Mislim, još tamo od 2015. godine, svake godine preko ljeta više puta se javljam na SBPeriskopu vezano za brodsko onečišćenje zraka prizemnim ozonom. Izgleda, nažalost, ni ova godina neće biti dugačija. Ozon (O3) već duže vrijeme prijeti Brođanima! Jedina je razlika u tome da više ni brodski, ali ni važniji hrvatski mediji ne prate agoniju Brođana i problem brodskog onečišćenog zraka.

Tako, tamo 2015. godine svuda smo mogli čitati o tome da „ozon prijeti, zrak zagađen“, „Rijeka i Split dišu čisto, a smrad guši Brođane…“, „Brod među pet gradova kojima zrak nepovoljno utječe na zdravlje“, a danas ništa! Čini se, spomenuti mediji se slažu sa ‘smjernicama’ Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, DHMZ-a, Povjerenstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da brodski zrak nije onečišćen, samo tu i tamo preko zime i sve dosadašnje priče o onečišćenom zraku treba staviti ad acta!

Ili još točnije: “Glavni izvori emisija lebdećih čestica (PM) u zraku su mala kućna ložišta koja koriste kruta i tekuća goriva, a slijede promet (cestovni), industrija (rafinerija nafte)… Značajan utjecaj na visoke koncentracije lebdećih čestica zimi imaju meteorološki uvjeti koji doprinose akumulaciji onečišćenja nad gradom.” (Iz dopisa Ministarstva iz veljače 2021. godine.). A o ozonu ništa!

Ovih dana je u Slavonskom Brodu na mjernoj postaji na Jelasu već šesnaesti put ove godine mjeren najveći osmosatni prosjek koncentracije ozona iznad ciljane vrijednosti od 120 µg/m3(!). Vidi prilog i link: http://iszz.azo.hr/iskzl/postaja.html?id=165 ! A kako je već najavljeno, očekuje se dolazak novog toplinskog vala, što će sigurno povećati broj spomenutih dana...

Prema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku, definirana je najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (prosjek) ozona proračunata iz satnih mjerenih koncentracija ozona, a kako smo već naznačili, ona je 120 μg/m3. A broj takvih dana ne smije biti veći od 25!

Inače ozon (O3) je otrovan i nestabilan plin blijedo plave boje, neugodna mirisa (na varikinu, ali često može mirisati i na karanfile ili katran ovisno sa kojim plinovima se pomiješa).

U velikim koncentracijama ozon je vrlo nestabilan. Nastaje u prirodi pod djelovanjem UV zračenja koje dolazi sa Sunca. Pod tim djelovanjem, molekula kisika (O2) koja je stabilna uzima još jedan atom kisika i nastaje ozon (O3). Kako je ozon nestabilan, on se vraća u prvobitno stanje i otpušta atom kisika koji je u prvom trenutku nevezan. Na tom se i zasniva vrlo snažno oksidacijsko djelovanje.

Za razliku od ozona u ozonskom omotaču, koji je neophodan za život na Zemlji, ozon pri tlu je nepoželjan. Prizemni ozon u manjim količinama iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne putove. Dok izloženost ozonu rezultira negativnim učincima na ljudsko zdravlje kao što su: astma, bronhitis i drugi kardiopulmonalni problemi, a što je još nevjerojatnije, s mogućim smrtnim posljedicama. Posve je izvjesno da dugotrajna izloženost ozonu sigurno povećava i rizik smrti od respiratornih bolesti.

Usput u Slavonskom Brodu dosada se potpuno zanemaruje činjenica da prokursori ozona mogu doći i iz emisije prekosavske rafinerije, ali i iz brodske industrije (o čemu sam još 2017. pisao: http://www.sbperiskop.net/drustvo/sb/prizemni-ozon-je-poveznica-rafinerije-saint-jeana-i-dhmz-a) i to najviše dušikovi oksidi, pa ugljikovodici i hlapljivi organski tvari!

Svakom je jasno, da takvo nešto: (skoro) kontinuiranu koncentraciju ozona iznad ciljane vrijednosti od 120 µg/m3, jedino u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu izazvati onečišćenja iz nekih većih industrijskih kompleksa! Baš onih koje smo i naveli!