U jučerašnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista je hrvatski novinar opisao svoje doživljaje tijekom posjete Kijevu. Kaže kako Ukrajinci već sad drže kako su dio EU, iako će trebati još neko vrijeme da to zaista i postanu. Taksist koji ga je vozio rekao mu je kako jedva čeka da Ukrajina postane dio zajednice europskih naroda i da napokon može vidjeti najljepše more na svijetu, jer je hrvatsku obalu vidio samo na internetu. Posjetio je i šator Desnog sektora na Trgu Nezavisnosti u Kijevu, gdje su mu u šali rekli "kako već ima Hrvata u Donbasu i da je mlad i jak, te da se može pridružiti kao dragovoljac".

Napisao je naš Bernard Karakaš svega i svačega, po običaju, jer tko prati njegove novinarske uratke zna koliko je puta nadmašio i najgora propaganda glasila kao što su Voice of America ili Radio Slobodna Europa. Kroz cijeli članak, kojim opisuje svoj posjet Kijevu, Karakaš bez ikakvog srama tvrdi "kako su svi Ukrajinci za Europsku uniju i žele što prije pobjeći od Rusije". Naime, čak i za opciju u kojoj bi Ukrajina bila neutralna, dakle, ni dio Europske unije, niti dio Euroazijske ekonomske unije, Karakaš tvrdi "kako su svi u Ukrajini uvjereni da bi prije ili kasnije pali pod ruski utjecaj".

Dakle, iz razgovora se nekolicinom neonacista pod šatorom na Trgu Nezavisnosti u Kijevu, jednim taksistom i nekoliko Kijevljana, te po napisima Kyiv Posta, propagandnog glasila kojeg je utemeljio Amerikanac Jed Sunden, inače i utemeljitelj i skupine FEMEN. Pametnome dosta, ali tko iole sumnja, dovoljno je otvoriti Kyiv Post i pročitati naslove i nekoliko članaka, te shvatiti da se radi o listu poput Slobodnog tjednika koji je prije dvadesetak godina izlazio u Hrvatskoj.

No, ostavimo li lupetanja Bernarda Karakaša, poput onih kada je 2012. bez ikakvih dokaza napisao kako su "Asadovci nožem djeci rezali vratove", iako je kasnije Frankfurter Allgemeine Zeitung u devet opširnih članaka demantirao tu vijest, što je zapravo istina u Ukrajini. Osim toga, da bi čuo neonacističku propagandu Desnog sektora, Karakaš nije morao ići u Kijev, jednostavno je mogao posjetiti njihovu službenu stranicu, ali ovako sve izgleda uvjerljivije.

No, krenimo redom. Prvo su američki Međunarodni republikanski institut (IRI), USAID, te s njima povezana ukrajinska Rejting Grupa objavili podatke za veljaču i ožujak ove godine, a izvješće od 79 stranica koje već tada pobija većinu tvrdnji koje iznosi Karakaš.

Sada je Rejting Grupa objavila novo izvješće "Public opinion survey, Residents of Ukraine" od 67 stranica, koje čak priznaje da je proruski Oporbeni blok, kada bi se danas održavali izbori,  vodeća stranka u anketama. Naglašava se kako anketa nije provedena na Krimu i okupiranim dijelovima Donbasa. Pomirimo li se s činjenicom da je Krim dio Rusije, što jest, na okupiranim dijelovima Donbasa živi do 7 milijuna ljudi, što znači da bi rezultati ankete, da je provedena i tamo, bili još više u korist proruske oporbe.

Petro Porošenko se stalno ponaša kao da se ništa ne događa, samo kako bi zadovoljio čelnike stranih država od kojih neprestano moli diplomatsku potporu. Ali tko zna što je ukrajinski predsjednik mislio čitajući izvješće od 67 stranica, a koje nisu napisali propagandisti Kremlja, nego tvrtka za istraživanje javnog mnijenja Rejting Grupa, uz suradnju američkog instituta IRI i agencija USAID. Teško da bi Porošenka mogao utješiti propagandni uradak Karakaša, čak i da mu je jučerašnje izdanje Večernjeg lista dopalo u ruke.

U stvari, ovo je izvješće udar na buduće ambicije vlasnika Roshena, Petra Porošenka, jer pokazuje da Ukrajinci ne više cijene njegov rad, da su obeshrabreni mjerama štednje nametnutim od strane Međunarodnog monetarnog fonda, uz sudjelovanje vlade u Kijevu, naravno. No, pogledajmo najvažnije točke ankete koje taksist u Kijevu ili sljedbenici Stepana Bandere nisu rekli našem novinaru.

Da Ukrajina ne ide u pravom smjeru misli 71% ispitanika, dok ih 13% misli upravo suprotno, a 15% ne znaju odgovoriti na ovo pitanje. Za ukidanje imuniteta sucima i parlamentarcima je 46% ispitanika, a za jasan antikorupcijski mehanizam s uvođenjem izravne odgovornosti za vladajuću klasu je 38% Ukrajinaca. Val uhićenja najpoznatijih korumpiranih osoba želi 34% i to su koje zemlja treba poduzeti da bi krenula "pravim smjerom".

Ukrajina ekonomska situacija se pogoršala

78% Ukrajinaca vjeruje da se ekonomska situacija u zemlji u posljednjih 12 mjeseci pogoršala. Među njima 33% tvrdi da se "malo" pogoršala, a  45% "jako".

Samo 2% ispitanika je reklo da se ekonomska situacija poboljšala, dok 15% ne primjećuje ni napredak ni propadanje.

S obzirom gospodarsku situaciju u ukrajinskim obiteljima, čak 78% ispitanika ovdje izjavljuje da je u lošijoj ekonomskoj situaciji, od kojih 38% navodi "malo lošiju", a  40% "vrlo lošiju situaciju" u odnosu na razdoblje od prije godinu dana. 18% vidi situaciju u nepromijenjenu, a samo 2% obitelji vidi  "poboljšanje".

Nema puno ni optimizma, jer 52% ispitanika kaže kako će se u sljedećih 12 mjeseci se situacija pogoršati, 9% vjeruje da će se poboljšati, a 21% Ukrajinaca drži da se neće promijeniti ništa.

Politička situacija

Nezadovoljstvo vladom i parlamentom je veće nego ikad. 81% Ukrajinaca ne odobrava rad parlamenta, od kojih 35% "malo", a 46% ih se "jako protivi" radu Vrhovne Rade. Parlament trenutno uživa povjerenje samo 10% Ukrajinaca, dok preostalih 9% jednostavno ne prati što rade zastupnici.

Nije puno bolja situacija ni za premijera Vladimira Groismana. Samo nekoliko mjeseci nakon formiranja vlade, 59% Ukrajinaca ne odobrava njegov način vladanja, dok ima potporu 20% stanovništva. Čak i uz smjenu Jacenjuka, vlada je loše percipirana u društvu. 41% ispitanika smatra da dolazak Groismana neće riješiti političku krizu, 23% vjeruje da će biti čak i gore, dok je samo 12% uvjereno da će uspjeti riješiti unutarnje bitke u parlamentu.

Dok Porošenko i vlada padaju, raste popularnost bivšoj pilotkinji i zastupnici Vrhovne Rade Nadeždi Savčenko, koja je u parlament ušla kao zastupnica stranke Julije Timošenko.

73% Ukrajinaca u lipnju nije odobravalo rad Porošenka, a ukrajinski oligarh ima potporu samo 19% stanovništva. Među političkim liderima, sve više raste popularnost Nadežde Savčenko, koja uživa naklonost 45% Ukrajinaca, slijedi Andrej Sadovji, gradonačelnik Lavova s 33%, te Mihail Saakašvili s 26%.

Prioriteti za zemlju o kojim trebaju brinuti institucije su: antikorupcijska reforma (44%), nova lica u vladi (33%), zdravstvene reforme (25%), reforma pravosuđa (22 %).

Ali tri najvažnije stvari o kojima vlast treba misliti su sukob u Donbasu (52%), korupcija državnih tijela (39%) i nezaposlenost (29%).

Ideja o prijevremenim parlamentarnim izborima za Ukrajince nije prihvatljiva.

Samo 38% stanovništva podržava ovu ideju, dok ih je 47% protivi takvom scenariju.

Kada bi se glasovalo ove nedjelje, 56% građana bi izašlo na izbore, a 32% bi ostalo kod kuće, dok 11% nije znalo odgovoriti što bi učinili.

Najveću potporu ima proruski Oporbeni blok

Zbog usitnjenosti proeuropskog i prozapadnog bloka, po prvi put od "revolucije" vodstvo preuzimaju proruske stranke, odnosno Oporbeni blok, politički pokret rođen iz pepela Stranke regija Viktora Janukoviča. Kada bi se sada glasovalo, na prijevremenim parlamentarnim izborima bi 14% birača glasalo za Oporbeni blok, ali treba reći da anketom nije obuhvaćen Donbas, gdje bi, ako bi ga prihvatilo vodstvo Donjecke i Luganske Narodne Republike Oporbeni blok imao neupitnu potporu. Na tom području živi skoro 7 milijuna ljudi i to bi značilo nekoliko postotnih bodova više. No, malo vjerojatno da bi Oporbeni blok osvojio većinu mjesta i to bi bila Pirova pobjeda, ali značajna, ako uzmemo u obzir da je na posljednjim izborima dobio jedva 9% glasova.

Odmah iza Oporbenog bloka bi bili stranka Domovina Julije Timošenko dobila 11% glasova, jednako koliko i Blok Porošenko. Slijede Radikalna stranka s 9%, Samopomoć 8%, Svoboda 4% i Saakašvilijeva stranka 3%. Neonacisti Desnog sektora i novi pokret njihovog bivšeg vođe Dmitra Jaroša, kao i Narodni front bivšeg premijera  Arsenija Jatsenjuka bi dobili samo 1% glasova.

Dakle, podjele u zemlji su više nego očigledne i stvarnost nema nikakve veze s propagandom nekada najboljeg hrvatskog glasila, Večernjeg lista, čiji ugled uspijeva očuvati nekolicina novinara.

Što se tiče ulaska u EU, njega Ukrajinci uopće ne podržavaju plebiscitarno, nego je 54% stanovništva sklono ulasku u EU, njih 15% želi u Euroazijsku uniju s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. No, podaci o EU se moraju analizirati u svoj svojoj cijelosti i složenosti. Zapad zemlje podržava ulazak u EU s 82%, središnja Ukrajina 60%, južni dio 46%, a na istoku samo 24% ispitanika želi Ukrajinu u EU i ogromna većina želi biti dio Euroazijske unije.

Znakovito je da bi na mogućem referendumu za ulazak u NATO 39% glasalo za, 32% bi glasovalo protiv, dok je visok postotak neodlučnih, ali se i ovdje podaci moraju analizirati po regijama. Zapad i centra bi bio za ulazak u NATO, a jugu i istok bi ogromnom većinom glasovali protiv.

Spomenimo za kraj kako je poznato da se anketama često manipulira i služe kako bi se oblikovalo javno mnijenje. Međutim ovo su istraživanje napravili ukrajinska Rejting Grupa, američki Međunarodni republikanski institut (IRI) i USAID. Zamislimo što bi bilo da je anketu provela ukrajinska agencija pod izravnim patronatom Kremlja, ako uopće i postoji jedna takva, ili ruskog Levada Centra. No, čak i ova koju je objavila ukrajinska prozapadna Rejting Grupa je više nego dovoljna da opovrgne gomilu budalaština koju čitamo u tiskovinama i na portalima.

Izvješće: Rating Group – 2016. June PDF

AMSI