UN-ov ured za ljudska prava jučer je istaknuo kako je prisilno hranjenje zatvorenika koji štrajkaju glađu kršenje međunarodnog zakona. Podsjetimo, američke vlasti pokušale su upravo na ovaj način zaustaviti veliki štrajk glađu u američkom zloglasnom zatvoru Guantanamo. Prema posljednjim informacijama preko polovica zatvorenika uključila se u štrajk (vidi: Više od polovice zatvorenika u zloglasnom američkom zatvoru Guantanamo štrajka glađu).
Izjava UN-a dolazi svega dan nakon što je američki predsjednik Barack Obama rekao kako bi vojni zatvoru u zaljevu Guantanamo trebalo zatvoriti jer šteti ugledu SAD-a. No, Obama je to rekao još 2008. kada je vodio kampanju za svoj prvi predsjednički mandat. Od zatvaranja zatvora nije bilo ništa, prošlo je 5 godina, a ni sada zatvor vjerojatno ne bi posato tema da nije došlo do pobune zatvorenika koji se tamo nalaze bez suđenja već i po više od 10 godina. Štrajk glađu protiv "beskonačnog zatvaranja bez suđenja" vratio je Guantanamo natrag u fokus medija.
Prema posljednjim podacima koje je iznio američki Pentagon, od 166 zatvorenika do sada je štrajku pristupilo najmanje njih 100. Od toga 21 zatvorenik je podvrgnut prisilnom hranjenju uporabom posebne opreme. UN dužnosnici sad po prvi put ističu kako SAD ovom praksom krši međunarodne zakone. Štrajk glađu u Guantanamu ušao je u 12. tjedan, a američka vojska je poslala dodatne medicinske timove u Guantanamo.
Stolica za "prisilno hranjenje" zatvorenika u Guantanamu. Zatvoreniku se na stolici vežu ruke, noge i glava i u njoj ostaje sve dok se hrana ne probavi kako ne bi inducirali povraćanje."Čak i ako se praksa provodi s ciljem poboljšanja stanja zatvorenika, hranjenje uz prijetnje, prisilu i korištenje fizičkog vezanja je forma nehumanog i ponižavajućeg tretmana. Također je nedopustivo prisilno hranjenje jednog dijela zatvorenika kako bi se druge zatvorenike prisilo da prestanu sa štrajkom", stoji u izjavi UN-a.
Američki predsjednik ističe kako ga "ne iznenađuje" da u Guantanmu ima "problema". "Ne želim da ovi individualci umru. Očito Pentagon nastoji upravljati situacijom na najbolji mogući način, no mislim da bismo se svi trebali zapitati zašto ovo zapravo radimo", rekao je Obama. No, čak i ako bi Obama zaista imao volju zatvoriti ovaj zatvor, mnogi američki zakonodavci se protive toj odluci, naročito Republikanci. No Obama je u ovoj situaciji suočen s opozicijom iz obje stranke. Većina američkih zakonodavaca ističe kako Guantanamo "nema adekvatnu alternativu" te kako su ovi pojedinci preopasni da bi ih se dovodilo na teritorij SAD-a.
Podsjetimo, SAD upravlja vojnom bazom Guantanamo na temelju kubansko-američkog sporazuma iz 1903. Tadašnja kubanska vlast, na čelu s predsjednikom Tomásom Estradom Palmom, u pregovoru s američkim predsjednikom Theodoreom Rooseveltom, dala je Guantanamo na trajni zakup Amerikancima koji su prema ugovoru dobili "apsolutnu jurisdikciju nad teritorijem". U to vrijeme američka administracija je čak bila razočarana konačnim dogovorom jer su prvotno tražili 4 baze na Kubi.
Nakon dolaska Fidela Castra na vlast Kuba je u više navrata pokušala osporiti kontroverzni ugovor. Tvrde kako je prisutnost američke vojne baze kršenje "Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora".
Ipak, kako i znamo, vojna baza prisutna je i danas. Jedina razlika je što danas ne samo da se krše međunarodni ugovori već, kako je sada potvrdio i UN, i brojna ljudska prava pošto je vojna baza pretvorena u veliki zatvor.
Izvor: Advance
