Ni Nadzorni odbor, niti Uprava, ako se ne otkrije i da su neki njihovi članovi sudjelovali, u najmanju ruku nisu do akcije porezne uprave i policije primijetili da je tvrtka oštećena za milijardu kuna.
„Pokušaj oporbe da odgovornost za ugovor o kupoprodaji plina koji je pod istragom Uskoka prebacuje na Vladu Republike Hrvatske, potpuni je promašaj. Odgovornost je prije svega na Ini (…).Paradoks je da oporba priča o odgovornosti Vlade dok je upravo zahvaljujući neovisnim i samostalnim institucijama iste te Vlade, ova afera zaustavljena“, napisao je na svom Facebook profilu saborski zastupnik HDZ-a Damir Habijan.
Habijan je jednu od većih pljački koja se dogodila u Hrvatskoj, a u kojoj je, prema onome što se za sada zna, INA oštećena za više od milijardu kuna usporedio s aferom oko stjecanja diplome medicinske sestre supruge predsjednika SDP-a Peđe Grbina.
Habijan do tih konstatacija nije došao sam. I premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović svoje su izjave koncipirali tako da se težište stavlja na neovisnost istražitelja, odnosno Ureda za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija te policije i ostalih službi koji su otkrili prijevaru koja se kuhala te odvijala dvije godine. Damira Škugora, direktora Plina i energije INA-e USKOK tereti za organizaciju pribavljanja značajne nepripadne imovinske koristi za sebe te tvrtku OMS upravljanje Gorana Husića te Josipa Šurjaka, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore. Škugor je organizirao da se prirodni plin kojim raspolaže INA toj tvrtki prodaje po cijenama znatno ispod tržišne cijene, radi ostvarenja i podjele zarade od daljnje prodaje tog plina inozemnom kupcu po višestruko većim tržišnim cijenama.
Iako je direktor Škugor od 2006. godine bio ponosni član HDZ-a, na internetskoj stranici HDZ-a u ponedjeljak, dok je zemlju tresla afera INA, centralno mjesto zauzimao je upravo Peđa Grbin, a Škugor se nigdje imenom ne spominje.
Ured za sprječavanja pranja novca temeljem zahtjeva USKOK-a izdao je naloge za privremenim zaustavljanjem izvršenja sumnjivih transakcija na većem broju računa okrivljenika i povezanih osoba te su blokirana sredstva u iznosu od 569.119.701 kuna i 33.243.285 eura, odnosno predloženo je donošenje privremenih mjera osiguranja oduzimanja nezakonito pribavljene imovinske koristi.
Narativ HDZ-a sada je da je, dobrim funkcioniranjem sustava, zapravo spašena milijarda kuna.
Problem što je na čelu Visokog časnog suda HDZ-a Damir Mikuljan, predsjednik Nadzornog odbora INA-e riješit će se tako što će se Škugorovim članstvom u HDZ-u baviti zagrebačka organizacija.
Vlada ima predstavnika u Glavnoj skupštini koja imenuje N0, a koji potom imenuje članove Uprave na prijedlog Vlade
Njihove tvrdnje da HDZ-ova Vlada ne snosi nikakvu odgovornost za ovu krađu INA-e, međutim, ne stoje, s obzirom na to da Vlada ima utjecaj na imenovanje hrvatskih članova Uprave INA-e.
Hrvatska Vlada ima svog predstavnika na Glavnoj skupštini koja imenuje članove Nadzornog odbora INA-e. Nadzorni odbor imenuje Upravu tj. hrvatske članove Uprave imenuje Nadzorni odbor na prijedlog Vlade RH.
A ni Nadzorni odbor, niti Uprava – ako se ne otkrije i da su neki njihovi članovi sudjelovali – u najmanju ruku nisu do akcije porezne uprave i policije primijetili da je tvrtka oštećena za milijardu kuna.
U Upravi INA-e Hrvatska ima tri člana – dugogodišnjeg Niku Dalića te Darka Markotića i Barbaru Dorić. Šef Uprave je Mađar Sándor Fasimon, dok su mađarski članovi Uprave József Simola i Ferenc Horváth.
Predsjednik Nadzornog odbora je Damir Mikuljan, a njegov zamjenik je Mađar Jozsef Molnar. U devetočlanom odboru hrvatski predstavnici još su Branimir Škurla i Ivo ivančić te Jasna Pipunić koja je izabrana od strane radnika.
Do kraja prošle godine predsjednik Nadzornog odbora bio je Damir Vanđelić, a uz sadašnje Mikuljana i Pipunić u odboru je bio i Luka Barilović. Krajem 2021. odlaze Vanđelić i Burilović, Mikuljan postaje predsjednik, a u NO ulaze Šurla i Davor Filipović koji položaj napušta jer je početkom svibnja imenovan na mjesto resornog ministra gospodarstva.
Filipović tvrdi da ništa nije znao jer je, kako kaže, sporni ugovor potpisan dva mjeseca prije njegova dolaska.
“Nadzorni odbor ne dobiva pojedinačne ugovore na stol, nego poslovanje prati kroz izvješća Uprave i revizije, a s obzirom da je INA potpisala ugovor sa spomenutom tvrtkom u listopadu 2021., a ja razriješen početkom prosinca 2021., prve izvještaje je dobio sastav NO-a koji me naslijedio”, ograđuje se i Damir Vanđelić.
I Barilović tvrdi da ugovor nije došao do Nadzornog odbora.
Milijuni za plaće članova Uprave
Članovi Uprave i Nadzornog odbora INA-e koji nisu primijetili da je tvrtka oštećena za milijardu kuna za svoj rad dobivaju, inače, prilično izdašne plaće. Plaće članova Uprave sastoje se od fiksnog i varijabilnog dijela, odnosno bonusa koji ovisi o rezultatima u ostvarenju propisanih ciljeva.
Prema izvještaju o naknadama i plaćama koji se može naći na stranicama INA-e, predsjednik Uprave Sandor Fasimon u 2021. je, uključujući dodatke, ukupno primio više od 2,08 milijuna kuna, Niko Dalić ga slijedi s neznatno manjih 2,04 milijuna, dok su članovi Uprave Darko Markotić i Barbara Dorić na skromnijih 1,3 milijuna kuna. Uz to, naravno, idu i pogodnosti poput dodatnog zdravstvenog osiguranja i sistematskog pregleda.
Predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na nagradu u iznosu od tri prosjeka isplaćene neto plaće zaposlenika Ine, a članovi NO na iznos dvije plaće.
Damir Mikuljan u 2021. je dobio preko 327 tisuća, Luka Burilović 334 tisuće, a Vanđelić gotovo 500 tisuća.
Članovi Nadzornog odbora imenuju tročlani Odbor za reviziju kojem je na čelu predsjednica Judit Jolan Szilagyi. Ona ima pravo na nagradu u iznosu prosječne isplaćene neto plaće zaposlenika u INA-i te joj je 2021. isplaćeno oko 144 tisuće kuna. Članovi odbora imaju pravo na 50 posto prosječne plaće pa je Ratko Marković primio nešto manje od 80 tisuća kuna, a Hrvoje Šimović 83.
Resorni ministar Filipović nije siguran da je ovo bio jedini štetan ugovor
Ministar Filipović sastao se u ponedjeljak s predstavnicima Uprave i na tom je sastanku, kako je ustvrdio, dobio dojam da su u Upravi ostali iznenađeni ovom istragom. Odgovarajući na pitanja novinara RTL-a, priznao je da ne zna je li to jedini takav po INA-u štetan ugovor. Na pitanje je li riječ o sustavnom izvlačenju novca, ministar gospodarstva i donedavni član Nadzornog odbora INA-e konstatirao je da „ako postoji još takvih ugovora onda postoji problem s korporativnim upravljanjem u INA-i“ i izrazio nadu da su se drugi zaposlenici INA-e na važnim položajima ponašali prema zakonu.
Iako su ministru obećali internu reviziju, iz Uprave INA-e u ponedjeljak su izdali priopćenje za javnost u kojem svu odgovornost svaljuju na Škugora.
„Damir Škugor, koji je menadžer tri razine ispod Uprave Ine, imao je ovlasti potpisivati ugovore u vrijednosti do 20 milijuna eura uz supotpis njegovog zamjenika. Sukladno svojim ovlastima, Damir Škugor je potpisnik svih ugovora koji su predmet istrage”, stoji u priopćenju.
INA će pokrenuti postupak raskida radnog odnosa s Damirom Škugorom, revidirati sve postojeće ugovore o prodaji plina i pokrenuti sve moguće pravne radnje, poručili su.
