Dok narod jedva krpa krajem s krajem, gledajuću u svako novo poskupljenje s gropom u želucu, dobro plaćeni uhljebi u ovoj zemlji koji, eto, nisu sposobni iz prvog pokušaja provesti ni javni natječaj za novu hrvatsku kovanicu eura, primaju plaće koje izgledaju kao da rade u Švicarskoj narodnoj banci. Otkad se zadnjih dana u medijima vrte imovinske kartice guvernera HNB-a i viceguvernera, čovjek dobro mora protrljati oči kako bi se uvjerio da ne sanja kad pogleda cifre koje mjesečno sjedaju na njihove platne račune. Nitko od njih nema mjesečnu plaću manju od 40 tisuća kuna, a nekima je skoro i 50 tisuća.

Kao što smo već pisali, što se tiče imovine, guverner HNB-a Boris Vujčić pun je kao brod: ima nevjerojatnu plaću od 48.500 kuna neto (bruto 75.549 kuna) , a u zadnjih godina dana u karticu je upisao stan i kuću dobivenu darovnim ugovorom od majke i ogromnu štednju. Usporedbe radi njegova plaća više je nego dvostruko veća od plaće predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i značajno viša od one koju dobiva predsjednik države Zoran Milanović.

image


Goran Mehkek/Cropix



Premijer Plenković ima mjesečnu neto plaću od 23.157 kuna, a Milanović 26.674 kuna.

Prema imovinskoj kartici u godinu je dana, Vujčić uštedio čak 110.180,54 eura i 468.506,63 kune. To je ukupno oko 1.3 milijuna kuna. Prošle je godine primio i mađarsku međunarodnu nagradu za životno postignuće koja je teška točno 511.020 kuna!

image

Slavko Tešija

HNB



Debela platna bušta guvernera nije pak i najdeblja u HNB-u.

Rekorder Tešija 

Nevjerojatno ali istinito, još veću plaću od Borisa Vujčića ima viceguverner, za kojeg vjerojatno nikad niste čuli, a zove se Slavko Tešija. On je je zadužen za koordinaciju poslova sukcesije i reguliranje deviznog poslovanja, a mjesečno prima  49.010,34 kune neto, odnosno 74.006 bruto. Prema Pravilniku o plaćama i ostalim primicima u HNB-u osnovna plaća guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernera HNB-a utvrđuje se sljedećim brojem bodova: guverner 2327, zamjenik guvernera 2267, viceguverner 2197, a Tešija neto prima više, jer ima olakšice za četvero djece.

Mnogi koji su ovih dana proučavali Tešijinu imovinsku karticu, nisu mogli, a da se ne zapitaju kakav je to vrsni financijski stručnjak koji uz ovu enormnu plaću diže niz manjih kredita s nepovoljnom kamatama, a uz to još uzima posudbu od 50.000 kuna iz sindikalne blagajne. Tešija je, naime, zadnjih desetak godina podigao čak osam kredita. Većina je kredita s kamatnom stopom od osam posto, jedan je po stopi od 9.70 posto, a jedan po stopi od čak 11 posto. Nije riječ o visokim kreditima, ni jedan od njih ne prelazi 100.000 kuna.

U što čovjek troši tolike novce nikome nije jasno, a iz njegovih krugova tvrde kako „sve odlazi na djecu“. Živi u Zagrebu u kući vrijednoj milijun i 600 tisuća kuna, a površina kuće s okućnicom je 270 kvadrata. Vlasnik je i manje vikendice u Kaštel Starom od 65 kvadrata.

image

Dr. sc. Sandra Švaljek

HNB



Sandra Švaljek prima skoro 45 tisuća kuna 

Zamjenica guvernera Sandra Švaljek ima također masnu plaću od 44.866 kuna.

Zamjenica je jedna u HNB-u, a viceguvernera je čak pet. Uz Tešiju tu su Ivana Jakir-Bajo, Michael Faulend, Bojan Fras i Roman Šubić. Svi imaju plaće već od 40.000 kuna. Ivana Jakir-Bajo, prema imovinskoj kartici prima neto 43,398 kuna, a viceguverner Michael Faulend 43.602 kuna.

image

Dr. sc. Roman Šubić

HNB



Viceguverner za kojeg isto vjerojatno niste nikad čuli, Roman Šubić ima mjesečnu plaću od 40.708 kuna jer nema poreznih olakšica na djecu, a portal Index je danas otkrio kako je prošle godine kupio vilu u Zagrebu koju je, u imovinskoj kartici, procijenio na 3.5 milijuna kuna.

Vilu je kupio cesijom, odnosno ugovorom s jednom od agencija za naplatu potraživanja, i to za nepoznati iznos. Jedna zagrebačka poduzetnička obitelj nije mogla otplaćivati kredit u Zagrebačkoj banci od pet milijuna kuna i ostala je bez kuće, a ta je banka to potraživanje prodala APS Delti, agenciji za naplatu potraživanja. Ta je agencija za nepoznati iznos to potraživanje prodala viceguverneru Šubiću koji je inače, zadužen za sanaciju kreditnih institucija.

Imovinska kartica viceguvernera Bojana Frasa nije ažurirana, a prema podacima iz 2019., imao je tada plaću od 36.967 kuna.




"Guvernera nije briga za inflaciju"

Nekadašnji ministar financija, a sadašnji SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac u petak je prozvao Hrvatsku narodnu banku da ne radi ništa po pitanju obuzdavanja inflacije, upitavši dokle će se to tolerirati.
"HNB se bavi dizajnom kovanica eura, trgovanjem vrijednosnih papira, hvatanjem pozicija u Europskoj središnjoj banci, a viceguverener, čija je plaća duplo veća od premijerove otkupljivanjem dugova od građana u problemima, kazao je Lalovac, pitajući koliko dugo će se to još tolerirati.
"Koliko dugo će Vlada tolerirati da u HNB-u ne samo da ne rade ništa nego se rugaju onima koji pokušavaju nešto što napraviti?", upitao je Lalovac.




Životopisi



O viceguvernerima i zamjenici guvernera HNB navodi ovo:

VICEGUVERNERI

Ivana Jakir-Bajo rođena je 15. ožujka 1974. u Nürnbergu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1997., a magistra znanosti – smjer Organizacija i management – postala je 2012. Od prosinca 1998. do srpnja 2020. radila je u Ministarstvu financija, prvo u Upravi za državno računovodstvo, a zatim u Državnoj riznici, gdje je od 2016. obnašala dužnost glavne državne rizničarke i nacionalne dužnosnice za ovjeravanje. Do 2014. bila je i predsjednica OECD-ova odbora za visoke proračunske dužnosnike Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Tijekom dosadašnjeg rada sudjelovala je u brojnim stručnim usavršavanjima u renomiranim međunarodnim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama (Harvard University, John F. Kennedy School of Government), Nizozemskoj i Sloveniji. Sudjelovala je i u provedbi međunarodnih projekata iz područja javnih financija. Autorica je i suautorica velikog broja stručnih i znanstvenih radova, objavljenih u zemlji i inozemstvu, o sustavu proračuna, fiskalnoj odgovornosti, mjerenju uspješnosti i proračunskom računovodstvu, a suautorica je i knjiga i priručnika.

Odlukom Hrvatskog sabora viceguvernerkom Hrvatske narodne banke postala je 1. srpnja 2020.

Dr. sc. Michael Faulend rođen je 25. svibnja 1974. u Zagrebu, gdje je 1997. i diplomirao na Ekonomskom fakultetu, smjer Analize, a 2002. magistrirao na poslijediplomskom studiju Međunarodna ekonomija. U Hrvatskoj narodnoj banci zaposlio se u listopadu 1997. godine u Direkciji za istraživanja. Od svibnja 2001. do svibnja 2003. bio je asistent izvršnog direktora Nizozemske konstituence u Međunarodnom monetarnom fondu. Po povratku ponovo radi u Direkciji za istraživanja na mjestu savjetnika, a 1. travnja 2004. imenovan je izvršnim direktorom Sektora za međunarodnu suradnju. Autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova.

Odlukom Hrvatskog sabora od 5. srpnja 2013. imenovan je viceguvernerom HNB-a. Drugi šestogodišnji viceguvernerski mandat povjeren mu je 12. srpnja 2019.

Viceguverner Faulend koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora međunarodnih odnosa.

Bojan Fras rođen je u Zagrebu 4. siječnja 1963. Diplomirao je 1988. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Kao odvjetnički pripravnik počinje raditi 1988. godine, od 1992. radi kao odvjetnik, a od 1995. kao suosnivač i partner u odvjetničkom društvu "Žurić i Partneri" u Zagrebu. U odvjetničkom radu bavi se poslovima pravnog savjetovanja i zastupanja na području trgovačkog prava, investicija, financiranja, bankarstva te trgovačkih sporova, uključujući i međunarodne arbitraže. Kao voditelj pravnih timova sudjelovao je u nekima od najvažnijih transakcija u Hrvatskoj na području telekomunikacija, energetike i financiranja, a bio je angažiran kao pravni zastupnik i savjetnik većeg broja vodećih međunarodnih korporacija i financijskih institucija te domaćih društava i ustanova.

Bio je savjetnik za privatizaciju banaka vlade jedne od država u regiji te je savjetovao strane i domaće banke, financijske institucije i kompanije u vezi s njihovim poslovanjem u Hrvatskoj, kao i o derivativnim transakcijama, repo poslovima i drugim oblicima financiranja. Sudjelovao je u zakonodavnom radu.

Izlagao je na konferencijama i seminarima te na okruglim stolovima u Hrvatskoj i inozemstvu o temama povezanima s pravnim aspektima investicija u Hrvatskoj, financijskim sustavom, privatizacijom te poslovima spajanja i preuzimanja hrvatskih trgovačkih društava, o pravu društava (ZTD), o projektnom financiranju, financiranju lokalne uprave i samouprave te o drugim pravnim temama.

Odlukom Hrvatskog sabora od 5. srpnja 2013. imenovan je viceguvernerom HNB-a. Drugi šestogodišnji viceguvernerski mandat povjeren mu je 12. srpnja 2019.

Viceguverner Fras koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora pravnih poslova i Ureda za praćenje zaštite potrošača.

Slavko Tešija rođen je 23. veljače 1954. u Ludbregu. Diplomirao je 1981. na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, a magistrirao 2006. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Organizacija i menadžment. Prvo radno iskustvo stječe u Privrednoj banci, a 1983. postaje zaposlenik Hrvatske narodne banke kao viši devizno-monetarni inspektor. Dužnost direktora Direkcije za deviznu i kreditno-monetarnu inspekciju banaka preuzima 1994., a godinu dana kasnije postaje direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. U Hrvatsku narodnu banku Slavko Tešija vraća se 1996., a od 1998. do 2014. radi kao direktor Direkcije za platni promet s inozemstvom i međunarodne odnose s bankama. Predstavnik Republike Hrvatske u Komisiji za bankarsku tehniku i praksu pri Međunarodnoj trgovačkoj komori (International Chamber of Commerce, ICC), Pariz, postaje 1999. te se na toj funkciji zadržava tri četverogodišnja mandata. Od 2014. radi u Sektoru podrške poslovanju HNB-a kao glavni savjetnik, a 2017. postaje ovlašteni predstavnik Republike Hrvatske za sukcesiju financijske imovine i obveze bivše SFRJ. Koautor je većeg broja zakona iz područja gospodarstva, a za potrebe državnih institucija davao je, kao ovlašteni stalni sudski vještak za financije, bankarstvo te devizno i vanjskotrgovinsko poslovanje, stručna mišljenja kod sudskih i arbitražnih sporova.

Odlukom Hrvatskog sabora mr. sc. Slavko Tešija imenovan je viceguvernerom Hrvatske narodne banke 18. srpnja 2018.

Viceguverner Tešija koordinira i rukovodi poslovima iz područja Ureda za koordinaciju poslova sukcesije i Ureda za reguliranje deviznog poslovanja.

Dr. sc. Roman Šubić rođen je 25. siječnja 1981. u Zagrebu. Diplomirao je 2003. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Financije, a na istom je fakultetu završio i poslijediplomski znanstveni studij Financije i bankarstvo 2009. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 2012. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Od 2004. do početka 2017. bio je zaposlen u Hrvatskoj narodnoj banci, najprije na poslovima zaštite tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru, a zatim i na poslovima nadzora i kontrole banaka. Najveći dio profesionalnog iskustva stekao je upravo sudjelovanjem u nadzorima banaka i obavljanjem poslova voditelja izravnih nadzora kreditnih institucija. Tijekom dosadašnjeg rada bio je na brojnim stručnim usavršavanjima u renomiranim međunarodnim financijskim institucijama. Od početka 2017. do imenovanja viceguvernerom radio je kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje i dalje predaje nekoliko kolegija povezanih s područjem svoje specijalizacije. Bio je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta i autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova.

Odlukom Hrvatskog sabora dr. sc. Roman Šubić imenovan je viceguvernerom Hrvatske narodne banke 18. srpnja 2018.

Viceguverner Šubić koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora statistike i Ureda za sanaciju kreditnih institucija.

ZAMJENICA GUVERNERA

Dr. sc. Sandra Švaljek rođena je 23. veljače 1970. u Krapini. Diplomirala je 1992. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1995. magistrirala, a 2000. doktorirala u području fiskalne politike. Od 1992. do 2018. radila je u Ekonomskom institutu, Zagreb, gdje je stekla znanstveno zvanje znanstvene savjetnice. Autorica je i koautorica većeg broja znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjigama iz raznih ekonomskih područja. Sudjelovala je i vodila brojne istraživačke projekte i predavala niz kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima.

Od 2000. do 2013. bila je članica Savjeta Hrvatske narodne banke. Bila je ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb i predsjednica Upravnog vijeća Međunarodne diplomske škole za poslovno upravljanje (International Graduate Business School Zagreb – IGBS) od 2005. do 2013. godine.

Od lipnja 2013. do ožujka 2015. bila je zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba zadužena za gospodarstvo, pri čemu je od listopada 2014. do ožujka 2015. obnašala dužnost gradonačelnika. Od 2015. do 2018. bila je zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Odlukom Hrvatskog sabora zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke postala je 18. srpnja 2018.

Zamjenica guvernera koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora za centralnobankarske operacije, Ureda unutarnje revizije, Sektora komunikacija i Ureda guvernera.

slobodnadalmacija