju „zbog političkog konteksta (pitanje Brexita op.a) u vrijeme pisanja izvještaja, prosječan rezultat na razini EU, računao se iz rezultata 27 država članica (EU27), dok su se rezultati za Ujedinjeno kraljevstvo prikazivali odvojeno“.
Građani ne vjeruju da će njihov glas na europskim izborima išta promijeniti
Podsjetimo, na zadnjim izborima za Europski parlament, održanim 2014., ukupni odaziv u Hrvatskoj iznosio je tek 25,12 posto. Uostalom, čak ni referendum o ulasku Hrvatske u EU na birališta nije uspio privući ni polovicu birača, već njih 43,5 posto.
Najveći broj ispitanika iz Hrvatske, njih 50 posto kao odgovor na pitanje zbog čega ne bi iskoristili svoje pravo glasa na nadolazećim izborima reklo je da “ne vjeruju da će njihov glas išta promijeniti”, dok je 43 posto reklo da “ne vjeruje u politički sustav”.
Nekoliko mjeseci prije šeste obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju najveći broj građana i građanki Hrvatske ne smatra da je članstvo u EU ni dobro niti loše – njih čak 48 posto, pokazuju rezultati Eurobarometra.
Manje od polovine hrvatskih građana smatra da je članstvo u EU dobra stvar
Manje od polovine, odnosno 40 posto, od ukupno ispitanih 1007 građana, smatra da je članstvo u EU dobra stvar. Niže je to čak za 21 posto od europskog prosjeka. S druge strane, 11 posto smatra da je članstvo u EU loša stvar.
U usporedbi s rezultatima Eurobarometra iz proljeća 2018 godine, 3 posto manje ispitanika smatra da je članstvo Hrvatske u EU loša stvar, dok je postotak onih koji smatraju da je članstvo u EU dobro također pao, ali za 4 posto.
Nedavno objavljeno istraživanje javnog mnijenja slučajnog i nacionalnog reprezentativnog uzoraka od 1000 ispitanika koje je na temu uvođenja eura za Hrvatsku narodnu banku izradila agencija Ipsos, pokazuje otprilike jednake stavove. Njihovo istraživanje pokazalo je da je 43.6 posto ispitanika smatra posljedice ulaska Hrvatske u EU vrlo pozitivnim ili pretežito pozitivnim (32.8 posto), dok 31.4 posto smatra posljedice ulaska u EU nisu ni pozitivne niti negativne.
Zanimljiva je usporedba Eurobarometrovih ispitanika koji su 2018. izrazili (ne)slaganje s izjavom da „njihov glas vrijedi u Europskoj uniji“, naprema onima koji isto smatraju samo godinu kasnije. Ovog proljeća slaganje s navedenom tvrdnjom izrazilo je 55 posto ispitanika (6 posto manje nego 2018. godine), dok je 41 posto ispitanih izrazilo neslaganje s tom tvrdnjom (porast od 7 posto).
Tanka većina ispitanika ostala bi u Europskoj uniji
Da su ispitanici u Hrvatskoj euroskeptičniji od prosjeka u Europskoj uniji, jasno je i iz odgovora na pitanje Eurobarometra „da se sutra održava referendum o izlasku Hrvatske iz EU kako bi glasali“ . Naime, 52 posto zaokružilo bi opciju ostanka, 17 posto za izlazak, a čak 31 posto ne zna što bi zaokružio. Prema europskom prosjeku 27 zemalja članica čak 68 posto ispitanika reklo je da bi glasalo za ostanak.
Na pitanje smatraju li da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU, 62 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je potvrdno, dok 29 posto smatra da nije imala koristi.
Slabo poznavanje datuma održavanja izbora, ali i očekivani loš odaziv moguće je povezati i sa činjenicom da se o temama, a posebno rješenjima za probleme koje su ispitanici iz Hrvatske izdvojili kao posebno bitne, u kampanjama i ne govori previše.
Naime, čak 72 posto ispitanika (23 posto više od EU27 prosjeka) smatra da bi najvažnija tema u predizbornoj kampanji trebalo biti pitanje borbe protiv nezaposlenosti mladih, 68 posto smatra da je ključno pitanje ekonomije i rasta, a 48 posto smatra da se kandidati trebaju fokusirati na pitanje zaštite potrošača i sigurnost hrane te na pitanje socijalne zaštite građana EU. Pitanje imigracije tek je šesto po redu s 33 posto.
faktograf
