Krešimir Licitar, jedini hrvatski nositelj rigorozne Nevada licence za igre na sreću, Foto: Saša Zinaja







Opremanje jednog automat kluba je danas vrlo skupa i zahtjevna investicija čiji tijek aktivnosti počinje s koncesijom za igre na sreću koju Ministarstvo financija daje poduzećima odabranim po raspisanom tenderu i tenderskim kriterijima.

 


U uređenje prostora su uključeni arhitekti, stručnjaci za projektiranje i izvedbu dvostrukog sistema ventilacije i klimatizacije prostora, stručnjaci za uređenje interijera, električari, elektroničari, tvrtke za zaštitu objekata i video nadzor, dobavljači ugostiteljske opreme, dobavljači opreme za igre na sreću i online sustava.

O toj problematici porazgovarali smo s Krešimirom Licitarom, direktorom hrvatske podružnice austrijske tvrtke MSFG , ovlaštenim distributerom za proizvođače automata za igre na sreću najpoznatijih svjetskih proizvođača i jedinim Hrvatom koji je prošao kontrolu za takozvanu Nevada licencu, a do koje se dolazi nakon dugogodišnjih rigoroznih provjera, sličnih sigurnosnim provjerama potrebnim za pristupanje državnim tajnama.

Ogorčen stanjem u industriji zabave u Hrvatskoj Licitar namjerava ministarstvu financija uputiti prijedloge teza za izradu novog Zakona o igrama na sreću. Kaže da bi njegovi prijedlozi posješili zaradu, ali i otvorili mnoga nova radna mjesta, što je itekako važno u doba sveopće krize, kada je sudbina 3000 zaposlenika u ovoj industriji u Hrvatskoj pod velikim upitnikom.

Kako ste uopće stekli takozvanu Nevada licencu, odnosno licencu koju izdaje rigorozna komisija za kocku američke savezne države Nevade?


Naša tvrtka MSFG je ovlašteni ekskluzivni distributer za proizvođače automata i igara za sreću proizvođača GTECH, Spielo International iz Austrije, koji proizvodi automate Atronic i WMS iz Sjedinjenih američkih država koji proizvodi pod brendom Williams. U branši smo niz godina, osamdesetih smo bili u proizvodnji za jednu veliku austrijsku kompaniju, kasnije smo za njih eksploatirali automate pa stjecali iskustva u operacijama na istočnom tržištu i zastupali najveće igrače.

Prije desetak godina na sajmu casino opreme ICE u Londonu smo ponudili svoje iskustvo Atronicu, tvrtki koja ima Nevada licencu i zahvaljujući njoj, pristup američkom tržištu, koje je najveće za ovu branšu. Da bismo mi sklopili ugovor s Atronicom regulatori Nevada licence su skoro dvije godine provjeravali ispravnost rada firme i moga partnera i mene kao vlasnike. Ta je istraga sezala od učešća naših obitelji u Drugom svjetskom ratu do danas. Neva licencu nosi i drugi brand kojega zastupamo, WMS. Tu je postupak bio malo jednostavniji jer smo već ranije prošli provjeru.

Koliko je zahtjevna Nevada licenca?


Kompanija koja proizvodi opremu za igre na sreću Nevada licencu može dobiti, da pojednostavimo, samo ako su vlasnici, manageri i sama firma apsolutno čisti pred zakonom. To se odnosi na sve države u kojima djeluje ili prodaje opremu i permanentno se nadzire. Mi možemo prodati opremu samo priređivačima s državnom koncesijom, što znači da je državni organ izvršio provjeru prije izdavanja koncesije sa dozvolom za priređivanje igara na sreću.

Kakvo je danas stanje na hrvatskom tržištu?


Danas je na hrvatskom tržištu prisutno više različitih proizvođača automata za igre na sreću. Prednjači jedan austrijski proizvođač koji pokriva gotovo 75-80 posto tržišta. Prema pravilima struke, za priređivače igara vrlo je važan takozvani Game Mix, odabir automata od 3 do 4 različita proizvođača. No, kod naših je priređivača praksa nešto drugačija. Hiperprodukcija u otvaranju automat klubova je nastala jer se omogućilo otvaranje klubova s iznajmljenim automatima, koje je uglavnom iznajmljivao samo jedan dobavljač. Ovakav je tehnički monopol doveo do nezainteresiranosti igrača kojima se ne pruža fer ponuda. Stvorio je i privid o prosperitetnosti branše zbog velikog broja otvorenih klubova. Mnogi su kasnije prodali svoja poduzeća.

Kolika su uopće ulaganja potrebna za automat klub?


Automat klub po Zakonu o igrama na sreću mora imati minimalno 30 automata certificiranih od strane neovisnog laboratorija. Investicija u prostor iziskuje milijun i pol kuna, a još oko 3,8 milijuna kuna potrebno je za automate i jedan elektronički rulet s osam igračih mjesta. Za online sustav je potrebno izdvojiti još 300 tisuća kuna. Cijene uključuju i porez na dodanu vrijednost, jer on u ovoj branši nije odbitna stavka.

Godišnja koncesijska naknada za 29 automata je 290 tisuća kuna. a za rulet još 50 tisuća kuna. Dodatni su troškovi inspekcijski nadzor kod plombiranja i atestiranja te obuka barem 12 zaposlenih. Investicija nije mala, a amortizacija opreme se može očekivati nakon osam godina rada.

Kako izgledaju današnji automati i je li moguća manipulacija?


Današnji automati za igre na sreću, kada govorimo o primjeima kao što su Atronic i WMS, su visoko sofisticirani elektronički uređaji – moćna računala s kvalitetnim grafičkim karticama i LCD monitorima osjetljivima na dodir.

Kad je riječ o programu igre, softveru, kod tvrtki koje imaju Nevada licencu tijekom igre upravlja generator slučajnog broja. Svaki put kad igrač pritisne tipku ishod mora biti slučajan odabir kombinacije. Ovo je i osnovna stvar koja se provjerava kod izdavanja certifikata za automate. Također je važno da se postotak isplate igračima regulira u skladu s zakonom.

U tom pogledu, priređivači su u zadnjih par godina imali ozbiljnjih primjedbi na najprisutniji automat na hrvatskom tržištu.

Kad se jednom otvori casino ili automat klub, koliko dugo ta ista oprema ostaje u radu?


Ako priređivač želi pratiti trend u industriji i svojim igračima ponuditi najnovije iz razvoja  igara na sreću, investicija se nastavlja svake 2 do 3 godine izmjenom dvadeset posto postojećih automata. Vijek trajanja automata nije ograničen, ali moramo imati na umu brzi razvoj elektroničke industrije. Nedavno smo, primjerice, u Las Vegasu prisustvovali premijeri ekskluzivnog prvog 3D automata iz Spielo Atronica.

Koji su najveći problemi koje danas imaju privatni priređivači igara na sreću u Hrvatskoj?


U prvom redu pad posjeta i prihoda, povećanje troškova poreza i davanja su samo neki od njih. Tu je i povećan broj klubova kao posljedica iznajmljivanja automata, recesija, zabrana pušenja u casinima i automat klubovima. Problem su i ilegalni automati u ugostiteljskim i sličnim objektima te manipulacije certifikatima za softver igre.
Iznajmljivanje opreme i automata je donijelo neprirodan rast broja klubova i razvodnilo zaradu po klubu. Izmjenom u pravilniku trebalo bi staviti van snage mogućnost rada s iznajmljenim automatima. Time bi se PDV po računu za automate odmah uplatio, a ne kao sada, samo na skroman iznos najamnine. U branši bi ostali samo profesionalci s dobrom reputacijom.

Spomenuli ste takozvane ilegalne automate?


Ilegalni automati za priređivanje igara na sreću postavljeni su po kafićima i drugim ugostiteljskim objektima širom Hrvatske. Na sastancima Udruge priređivača u automat klubovima i Udruge priređivača u casinima s predstavnicima Ministarstva financija spominje se brojka od 30 tisuća automata na crno. Oni ne donose u proračun ništa, a oduzimaju igrača  legalnim priređivačima. Istodobno su pristupačni i osobama mlađim od 18 godina.

Ilustracije radi; na tržištu je 9800 legalnih automata. Po uvođenju zabrane pušenja, u manjim kafićima se može pušiti i kockati na ilegalno postavljanim automatima, dok je u automat klubovima i casinima pušenje zabranjeno.

Kako se provodi kontrola prihoda automata?


Umrežavanje automata s Ministarstvom financija ulšo je i u naš Zakon o igrama na sreću i priređivači su unutar svojih klubova umreženi već tri godine. Ministarstvo Financija još nije tehnički i stručnim osobljem spremno za tu aktivnost.

Ukoliko bi se prihvatili ranije spomenuti prijedlozi, tržište bi se vratilo u normalu. Broj klubova bi se sveo na one koji su vlasnici opreme. Pooštrene mjere za certificiranje automata bi s tržišta uklonile mašine koje ne udovoljavaju standardima Ministarstva financija, a samim time i mašine podložne manipulacijama. Priređivače treba uvođenjem reda u atestiranje i plombiranje rasteretiti plaćanja atesta i plombe za svaki najbezazleniji servis na jedinici za napajanje ili monitoru. Treba uvesti i atestiranje zabavnih automata.

Kako komentirate prijedlog da se starost automata u klubovima ograniči na pet godina?


Danas se taj prijedlog često čuje u sklopu rasprave o novom prijedlogu Zakona o igrama na sreću. Zakonodavac nema takav pristup kad je, primjerice, o zrakoplovima ili automobilima riječ, oni su u upotrebi dok mogu ispunjavati svoju funkciju, a da pritom ne ugrožavaju korisnika ili vlasnika. Školski autobus svakodnevno vozi djecu i podliježe godišnjem tehničom pregledu pa je uz dobro održavanje u upotrebi i tridesetak godina, a da ne ugrožava živo djeci. Pa zar onda moramo strahovati od sofisticirane elektroničke opreme koja je također podvrgnuta godišnjim pregledima i nije opasna po život? Tržište će samo odrediti kad je nužno obnoviti opremu kako vlasnik ne bi gubio broj posjeta korisnika. Nisam zagovornik stvaranja ograničenja rokova starosti.



Izvor: business