Nastavljamo pratiti medijsku histeriju koja na Zapadu traje posljednjih nekoliko tjedana a odnosi se na nagovještaj moguće ruske vojne intervencije na Ukrajinu, pri čemu se takvi stavovi temelje na pokretima ruskih snaga na zapadu zemlje (koje su, što se u pravilu u medijima nikada ne ističe, udaljene od granice s Ukrajinom najmanje 200 kilometara i što s vojne točke gledišta isključuje mogućnost bilo kakvog iznenadnog napada tj. ne postoji ključni faktor iznenađenja) i na različitim podacima zapadnih obavještajnih službi.
Rusija pak sve navode o svom napadu na Ukrajinu opovrgava, a, da se tako izrazimo, „na snazi“ ostaje isključivo ona konstatacija koju je još u listopadu osobno izrekao ruski predsjednik Vladimir Putin, da će, ukoliko ukrajinska vojska krene silom rješavati pitanje pobunjenih proruskih regija na istoku zemlje – u Donbasu, ta zemlja „prestati postojati kao suverena država u obliku koji je to sada“. Ta je izjava, podsjećamo, dana nakon pokreta ukrajinske vojske i prebacivanja novih snaga na liniju razdvajanja s proruskim regijama ali i potvrda o prvom operativnom korištenju nabavljenih turskih udarnih dronova Baryaktar od strane ukrajinske vojske u spomenutoj zoni „zamrznutog“ sukoba, o čemu su tada detaljno izvještavali ukrajinski mediji ali i službene osobe iz državnih struktura u Kijevu.
Dakle, stvari bi trebale biti prilično jasne tj. kreću se oko toga da je ruska vojna intervencija realna samo u slučaju vojnog scenarija u samoj Ukrajini između tamošnjih sukobljenih strana. Međutim, Zapad iz nekog razloga u takvu logiku stvari ne želi vjerovati i ustrajava na medijskim i političkim izvješćima o nadolazećoj ruskoj vojnoj intervenciji, uz upozorenja i prijetnje Moskvi uvođenjem novih i nikad većih sankcija, plasiranja izjava s različitih razina o svekolikoj potpori Ukrajini, ali i jasnim izričajem kako se niti NATO savez niti SAD neće vojno miješati u taj sukob ako do njega dođe, jer Ukrajina nije članica NATO-a. Pri tom se proglašene ruske „crvene crte“ (a jedna od glavnih je da Ukrajina zauvijek ostane izvan okvira NATO saveza ali i njegovih vojnih sustava na svom teritoriju) posljednjih dana odbacuju uz već od ranije poznate konstatacije kako svaka država ima suvereno pravo o tome samostalno odlučivati i da ih u tome nitko, pa niti Rusija, ne smije sprječavati.
S druge strane odgovor Moskve na izjave takvoga tipa je da Rusija ima legitimno pravo štititi svoju sigurnost i da ju u tome nitko nema pravo sprječavati.
To su, ukratko, sadašnje pozicije prije svega Washingtona (ostale prijestolnice na tlu Europe, saveznice SAD-a u tom smislu su posve irelevantne i ponašat će se onako kako to od njih bude tražio „stariji prekoatlantski brat“) i Moskve uoči predviđenog sastanka Biden-Putin, za sada samo u virtualnom formatu, moguće već u utorak, 7. prosinca.
Bild o ruskoj invaziji na Ukrajinu
Ali vratimo se uvodnoj rečenici i pogledajmo što na temu moguće ruske intervencije u Ukrajini piše njemački medij Bild, nakon što smo jučer izvijestili o gotovo istodobnoj objavi Associated Pressa i Washington Posta identične vijesti o ruskom napadu na Ukrajinu koji bi trebao početi početkom 2022. g. a što se temelji na podacima američke obavještajne službe.
Bild je objavio shemu ruske vojne invazije na Ukrajinu, koju, prema njegovim izvorima u NATO-u i ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, Rusija priprema početkom 2022. godine – preciznije, krajem siječnja ili početkom veljače.
U članku se navodi kako se razmatraju dva scenarija: istovremeni napad s više frontova ili napad u više faza. U prvom scenariju se radi o istovremenom napadu sa sjevernog dijela Krima i preko teritorija samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk koje ne kontrolira Kijev. Drugi scenarij, piše Bild, uključuje tri faze:
- napad na jug Ukrajine, “kako bi se osigurale opskrbe Krima, kao i da bi se Ukrajina odsjekla od mora”. Za to, rekli su sugovornici, Rusija planira prebaciti “tenkove i snage s Krima u regiju Odesa”;
- napad na sjeveroistočnu Ukrajinu. Tijekom ove faze, zrakoplovstvo i ruske balističke rakete bit će spremne “oslabiti vojni potencijal Ukrajine”;
- napad na Kijev sa sjevera. Prema izvoru Bilda, “ovo bi se moglo dogoditi na početku rata, ako okolnosti to zahtijevaju.”
Kao rezultat, navodi se dalje u tekstu, Rusija očekuje da će zauzeti oko dvije trećine teritorija Ukrajine. Izvori Bilda u NATO savezu također su kazali da bi svaka od ovih faza mogla biti posljednja u operaciji, “ako odgovor Zapada na invaziju dovede do ponovne procjene situacije”.
Na ovaj tekst njemačkog medija reagiralo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova kroz riječi glasnogovornice Marije Zaharove, koja je kazala kako „propaganda pomiješana s ideologijom uništava svaki zdrav razum”. Prema njezinom mišljenju, izvor inspiracije za članak “treba tražiti u inozemstvu”.
Mi, kao medij, osim iznošenja poznatih i(li) manje poznatih činjenica, ovom prigodom samim čitateljima ostavljamo mogućnost izvođenja zaključaka ili prognoza o tome hoće li ili ne uslijediti ruska vojna intervencija na Ukrajinu.
U tu svrhu preporučamo našu nedavnu analizu na ovu temu, koju možete pogledati ovdje ili ispod teksta.
geopolitika
