FOTO: avestakurd.net

Suprotstavljanje i borba protiv Islamske države mogla bi sirijskim Kurdima osigurati pomoć zapadnih zemalja, no prvo moraju pojasniti svoja stajališta prema sirijskom predsjedniku Assadu uz kojeg su u posljednje tri godine nastupali kao saveznici. Dodatno moraju uvjeriti Tursku da, ako dođe do odluke o pomaganju, neće raditi probleme na granici.

SAD je zračnim udarima već uključen u rat na području Iraka u kojem su im glavni saveznici na terenu irački Kurdi, ali strategije za borbu s istim neprijateljem na sirijskom teritoriju još uvijek nemaju. Sirijski Kurdi, koji su jedini pravi protivnik IS-u u državi, još uvijek čekaju zapad da donese odluku o ulasku u savezništvo.

Zapadne zemlje su u posljednje tri godine sirijskog građanskog rata zaobilazile Kurde zbog njihovog savezništva s Assadom, no postalo je očigledno kako je Kurdska politička stranka (PYD) i njezino militantno krilo YPG jedina sila koja se s uspjehom može suprotstaviti IS-u.

Članica NATO saveza, Turska zabrinuta je zbog povijesnih veza između PYD s turskom separatističkom strankom PKK koja se od osamdesetih bori za prava i osamostaljenje Kurda na njezinom teritoriju.

Od zauzimanja iračkog grada Mosula u lipnju od strane IS-a stranka PYD je dobila priliku obratiti se zapadnim zemljama po pitanju borbe protiv IS-a, izjavio je Khaled Eissa, francuski predstavnik PYD-a.

"Dali su nam naznake da se njihovo stajalište prema nama mijenja, no ja osobno smatram kako još postoji puno zapreka", rekao je Eissa za Reuters i dodao "Şvjesni su da je YPG učinkovita u borbi protiv IS-a, no žele dodatna jamstva za Tursku. Ostale članice NATO saveza moraju je uvjeriti kako je opasnost od IS-a velika za Tursku, a PYD ne želi zlo nikome."

Nakon što su prošlog mjeseca militanti IS-a na planini Sinjar zarobili desetke tisuća ljudi, pripadnika manjinske sekte Yazdi, borci YPG-a su prešli sirijsku granicu kako bi ljudima pomogli da napuste pustinjsku planinu i time su zadobili povjerenje zapadnih zemalja. Redur Xelil, glasnogovornik YPG-a, rekao je kako su se njihovi zapovjednici na planini Sinjar našli s vojnim dužnosnicima SAD-a kako bi dogovorili evakuaciju, no "Daljnjih razgovora nije bilo", rekao je."Nadamo se da će se suradnja sa zapadnim zemljama u vezi borbe protiv IS-a nastaviti, bila ona u Iraku ili Siriji", rekao je Xelil.

Njemačka, Italija, Francuska i Britanija nemaju problema s naoružavanjem iračkih Kurda, no suzdržani su oko pomoći za sirijske Kurde gdje je u posljednjih nekoliko tjedana Islamska država ojačala svoj vojni arsenal osvojivši vojne baze, naoružanje i vojnu opremu.

Sirijski Kurdi zabrinuti su oko činjenice da bi protjerivanjem militanata iz Iraka oni mogli postati još veća prijetnja u Siriji.

"Nije dovoljno samo bombardirati njihove položaje, ako to SAD odluči mora postojati koordinacija s Kurdima na terenu", rekao je Ocalan Iso, Kurdski vojni zapovjednik u gradu Kobaniju u blizini sirijsko turske granice.

Nije još jasno kako će se Obama postaviti prema uporištu IS-a na području Sirije, izviđački letovi su odobreni, no za sada je ponuda predsjednika Sirije za savezništvom odbijena.

Navodno se dio Obaminog plana sastoji u podržavanju sunitskih naoružanih skupina koje se u isto vrijeme bore i protiv Assada i protiv IS-a. Kurdi javljaju kako oni u bitci za teritorij u okolici grada Aleppa surađuju sa istim skupinama.

Sirijski opservatorij za ljudska prava zabilježio je suradnju između sunitskih pobunjenika i Kurda, kako bi u tome uspjeli vjerojatno su pronašli načina da uklone međusobne sumnje, a bitka oko Aleppa je pravi test za daljnju suradnju.

"Vrlo očigledan test za takvu suradnju je Aleppo, jer su ulozi na obadvije strane jako veliki. Postoje mnogi zajednički interesi na terenu, postoje i lokalna savezništva, no odnosi dvaju grupa morali bi se znatno razviti kako bi suradnja na većem nivou bila moguća", rekao je Noah Bonsey, analitičar za Siriju International Crisis Group-a, neprofitne organizacije čiji cilj je rješavanje i zaustavljanje ubojitih sukoba.