Prema karti koju je izradila skupina američkih znanstvenika u okviru projekta “Troškovi rata” u takozvanom “ratu protiv terorizma” Sjedinjene Američke Države danas su aktivne u 76 zemalja. Prema izvješću časopisa The Nation, broj terorističkih skupina u svijetu i dalje raste, američka vojska planira nove vojne operacije, a vojna potrošnja doseže astronomske iznose.
“Danas su američke snage u okviru rata protiv terorizma raspoređene u mnogo više zemalja nego što možete zamisliti”, piše američki novinar Tom Engelhardt. Njegov članak je izvorno objavljen na njegovoj stranici Tom Dispatch, ali ga je kasnije prenio The Nation.
Analizirajući rezultate rata protiv terorizma, kojeg su Sjedinjene Američke Države pokrenule 2001. godine u Afganistanu, autor primjećuje kako danas, za vrijeme Donalda Trumpa, ovaj rat ne samo da se ne bliži kraju, nego se proširio do neslućenih dimenzija.
Istovremeno se broj terorističkih skupina u svijetu i dalje povećava. Samo u Afganistanu od 2001. godine, kada su u zemlji postojali samo talibani i potpuno je držali pod kontrolom, broj terorističkih skupina se povećao na 20.
U okviru projekta “Troškovi rata”, kojeg je izradio tim znanstvenika s američkog Sveučilišta Brown, prvi put je objavljena karta američkog “rata protiv terorizma” za razdoblje 2015. – 2017.
Karta vam omogućava da vidite potpunu sliku antiterorističkih ratova Washingtona u svijetu. Gdje su raspoređene snage, gdje su borbene postrojbe, kampovi za obuku lokalnih protuterorističkih jedinica, američke baze, zemlje u kojima se provode zračni i udari bespilotnim letjelicama i druge vrste američke vojne prisutnosti.
Jedan pogled na ovu kartu će već jasno pokazati da je rat protiv terorizma sve složeniji niz isprepletenih sukoba i postao je globalni fenomen. On se proteže od Filipina, kroz Središnju Aziju, Bliski Istok, Sjevernu Afriku do duboko u Zapadnu Afriku, gdje su nedavno u Nigeriji ubijene četiri “zelene beretke”, naglašava autor.
Ništa manje nije impresivan popis država koje su u određenoj mjeri uključene u ovaj plan, kojeg je “urbi et orbi” u svom obraćanju 20. rujna 2001. objavio tadašnji američki predsjednik George W. Bush.
“Danas je, kako je potvrđeno u projektu “Troškovi rata”, najmanje 76 zemalja uključeno je u ovaj globalni sukob, odnosno 39% svih svjetskih zemalja” navodi se u članku.
On uključuje ne samo zemlje poput Afganistana, Sirije, Jemena, Somalije i Libije, gdje su američki zračni udari postali svakodnevica, jer je američka vojska, izravno ili neizravno, uključeni u borbu diljem svijeta.
To su zemlje u kojima su prisutni američki vojni “savjetnici”, koji provode obuku lokalnih milicija, čak i taktiku antiterorističkih operacija. Na karti su navedene zemlje u kojima su, samo u okviru rata protiv terorizma, dozvolili aktivnosti američkih snaga na svom teritoriju.
“Kako zemljopisna karta jasno pokazuje, ove kategorije se često isprepliću”, objašnjava novinar.
“U međuvremenu su se veliki gradovi pretvorili u hrpe ruševina, deseci milijuna ljudi je protjerano iz svojih domova, milijuni izbjeglica i dalje prelaze granicu i mir je ugrožen u novim zemljama. Terorističke organizacije su se pojavile u velikim dijelovima planete, a naš američki svijet je sve više militariziran”, zaključuje autor.
“U tom kontekstu, ne čudi da ovaj rat guta dolare poreznih obveznika u iznosu koji nadilazi maštu i to u zemlji čija se infrastruktura očito urušila”, kaže Tom Engelhardt.
Prema drugom istraživanju projekta “Troškovi ratovanja”, ukupni trošak rata protiv terorizma je već dosegnuo astronomski iznos od 5600 milijardi dolara.
Kako podsjeća autor, američki predsjednik Donald Trump je nedavno je pozvao iznos i on je sada dosegao 7000 milijardi dolara.
Prema predviđanjima stručnjaka, samo plaćanje kamata na kredite za vojne potrebe će do sredine stoljeća povećati američki inozemni dug za više od 7900 milijardi dolara. Proračun Pentagona u prvoj godini Trumpovog predsjedanja je zapanjujući i iznosi 700 milijardi dolara.
Prema autoru, ovaj rat treba shvatiti kao novu vrstu “beskrajnog Drugog svjetskog rata”.
“Međutim, rat protiv terorizma je dosegao takvu razinu gotovo bez ikakve ozbiljne rasprave u Sjedinjenim Državama o njegovom trošku i rezultatima. To je tako zbog same prirode rata, koji nema jasno utvrđene fronte, vojske, napade i povlačenja. Gubitak interesa u dijelu društva je posljedica činjenice da se sve vijesti o beskonačnim nizom ratova plasiraju kroz rubriku rata protiv terora”, zaključuje Tom Engelhardt.
Za kraj, podsjetimo kako je sve počelo, neposredno prije nego su teroristi Osame bin Ladena i Al-Qaeda, barem službeno, 11. rujna 2001. proveli napade na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon. Fotografija govori više od tisuću riječi i podsjetnik je na to kako su nastale brojne terorističke skupine, koje traže sve veći proračun pentagona i saveznika i jačanje američkog vojne nazočnosti u svijetu. Dug, kamate i probijanje općeg proračuna iz godine u godinu?! Uz časne izuzetke, koga to u Americi uopće zanima?
“Danas su američke snage u okviru rata protiv terorizma raspoređene u mnogo više zemalja nego što možete zamisliti”, piše američki novinar Tom Engelhardt. Njegov članak je izvorno objavljen na njegovoj stranici Tom Dispatch, ali ga je kasnije prenio The Nation.
Analizirajući rezultate rata protiv terorizma, kojeg su Sjedinjene Američke Države pokrenule 2001. godine u Afganistanu, autor primjećuje kako danas, za vrijeme Donalda Trumpa, ovaj rat ne samo da se ne bliži kraju, nego se proširio do neslućenih dimenzija.
Istovremeno se broj terorističkih skupina u svijetu i dalje povećava. Samo u Afganistanu od 2001. godine, kada su u zemlji postojali samo talibani i potpuno je držali pod kontrolom, broj terorističkih skupina se povećao na 20.
U okviru projekta “Troškovi rata”, kojeg je izradio tim znanstvenika s američkog Sveučilišta Brown, prvi put je objavljena karta američkog “rata protiv terorizma” za razdoblje 2015. – 2017.
Karta vam omogućava da vidite potpunu sliku antiterorističkih ratova Washingtona u svijetu. Gdje su raspoređene snage, gdje su borbene postrojbe, kampovi za obuku lokalnih protuterorističkih jedinica, američke baze, zemlje u kojima se provode zračni i udari bespilotnim letjelicama i druge vrste američke vojne prisutnosti.
FOTO – Karta “američkog rata protiv terorizma” (Sivo – zemlje u kojima je prisutna američka vojska / Tamnosivo – raspoređene američke borbene trupe / Crne linije – zračni i udari dronovima)
Jedan pogled na ovu kartu će već jasno pokazati da je rat protiv terorizma sve složeniji niz isprepletenih sukoba i postao je globalni fenomen. On se proteže od Filipina, kroz Središnju Aziju, Bliski Istok, Sjevernu Afriku do duboko u Zapadnu Afriku, gdje su nedavno u Nigeriji ubijene četiri “zelene beretke”, naglašava autor.
Ništa manje nije impresivan popis država koje su u određenoj mjeri uključene u ovaj plan, kojeg je “urbi et orbi” u svom obraćanju 20. rujna 2001. objavio tadašnji američki predsjednik George W. Bush.
“Danas je, kako je potvrđeno u projektu “Troškovi rata”, najmanje 76 zemalja uključeno je u ovaj globalni sukob, odnosno 39% svih svjetskih zemalja” navodi se u članku.
On uključuje ne samo zemlje poput Afganistana, Sirije, Jemena, Somalije i Libije, gdje su američki zračni udari postali svakodnevica, jer je američka vojska, izravno ili neizravno, uključeni u borbu diljem svijeta.
To su zemlje u kojima su prisutni američki vojni “savjetnici”, koji provode obuku lokalnih milicija, čak i taktiku antiterorističkih operacija. Na karti su navedene zemlje u kojima su, samo u okviru rata protiv terorizma, dozvolili aktivnosti američkih snaga na svom teritoriju.
“Kako zemljopisna karta jasno pokazuje, ove kategorije se često isprepliću”, objašnjava novinar.
“U međuvremenu su se veliki gradovi pretvorili u hrpe ruševina, deseci milijuna ljudi je protjerano iz svojih domova, milijuni izbjeglica i dalje prelaze granicu i mir je ugrožen u novim zemljama. Terorističke organizacije su se pojavile u velikim dijelovima planete, a naš američki svijet je sve više militariziran”, zaključuje autor.
“U tom kontekstu, ne čudi da ovaj rat guta dolare poreznih obveznika u iznosu koji nadilazi maštu i to u zemlji čija se infrastruktura očito urušila”, kaže Tom Engelhardt.
Prema drugom istraživanju projekta “Troškovi ratovanja”, ukupni trošak rata protiv terorizma je već dosegnuo astronomski iznos od 5600 milijardi dolara.
Kako podsjeća autor, američki predsjednik Donald Trump je nedavno je pozvao iznos i on je sada dosegao 7000 milijardi dolara.
Prema predviđanjima stručnjaka, samo plaćanje kamata na kredite za vojne potrebe će do sredine stoljeća povećati američki inozemni dug za više od 7900 milijardi dolara. Proračun Pentagona u prvoj godini Trumpovog predsjedanja je zapanjujući i iznosi 700 milijardi dolara.
Prema autoru, ovaj rat treba shvatiti kao novu vrstu “beskrajnog Drugog svjetskog rata”.
“Međutim, rat protiv terorizma je dosegao takvu razinu gotovo bez ikakve ozbiljne rasprave u Sjedinjenim Državama o njegovom trošku i rezultatima. To je tako zbog same prirode rata, koji nema jasno utvrđene fronte, vojske, napade i povlačenja. Gubitak interesa u dijelu društva je posljedica činjenice da se sve vijesti o beskonačnim nizom ratova plasiraju kroz rubriku rata protiv terora”, zaključuje Tom Engelhardt.
Za kraj, podsjetimo kako je sve počelo, neposredno prije nego su teroristi Osame bin Ladena i Al-Qaeda, barem službeno, 11. rujna 2001. proveli napade na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon. Fotografija govori više od tisuću riječi i podsjetnik je na to kako su nastale brojne terorističke skupine, koje traže sve veći proračun pentagona i saveznika i jačanje američkog vojne nazočnosti u svijetu. Dug, kamate i probijanje općeg proračuna iz godine u godinu?! Uz časne izuzetke, koga to u Americi uopće zanima?
