„Gazprom“ je Ukrajini omogućio veliki popust na plin - cijena je smanjena gotovo za trećinu. Osim toga, Rusija će u ukrajinsku privredu uložiti 15 milijardi dolara. Stručnjaci pokušavaju shvatiti što će Rusija dobiti zauzvrat.
Spas za Ukrajinu
Troškovi eurointegracije „veći od dobiti“
Odluka Kijeva da pričeka s potpisivanjem sporazuma o pridruživanju EU izazvala je buru negodovanja u europskim strukturama, ali realno gledajući postoji cijeli niz ekonomskih i političkih čimbenika koji su primorali predsjednika Viktora Janukoviča da ne žuri s eurointegracijama.
Izjava predsjednika Rusije Vladimira Putina o tome da će Rusija za 15 milijardi dolara otkupiti ukrajinske euro-obveznice već se pozitivno odrazila na vrijednosti kreditnih default swapova (posebne vrste osiguranja od mogućeg neizvršenja po javnom dugu). Vjerojatnost neizvršenja obveza na temelju državnih obveznica se smanjila. Prema posljednjim procjenama iznosi 53,3%.
Ovim odlukama Putin je „faktički spasio ukrajinsku ekonomiju, barem na neko vrijeme“, uvjeren je ruski ekonomist, generalni direktor Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Konstantin Simonov.
„Ukrajina se nalazila na rubu propasti, a sada ju je izbjegla. Mi sigurno odlažemo rizik od neizvršenja obveza po javnom dugu za nekoliko mjeseci, zato što i 15 milijardi dolara i popust na plin predstavljaju ogromnu pomoć. Popust na plin od 135 dolara na tisuću kubičnih metara plina, pri sadašnjoj razini potrošnje od gotovo 33 milijarde kubnih metara godišnje (za 2012.), za Ukrajinu znači uštedu od 3 milijarde dolara godišnje“, zaključuje Konstantin Simonov.
Po mišljenju zastupnika ukrajinskog parlamenta Aleksandra Stojana, pomoću novca koji je izdvojila Rusija mogu se obnoviti glavne gospodarske grane u Ukrajini.
Ruski dobitak
Mnoge ruske stručnjake s kojima je razgovarao „Ruski vjesnik“" u prvom trenutku je iznenadila odluka vlasti da uloži u europske obveznice. No, kasnije je objavljeno da će sredstva biti uložena u vrijednosne papire na irskoj burzi. A to znači da ulaganje postaje znatno sigurnije. Prema procjenama stručnjaka Centra za ekonomske prognoze „Gazprombanke“ Maksima Petroneviča, za Rusiju se može pokazati da je to dosta povoljno ulaganje. Prihod po obveznicama može iznositi i 5 do 8 % godišnje.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje popusta na plin. Konkretne količine plina koje će biti nabavljene po novoj tarifi nisu precizirane.
Prema ugovoru iz 2009. Kijev bi trebao kupovati 40 milijardi kubičnih metara plina godišnje. No Ukrajina sada kupuje najviše 30 milijardi kubičnih metara plina.
„Ako Ukrajina bude trebala nabavljati više ruskog plina, neće imati nikakve koristi od popusta, to jest plaćat će isti iznos, a možda i više nego što sad plaća“, smatra vodeći stručnjak Ukrajinskog centra za politička i ekonomska istraživanja „Aleksandar Razumkov" Vladimir Omeljčenko. „Osim toga, niska cijena ruskog plina negativno utječe na ukrajinske projekte vezane za povratni transfer plina iz Europe i za eksploataciju plina iz uljnog škriljca, zato što će u tom slučaju ovi projekti postati nerentabilni“, dodaje ovaj ekonomist.
Ruski ekonomist Konstantin Simonov uvjeren je da se Putin, kao pragmatičan političar, koji ranije nije davao popuste, sigurno dogovorio o tome da se ispoštuju ruski interesi. „Postoji prateći dobitak, koji Rusija zasada svjesno ostavlja po strani, kako bi ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču pružila mogućnost spasiti situaciju i pokazati da je suradnja s Rusijom ipak mnogo povoljnija nego suradnja s EU. Rusija je, najzad, Ukrajini omogućila i popust na plin i još 15 milijardi dolara. Ali kasnije će se, po mom mišljenju, pojaviti dvije osnovne prednosti ovog ulaganja", rekao je Simonov.
Ukrajincima i Lenjin kriv
Svirepost i mržnja demonstrirani prilikom rušenja i uništavanja spomenika Vladimiru Iljiču Lenjinu u Kijevu simbolično pokazuju sve apsurde pozicije ukrajinskih nacionalista, koji u Rusiji vide „krivca za sovjetsku prošlost Ukrajine". Kakva je zaista bila ta prošlost, kako je formirana današnja Ukrajina i zašto su protiv Rusije najglasniji stanovnici zapadne Ukrajine, koja u najteža vremena uopće nije bila u sastavu SSSR-a?
Kao prvo, Simonov pretpostavlja da se ruska strana dogovorila da „Gazprom“ dobije mogućnost sudjelovanja u izravnoj prodaji plina krajnjim potrošačima u Ukrajini. U tom slučaju marža od prodaje bit će viša i „Gazprom“ će moći nadoknaditi profit izgubljen zbog popusta na plin, objašnjava Simonov. Danas se prodajom plina krajnjim potrošačima bavi ukrajinski „Naftogaz" i privatne tvrtke Dmitrija Firtaša i Sergeja Kurčenka. Ruski ekonomist ne isključuje mogućnost da „Gazprom“ osnuje zajedničko poduzeće s jednom od privatnih tvrtki koje se bave prodajom ruskog plina krajnjim ukrajinskim potrošačima.
Drugi dobitak Rusije je u tome što ona može dobiti ukrajinski Sustav za transport plina (GTS), pretpostavlja Konstantin Simonov. „Ne isključujem ni mogućnost da je Janukovič preuzeo neke obveze u vezi s prodajom GTS-a Rusiji“, kaže Simonov.
„Smatram da su ove dvije mogućnosti važnije od Carinske unije. Ako dobijemo cjevovod, Ukrajina će se iz tog aranžmana teško povući. Čak i ugovor od 19. siječnja 2009., koji je bio dočekan s negodovanjem, Ukrajina je ipak poštovala i nije ga raskinula. Zato ako za vrijeme Janukoviča bude potpisan sporazum o prodaji ukrajinskog GTS-a Rusiji, čak i predsjednik koji dođe poslije njega teško će se osloboditi te obveze. Dok iz Carinske unije, kao što je Ukrajina već pokazala, nije tako teško izaći. Tek što uđete, već sutradan je možete napustiti“, smatra Konstantin Simonov.
Izvor: ruskivjesnik
Spas za Ukrajinu
Troškovi eurointegracije „veći od dobiti“
Odluka Kijeva da pričeka s potpisivanjem sporazuma o pridruživanju EU izazvala je buru negodovanja u europskim strukturama, ali realno gledajući postoji cijeli niz ekonomskih i političkih čimbenika koji su primorali predsjednika Viktora Janukoviča da ne žuri s eurointegracijama.
Izjava predsjednika Rusije Vladimira Putina o tome da će Rusija za 15 milijardi dolara otkupiti ukrajinske euro-obveznice već se pozitivno odrazila na vrijednosti kreditnih default swapova (posebne vrste osiguranja od mogućeg neizvršenja po javnom dugu). Vjerojatnost neizvršenja obveza na temelju državnih obveznica se smanjila. Prema posljednjim procjenama iznosi 53,3%.
Ovim odlukama Putin je „faktički spasio ukrajinsku ekonomiju, barem na neko vrijeme“, uvjeren je ruski ekonomist, generalni direktor Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Konstantin Simonov.
„Ukrajina se nalazila na rubu propasti, a sada ju je izbjegla. Mi sigurno odlažemo rizik od neizvršenja obveza po javnom dugu za nekoliko mjeseci, zato što i 15 milijardi dolara i popust na plin predstavljaju ogromnu pomoć. Popust na plin od 135 dolara na tisuću kubičnih metara plina, pri sadašnjoj razini potrošnje od gotovo 33 milijarde kubnih metara godišnje (za 2012.), za Ukrajinu znači uštedu od 3 milijarde dolara godišnje“, zaključuje Konstantin Simonov.
Po mišljenju zastupnika ukrajinskog parlamenta Aleksandra Stojana, pomoću novca koji je izdvojila Rusija mogu se obnoviti glavne gospodarske grane u Ukrajini.
Ruski dobitak
Mnoge ruske stručnjake s kojima je razgovarao „Ruski vjesnik“" u prvom trenutku je iznenadila odluka vlasti da uloži u europske obveznice. No, kasnije je objavljeno da će sredstva biti uložena u vrijednosne papire na irskoj burzi. A to znači da ulaganje postaje znatno sigurnije. Prema procjenama stručnjaka Centra za ekonomske prognoze „Gazprombanke“ Maksima Petroneviča, za Rusiju se može pokazati da je to dosta povoljno ulaganje. Prihod po obveznicama može iznositi i 5 do 8 % godišnje.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje popusta na plin. Konkretne količine plina koje će biti nabavljene po novoj tarifi nisu precizirane.
Prema ugovoru iz 2009. Kijev bi trebao kupovati 40 milijardi kubičnih metara plina godišnje. No Ukrajina sada kupuje najviše 30 milijardi kubičnih metara plina.
„Ako Ukrajina bude trebala nabavljati više ruskog plina, neće imati nikakve koristi od popusta, to jest plaćat će isti iznos, a možda i više nego što sad plaća“, smatra vodeći stručnjak Ukrajinskog centra za politička i ekonomska istraživanja „Aleksandar Razumkov" Vladimir Omeljčenko. „Osim toga, niska cijena ruskog plina negativno utječe na ukrajinske projekte vezane za povratni transfer plina iz Europe i za eksploataciju plina iz uljnog škriljca, zato što će u tom slučaju ovi projekti postati nerentabilni“, dodaje ovaj ekonomist.
Ruski ekonomist Konstantin Simonov uvjeren je da se Putin, kao pragmatičan političar, koji ranije nije davao popuste, sigurno dogovorio o tome da se ispoštuju ruski interesi. „Postoji prateći dobitak, koji Rusija zasada svjesno ostavlja po strani, kako bi ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču pružila mogućnost spasiti situaciju i pokazati da je suradnja s Rusijom ipak mnogo povoljnija nego suradnja s EU. Rusija je, najzad, Ukrajini omogućila i popust na plin i još 15 milijardi dolara. Ali kasnije će se, po mom mišljenju, pojaviti dvije osnovne prednosti ovog ulaganja", rekao je Simonov.
Ukrajincima i Lenjin kriv
Svirepost i mržnja demonstrirani prilikom rušenja i uništavanja spomenika Vladimiru Iljiču Lenjinu u Kijevu simbolično pokazuju sve apsurde pozicije ukrajinskih nacionalista, koji u Rusiji vide „krivca za sovjetsku prošlost Ukrajine". Kakva je zaista bila ta prošlost, kako je formirana današnja Ukrajina i zašto su protiv Rusije najglasniji stanovnici zapadne Ukrajine, koja u najteža vremena uopće nije bila u sastavu SSSR-a?
Kao prvo, Simonov pretpostavlja da se ruska strana dogovorila da „Gazprom“ dobije mogućnost sudjelovanja u izravnoj prodaji plina krajnjim potrošačima u Ukrajini. U tom slučaju marža od prodaje bit će viša i „Gazprom“ će moći nadoknaditi profit izgubljen zbog popusta na plin, objašnjava Simonov. Danas se prodajom plina krajnjim potrošačima bavi ukrajinski „Naftogaz" i privatne tvrtke Dmitrija Firtaša i Sergeja Kurčenka. Ruski ekonomist ne isključuje mogućnost da „Gazprom“ osnuje zajedničko poduzeće s jednom od privatnih tvrtki koje se bave prodajom ruskog plina krajnjim ukrajinskim potrošačima.
Drugi dobitak Rusije je u tome što ona može dobiti ukrajinski Sustav za transport plina (GTS), pretpostavlja Konstantin Simonov. „Ne isključujem ni mogućnost da je Janukovič preuzeo neke obveze u vezi s prodajom GTS-a Rusiji“, kaže Simonov.
„Smatram da su ove dvije mogućnosti važnije od Carinske unije. Ako dobijemo cjevovod, Ukrajina će se iz tog aranžmana teško povući. Čak i ugovor od 19. siječnja 2009., koji je bio dočekan s negodovanjem, Ukrajina je ipak poštovala i nije ga raskinula. Zato ako za vrijeme Janukoviča bude potpisan sporazum o prodaji ukrajinskog GTS-a Rusiji, čak i predsjednik koji dođe poslije njega teško će se osloboditi te obveze. Dok iz Carinske unije, kao što je Ukrajina već pokazala, nije tako teško izaći. Tek što uđete, već sutradan je možete napustiti“, smatra Konstantin Simonov.
Izvor: ruskivjesnik
