Marko Perković Thompson na koncertu u zagrebačkoj Areni:
“Ne radi se ovdje o meni i jednom koncertu. Ovdje se radi o napadu na Domovinski rat i temelje hrvatske države. Znamo da danas Zagrebom upravlja ekstremna ljevičarska sekta i ostaci jugokomunista. Zagreb je glavni grad Hrvatske. Ali i svake Hrvatice i Hrvata gdje god živio. Svi smo mi vezani uz Zagreb. Pozivam sve koji se ne slažu s ovom vlasti koja donosi ovakve odluke da se tome treba protiviti demokratskim putem, putem izbora. Izbori mogu biti i redovni i izvanredni.
Pozivam sve mlade, sve iz političkog i javnog života da učinu još jedan napor da vama mladima pomognemo da vi naša mladež, naši sokolovi, naša ljepota, da vi učinite Hrvatsku ponosnom i lijepom kao u snovima. Nećemo trpjeti jad i kukavelj koji nam brani naše budnice iz 1991., koje pjevamo već 34 godine. Bit će još dana, bit će megdana.”
Pitanja za vježbu:
Zašto domoljubi poput Marka Perkovića Thompsona u pravilu registriraju napade na temelje hrvatske države, a ne, na primjer, i na njezin krov?
Ima li hrvatska država krova?
Što je sa zidovima?
Ako napadače na temelje hrvatske države treba izvesti pred zid, je li to zid hrvatske države?
Ako su uvijek na djelu napadi na temelje hrvatske države, a ni jedan drugi dio konstrukcije nije izložen riziku, može li se steći utisak da izgradnja hrvatske države nije odmaknula dalje od temelja?
Pošto se sa službenih instanci stalno naglašava kako je Domovinski rat temelj hrvatske države, je li ispravan zaključak da od hrvatske države još uvijek ne postoji ništa osim Domovinskog rata?
Jeste li čuli za staru japansku poslovicu da je i kuća bez temelja bolja od temelja bez kuće?
Ukoliko je ispravna tvrdnja Marka Perkovića Thompsona da “svi smo mi vezani uz Zagreb”, čime smo konkretno uz njega vezani?
Postoji li mogućnost da smo uz Zagreb vezani lancima?
Ako, pak, uz Zagreb nismo vezani lancima, nego nečim drugim, da li je ta veza dovoljno čvrsta?
Je li možda Marko Perković Thompson mislio da smo uz Zagreb vezani pupčanom vrpcom?
Da li je u tom slučaju putovanje na koncert u zagrebačku Arenu slično odlasku u pizdu materinu?
Što znači konstatacija da je Zagreb glavni grad “svake Hrvatice i Hrvata gdje god živio”?
Trebamo li zaključiti da, osim nacionalnih država, i privatne osobe imaju glavne gradove?
Koji je glavni grad Marka Perkovića Thompsona?
Ako neka Hrvatica ili Hrvat živi u New Yorku, može li biti da je Zagreb, što se nje ili njega tiče, glavni grad New Yorka?
Treba li “svaka Hrvatica ili Hrvat gdje god živio” imati pravo glasa na izborima u Zagrebu, pa da biračko tijelo, okupljeno od Vrgorca i Imotskog do Ottawe i Melbournea, zbriše ostatke jugokomunista koji su uzurpirali vlast u njihovome glavnom gradu?
Bi li se sȃm Marko Perković Thompson prilikom izlaska na izbore za zagrebačku gradsku vlast koristio glasačkim mjestom na splitskome Žnjanu ili u rodnim Čavoglavama?
Ako je Domovinski rat formalno završio 1995., a danas, potkraj 2025., i dalje bilježimo napade na njega, i to sve intenzivnije, gdje je Domovinskom ratu kraj?
Ili je primjerenije govoriti o beskraju?
Hoće li Marko Perković Thompson živjeti dovoljno dugo da preživi Domovinski rat?
Kako on osobno na to gleda, kad kaže da “bit će još dana, bit će megdana”?
Znamo li da je “megdan” turcizam, jesu li Hrvati doista pobijedili turske osvajače i potpuno se obračunali s njima ili se i tom ratu ne vidi kraja?
Bi li bilo korisno ostacima jugokomunista pridružiti i ostatke jugoosmanlija?
Nisu li neprestani napadi na Domovinski rat ključni dokaz da on ima obrambeni karakter?
Zašto to nije evidentirano u Deklaraciji o Domovinskom ratu?
Jesu li pripadnici “ekstremne ljevičarske sekte” i “ostaci jugokomunista” jedni te isti, ili je riječ o dvije različite zločinačke skupine koje su sklopile koaliciju?
Zašto “ekstremna ljevičarska sekta” dobiva većinsku podršku na zagrebačkim izborima?
Je li realno zaključiti da, glasajući za “ekstremnu ljevičarsku sektu”, i većina birača napada Domovinski rat i temelje hrvatske države?
Bi li takvima trebalo uskratiti pravo glasa?
Imaju li napadi na Domovinski rat, uključujući one koji se provode činom glasanja, obilježja građanskog rata?
Može li nam za bolje predočavanje aktualne situacije poslužiti sintagma Domovinski građanski rat?
Jesu li građani Zagreba ostaci jugokomunista?
Zašto je tih ostataka toliko mnogo?
Da li su ostaci jugokomunista posljedica nesavjesnog rada Maksovih mesara?
Jesu li Maksovi mesari, koje je Marko Perković Thompson opjevao, zabušavali glede klanja u Zagrebu zato što je to bio njihov glavni grad?
Kada Marko Perković Thompson “poziva(m) sve mlade” da učine napor “da vama mladima pomognemo”, je li to apel na samopomoć ili bezdušno mučenje najsvetijega hrvatskog jezika?
Kada Marko Perković Thompson “našu mladež” definira kao “našu ljepotu”, znači li to da neugledne, ružne ili nakazne osobe mlađe dobi treba protjerati iz Hrvatske?
Protjeramo li ih, hoće li im Zagreb ostati glavni grad?
Ako se ipak misli da “naša mladež” predstavlja “našu ljepotu” bez obzira na fizički izgled, zašto su u istoj rečenici apostrofirani baš “naši sokolovi”, a ne, na primjer, naše kokoši ili naši tukci?
Osim miševima i puhovima, hrane li se sokolovi ostacima jugokomunista?
Ako je odgovor potvrdan, znači li to da bi se u Zagrebu mogli prehraniti lakše nego u drugim krajevima Hrvatske?
Je li partizanska pjesma “Sivi sokole” spjevana u znak podrške hrvatskoj mladeži?
Zašto je Marko Perković Thompson nije uključio u svoj repertoar, barem na komornim nastupima, poput onih gdje izvodi pjesmu “Jasenovac i Gradiška Stara”?
Da li preporuka Marka Perkovića Thompsona našoj mladeži da Hrvatsku učini “ponosnom i lijepom kao u snovima” posredno poručuje da Hrvatska izvan snova nije ni ponosna ni lijepa?
Kakva je Hrvatska na javi?
Ako su snovi izvorište ponosa i ljepote Hrvatske, što će nam budnice?
Kako biste, općenito uzevši, opisali namjere individue koja bi nas uz pomoć budnica vodila u snove?
Po čemu se budnice iz 1991. razlikuju od budnica iz 1941.?
Ako je, kao što se službeno tvrdi, ustaški pozdrav “Za dom spremni” 1941. imao jedno značenje, a 1991. drugo, kakvo mu je značenje 2025.?
U slučaju, međutim, da je ustaški pozdrav uvijek imao isto značenje – i 1941., i 1991., i 2025. – leti li to vrijeme ili lete sokolovi?
Zašto Marko Perković Thompson poziva na rušenje vlasti “putem izbora” kad njegovi politički idoli nisu priznavali parlamentarnu demokraciju?
Je li vas taj upadljivi odmak od Pavelića, Luburića, Kvaternika, Bobana, Francetića i ekipe iznenadio?
Možemo li ga razumjeti i kao prvu implicitnu kritiku ustaškog režima?
Hoće li se, nastavi li u tom stilu, Marko Perković Thompson do kraja turneje priključiti ekstremnoj ljevičarskoj sekti?
Je li ga u konvertitsko prenemaganje navela naša ljepota?
Ili su to ipak bili sokolovi?
Ima li ljepote bez krunice, trobojnice i crne majice s ustaškim grbom?
Vjerujete li da se zbog izjave Marka Perkovića Thompsona da “izbori mogu biti i redovni i izvanredni” Ante Pavelić prevrće u grobu?
Možemo li razlikovati grob Ante Pavelića od temelja hrvatske države?
