Nakon tri mjeseca prebacivanja 'vrućeg krumpira', javnih rasprava i političkih migoljenja Vlada je na današnjoj sjednici osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je u javnosti najavljivano kao "povjerenstvo za suočavanje s prošlošću".

Reakcija je to Vlade na skandal koji je izbio povodom postavljanja spomen-ploče poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu s ustaškim pozdravom "Za dom spremni". Ploča je postavljena još 5. studenog, a sve je izbilo u javnost kada je nakon nekoliko tjedana tekst o tome objavio tjednik Novosti.

Imenovano Vijeće čini 18 članova: predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, ujedno i predsjednik Vijeća, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Antun Vujić, povjesničar Ivica Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest, ravantelj Hrvatskog memorijalnog-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić, povjesničar Ivo Goldstein sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, dekan splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir, Budislav Vukas s riječkog Pravnog fakulteta, Mario Vinković s osječkog Pravnog fakulteta, povjesničar Nevio Šetić s pulskog Filozofskog fakulteta, povjesničar Mladen Ančić sa zadarskog Sveučilišta, bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, Marta Dragičević Prtenjača i Vanja-Ivan Savić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te Nenad Zakošek i Tihomir Cipek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Povjesničar Hrvoje Klasić odbio je ponuđeno članstvo u povjerenstvu jer, kako je rekao na televiziji N1, ne želi sudjelovati u tom 'alibi' tijelu.

U odluci o osnivanju stoji da je zadaća Vijeća "izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću te izrade preporuka pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima".

Drugim riječima, glavni zadaci Vijeća obuhvatit će prijedloge za očuvanje sjećanja, znanstvena istraživanja, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa javnim podacima te način obrazovanja djece i mladih o "kršenjima ljudskih prava za vrijeme nedemokratskih režima". Pravni dio rada Vijeća temeljit će se na analizi hrvatskih zakona te prakse država članica Europske unije o pitanjima totalitarizma.

Prijedloge o svim navedenim temama Vijeće je obavezno dostaviti Vladi do 1. ožujka 2018. godine. U radu Vijeća mogu sudjelovati pisanim prilozima i druge osobe, a na sjednice će moći dolaziti i ostali stručnjaci na poziv članova Vijeća.

Vijeće će, kako stoji u Odluci, pokušati odluke donositi "suglasjem".

U Odluci nigdje ne stoji o kojim se nedemokratskim i totalitarnim režimima radi, u kojem periodu povijesti, pa čak ni u kojim državama. Takve se stvari, čini se, ponovno podrazumijevaju. Ili, ukratko – od kukastog križa, preko "U" do crvene zvijezde, kako ih se pokušava izjednačiti i danas.

O kojem se periodu povijesti zapravo radi moglo se nazrijeti isključivo iz govora premijera Andreja Plenkovića na sjednici Vlade dok je objašnjavao što je motiviralo Vladu da krene s formiranjem "povjerenstva za suočavanje s prošlošću".

"Hrvatska se još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima 20. stoljeća. U javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstvenim istraživanjima i stručnim raspravama. Postojeća sudska i upravna praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih simbola je neujednačena. Politika njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava kao i na otpor nedemokratskim režimima nije sustavna i sveobuhvatna. Da bi odgovorili na te izazove osnivamo Vijeće", rekao je Plenković.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se kao društvo mora suočiti s "otvorenim povijesno-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti".

"Novim generacijama moramo prenijeti razumijevanje tragedije, sustavnih kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća. Rad ovog Vijeća usmjeren je na budućnost. To je očito iz njegovog sastava. Odlučili smo se za institucionalni i multidisciplinarni pristup. Polazišna točka rasprave je jasan otklon od svakog totalitarizma. Nadam se da će preporuke koje će Vijeće definirati pridonijeti nadilaženju društvenih podjela te da će omogućiti da se Vlada i svi akteri društva, s jasnim određenjem prema prošlosti, koncentriraju na budućnost i ono što nam je važno. Želimo da ovo pitanje manje opterećuje hrvatsku sutrašnjicu nego što je to danas", poručio je Plenković sa sjednice Vlade

U prvim reakcijama lani u prosincu, premijer Andrej Plenković je izjavljivao da je "delikatno" to što je ploča postavljena baš u Jasenovcu, ali i odbacivao optužbe o fašizaciji Hrvatske tvrdeći da su to samo "određene pojavnosti koje nisu trend da bi se ta etiketa pripisala svima nama". Tvrdio je da je grb udruge veterana HOS-a odobren u vrijeme Račanove vlade, ali mediji su vrlo brzo utvrdili da je statut i grb udruge odobren još 1998. godine za vrijeme vlasti HDZ-a.

Za predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović pitanje ploče s ustaškim pozdravom je u nadležnosti lokalne samouprave u što se, kako je rekla, ne želi miješati. Iz vlasti su stizali signali i o reaktiviranju ideje o izradi zakona o totalitarnim simbolima.

S druge strane, oštre reakcije bile su iz SDSS-a, SDP-a, HNS-a, IDS-a i Radničke fronte te Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, nevladinih organizacija za ljudska prava, predstavnika židovske zajednice i dijela povjesničara.

SDSS je zatražio da državna tijela provjere statute udruga koje u svojem grbu imaju ustašku ikonografiju i učine sve da se oni uklone.

Na inicijativu SDP-a i HNS-a sastao se saborski Odbor za Ustav koji je nakon dvodnevnog vijećanja jednoglasno zaključio da spornu ploču treba ukloniti te da se treba stvoriti institucionalni okvir koji će dodatno pojasniti koji su totalitarni simboli nedopušteni u Hrvatskoj. Na pitanje novinara hoće li ploča nakon odluke Odbora doista i biti uklonjena, Peđa Grbin (SDP) je priznao da oni nemaju tih ovlasti.

"Odbor nije nadležan da uzme šrafciger i ukloni ploču, ali nakon dviju odluka Ustavnog suda koji je već osudio upotrebu ustaškog pozdrava 'Za dom spremni' institucije bi trebale tu ploču ukloniti i postaviti ploču žrtvama Domovinskog rata koja neće vrijeđati druge žrtve", rekao je tada Grbin.

Da oko upotrebe ustaškog pozdrava i osude takvog čina ne bi trebalo biti dvojbe pokazala je i analiza zakona i sudske prakse koju je nedavno sačinio Ured pučke pravobraniteljice. Riječ je o pozdravu koji je nedvojbeno simbol rasističke ideologije, a ne "neutralni, povijesni hrvatski pozdrav". U sažetom pregledu navedeni su međunarodni i domaći propisi koji reguliraju i sankcioniraju upotrebu fašističkih simbola. Analiza navodi čak 29 sudskih presuda hrvatskih sudova koji su izrekli kazne u takvim slučajevima.

Sve to i dalje nije dovoljno vladajućima na čelu s HDZ-om i sada su krenuli u solomonsko rješenje osnivanjem tzv. povjerenstva za suočavanje s prošlošću.

U međuvremenu, jedini koji su do sada doživjeli neugodnosti zbog sporne ploče u Jasenovcu su aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava koje je policija 29. prosinca privela na obavijesni razgovor u Novsku nakon što su u znak protesta ploču prelijepili svojim proglasom u kojem apeliraju na pripadnike HOS-a da maknu sporni grb, simbol fašizma i mržnje.

Trenutno stanje je status quo. Ploča i dalje stoji, sve s natpisom "Za dom spremni". Postavljena je i nova u Kutini. Policija je prijavu protiv aktivista za ljudska prava proslijedila DORH-u. Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedomokratskih režima može mirno početi raditi.

forum.tm