2012. je u Hrvatskoj izbio skandal zbog načina poslovanja farmaceutskih kompanija i Državno odvjetništvo je najavilo da će kontaktirati američko pravosuđe i sukladno nalazima poduzeti odgovarajuće radnje u skladu s hrvatskim zakonima. U isto vrijeme je Ministarstvo zdravstva, nakon što su mediji javili kako je američka farmaceutska tvrtka Pfizer, kako bi izbjegla suđenje, pristala na nagodbu i plaćanje 60 milijuna dolara kazne zbog plaćanja mita liječnicima u nekoliko zemalja među kojima je i Hrvatska.
HZZO je tada priopćio kako više nema mehanizma po kojem farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama, jer je s tvrtkama potpisan Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova, u ljeto 2012. piše Novi list.
No, početkom 2014. se Novi list opet vraća istoj temi i izvještava kako je hrvatskim liječnicima honorar od farmaceutskih kompanija "legao kao 13. plaća". Samo obilnije.
Naime, farmaceutske tvrtke su u 2013. nagradile više od pet tisuća liječnika, a računa se da je grubom računicom po liječniku u prosjeku potrošeno oko 5 600 kuna, iako su pojedinačni iznosi koje su liječnici primili bitno različiti.
2013. je godini honorar i druge oblike nagrađivanja od strane farmaceutskih kompanija primio 5 291 liječnik, a ukupan iznos koji su liječnici dobili se popeo do 30 milijuna kuna, kažu podaci o suradnji liječnika i farmaceutskih tvrtki za 2013. godinu kojima raspolaže HZZO.
Potom imamo izvješće za 2015. koje kaže da su farmaceutske kompanije liječnicima u Hrvatskoj prošle godine isplatile vrijednost od 42,2 milijuna kuna, dok ukupna svota koju je dvadeset pet inovativnih farmaceutskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj proslijedila liječnicima i zdravstvenim organizacijama iznosili najmanje 105,3 milijuna kuna, početkom ove godine piše Novi list, te dodaje kako farmaceutska industrija na lobiranje u Bruxellesu troši 40 milijuna eura godišnje.
Dakle, još uvijek ne postoji zakonski okvir kojim bi se spriječila legalizirana korupcija unutar zdravstvenog sustava. Iako ovi iznosi, obzirom na situaciju u Hrvatskoj, nisu zanemarivi, spomenimo slučaj Španjolske, gdje je otkriveno da su velike farmaceutske kompanije liječnicima i zdravstvenim ustanovama dale više od 230 milijuna eura.
Španjolski El Diario piše kako su farmaceutski divovi koji djeluju u Španjolskoj tijekom 2015. liječnicima i zdravstvenim organizacijama u obliku sponzorstva, naknada i honorara za putovanje i boravak platili oko 230 milijuna eura. Objavljeni popis obuhvaća tvrtku po tvrtku i prikazan je takozvani "prijenos vrijednosti", novca koji teče iz kompanija prema pojedincima i entitetima. Kompanije se pravdaju da je pola od tog novca potrošeno na "istraživačke projekte".
Ovo je prvi put da su te kompanije pristale otkriti koliko novca daju za ove aktivnosti.
Prvi na ljestvici je kompanija Novartis, koja je u Španjolskoj prošle godine na ovaj način isplatila 40 milijuna eura. Novartis je vlasnik poznatog lijeka za povišeni krvni tlak Sintrom, a obuhvaća i njegovu podružnicu za generičke lijekove Sandoz.
Slijedi La Roche s 31 milijun eura i MSD koji se bavi sektorom onkologije i neuroznanosti, koji je na ovaj način isplatio 28 milijuna eura.
Međutim, podaci koje su kompanije dale su oni koji su dio "Ugovora o transparentnosti" na europskoj razini.
Kompanije su pri pružanju ovih informacija inzistirale da se navedu uplate za napredovanje u istraživanjima. Na primjer, švicarski La Roche naglašava da je "55,5% od novca prebačeno zdravstvenim djelatnicima i organizacijama za istraživanje i razvoj, a ukupan iznos je 17,6 milijuna". Desetak velikih kompanija tvrdi da su na ovaj način dale stotine milijuna eura.
Međutim, plaćati liječnike, udruge pacijenata i znanstvena društva je u Europi prepoznato kao metoda kojom kompanija gura i prodaje svoje proizvode.
Jednako kao 2012. godine u Hrvatskoj, jedan stručnjak javnog zdravstva iz Madrida kaže "kako je sada sve pod kontrolom i mora se potpisati odobrenje za financiranje i ono što se s tim novcem čini".
Među farmaceutskim divovima su neka imena koja su postali poznati kao američki Gilead, koji posjeduje Sovaldi, te kompanija Abbvie. Na listi su s velikim uplatama i francuski Sanofi, potom GlaxoSmithKline, nezaobilazni Pfizer ili Laboratorios Ferrer. Slijede britanski Astrazeneca, poznati proizvođač lijekova Prozac, koji je platio više 14,5 milijuna i Lilly, kompanija koja je premašila sedam milijuna eura "donacija".
Objavljena su i imena primatelja novca. Iako se na popisu svake tvrtke pojavljuje stotine imena profesionalaca, većina sredstava su prikazana kao neki drugi oblik pomoći, a ne za promoviranje i izdavanje na recept upravo njihovih proizvoda.
Na primjer, njemački Bayer je u Španjolskoj prošle godine potrošio 4,9 milijuna eura koje je dao djelatnicima u zdravstvu, ali se samo za 690 000 eura zna u što su potrošeni.
Ostale kompanije ne prikazuju što je svaka osoba učinila za novac koji je dobila. Isplate se knjiže pod raznim izgovorima, poput znanstvene suradnje, honorara za tečajeve, naknada za putne troškove i smještaj za sudjelovanje na konferencijama ili predavanjima ili nekim od istraživačkih projekata.
Svi subjekti su se uključili u ovaj posao dragovoljno, priopćila je Farmaindustria, španjolska Nacionalna udruga farmaceutskih tvrtki i industrije, koja je naglasila da je objava ovih podataka "korak prema transparentnosti".
Britanska kompanija GlaxoSmithKline tvrdi da je dala ove informacije jer "radi s liječnicima kojima su prioritet njihovi pacijenti i vjeruju u ispravnost njihove odluke o skrbi."
Međutim, jedan španjolski liječnik koji radi u državnoj bolnici je pokušao pojasniti situaciju: "Zdravstvene ustanove sada imaju manje novca za trošenje. A osim toga, nije isto kada se jedan internist ili onkolog odluče promovirati određene lijekove."
U stvari, što je ovim htio reći? Poznato je da je španjolski zdravstveni sustav mjerama štednje razoren do temelja, kao što je slučaj u mnogim europskim zemlja, a što je otvorilo vrata endemskoj korupciji u zdravstvu, legaliziranoj u obliku naknada za liječnike i zdravstvene organizacije od strane velikih farmaceutskih kompanija, koje su 2015. u tu svrhu samo u Španjolskoj potrošile 230 milijuna eura.
Hrvatska je ovo otkrila prije nekoliko godina, a kao što vidimo, unatoč "zakonima o transparentnosti poslovanja", do danas se ništa nije promijenilo na bolje.
Španjolci tek pokušavaju shvatiti koliki se novac troši u te svrhe, iako se još uvijek nije otvorilo pitanje koliko to utječe na kvalitetu zdravstvenih usluga?
Kao što kaže španjolski liječnik, ako netko i pristane na ovakvu suradnju u istraživačkim projektima, može se i razumjeti, ali ako lijekove i proizvode jedne ili druge kompanije promoviraju internisti ili onkolozi, to baš i nije isto.
AMSI
HZZO je tada priopćio kako više nema mehanizma po kojem farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama, jer je s tvrtkama potpisan Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova, u ljeto 2012. piše Novi list.
No, početkom 2014. se Novi list opet vraća istoj temi i izvještava kako je hrvatskim liječnicima honorar od farmaceutskih kompanija "legao kao 13. plaća". Samo obilnije.
Naime, farmaceutske tvrtke su u 2013. nagradile više od pet tisuća liječnika, a računa se da je grubom računicom po liječniku u prosjeku potrošeno oko 5 600 kuna, iako su pojedinačni iznosi koje su liječnici primili bitno različiti.
2013. je godini honorar i druge oblike nagrađivanja od strane farmaceutskih kompanija primio 5 291 liječnik, a ukupan iznos koji su liječnici dobili se popeo do 30 milijuna kuna, kažu podaci o suradnji liječnika i farmaceutskih tvrtki za 2013. godinu kojima raspolaže HZZO.
Potom imamo izvješće za 2015. koje kaže da su farmaceutske kompanije liječnicima u Hrvatskoj prošle godine isplatile vrijednost od 42,2 milijuna kuna, dok ukupna svota koju je dvadeset pet inovativnih farmaceutskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj proslijedila liječnicima i zdravstvenim organizacijama iznosili najmanje 105,3 milijuna kuna, početkom ove godine piše Novi list, te dodaje kako farmaceutska industrija na lobiranje u Bruxellesu troši 40 milijuna eura godišnje.
Dakle, još uvijek ne postoji zakonski okvir kojim bi se spriječila legalizirana korupcija unutar zdravstvenog sustava. Iako ovi iznosi, obzirom na situaciju u Hrvatskoj, nisu zanemarivi, spomenimo slučaj Španjolske, gdje je otkriveno da su velike farmaceutske kompanije liječnicima i zdravstvenim ustanovama dale više od 230 milijuna eura.
Španjolski El Diario piše kako su farmaceutski divovi koji djeluju u Španjolskoj tijekom 2015. liječnicima i zdravstvenim organizacijama u obliku sponzorstva, naknada i honorara za putovanje i boravak platili oko 230 milijuna eura. Objavljeni popis obuhvaća tvrtku po tvrtku i prikazan je takozvani "prijenos vrijednosti", novca koji teče iz kompanija prema pojedincima i entitetima. Kompanije se pravdaju da je pola od tog novca potrošeno na "istraživačke projekte".
Ovo je prvi put da su te kompanije pristale otkriti koliko novca daju za ove aktivnosti.
Prvi na ljestvici je kompanija Novartis, koja je u Španjolskoj prošle godine na ovaj način isplatila 40 milijuna eura. Novartis je vlasnik poznatog lijeka za povišeni krvni tlak Sintrom, a obuhvaća i njegovu podružnicu za generičke lijekove Sandoz.
Slijedi La Roche s 31 milijun eura i MSD koji se bavi sektorom onkologije i neuroznanosti, koji je na ovaj način isplatio 28 milijuna eura.
Međutim, podaci koje su kompanije dale su oni koji su dio "Ugovora o transparentnosti" na europskoj razini.
Kompanije su pri pružanju ovih informacija inzistirale da se navedu uplate za napredovanje u istraživanjima. Na primjer, švicarski La Roche naglašava da je "55,5% od novca prebačeno zdravstvenim djelatnicima i organizacijama za istraživanje i razvoj, a ukupan iznos je 17,6 milijuna". Desetak velikih kompanija tvrdi da su na ovaj način dale stotine milijuna eura.
Međutim, plaćati liječnike, udruge pacijenata i znanstvena društva je u Europi prepoznato kao metoda kojom kompanija gura i prodaje svoje proizvode.
Jednako kao 2012. godine u Hrvatskoj, jedan stručnjak javnog zdravstva iz Madrida kaže "kako je sada sve pod kontrolom i mora se potpisati odobrenje za financiranje i ono što se s tim novcem čini".
Među farmaceutskim divovima su neka imena koja su postali poznati kao američki Gilead, koji posjeduje Sovaldi, te kompanija Abbvie. Na listi su s velikim uplatama i francuski Sanofi, potom GlaxoSmithKline, nezaobilazni Pfizer ili Laboratorios Ferrer. Slijede britanski Astrazeneca, poznati proizvođač lijekova Prozac, koji je platio više 14,5 milijuna i Lilly, kompanija koja je premašila sedam milijuna eura "donacija".
Objavljena su i imena primatelja novca. Iako se na popisu svake tvrtke pojavljuje stotine imena profesionalaca, većina sredstava su prikazana kao neki drugi oblik pomoći, a ne za promoviranje i izdavanje na recept upravo njihovih proizvoda.
Na primjer, njemački Bayer je u Španjolskoj prošle godine potrošio 4,9 milijuna eura koje je dao djelatnicima u zdravstvu, ali se samo za 690 000 eura zna u što su potrošeni.
Ostale kompanije ne prikazuju što je svaka osoba učinila za novac koji je dobila. Isplate se knjiže pod raznim izgovorima, poput znanstvene suradnje, honorara za tečajeve, naknada za putne troškove i smještaj za sudjelovanje na konferencijama ili predavanjima ili nekim od istraživačkih projekata.
Svi subjekti su se uključili u ovaj posao dragovoljno, priopćila je Farmaindustria, španjolska Nacionalna udruga farmaceutskih tvrtki i industrije, koja je naglasila da je objava ovih podataka "korak prema transparentnosti".
Britanska kompanija GlaxoSmithKline tvrdi da je dala ove informacije jer "radi s liječnicima kojima su prioritet njihovi pacijenti i vjeruju u ispravnost njihove odluke o skrbi."
Međutim, jedan španjolski liječnik koji radi u državnoj bolnici je pokušao pojasniti situaciju: "Zdravstvene ustanove sada imaju manje novca za trošenje. A osim toga, nije isto kada se jedan internist ili onkolog odluče promovirati određene lijekove."
U stvari, što je ovim htio reći? Poznato je da je španjolski zdravstveni sustav mjerama štednje razoren do temelja, kao što je slučaj u mnogim europskim zemlja, a što je otvorilo vrata endemskoj korupciji u zdravstvu, legaliziranoj u obliku naknada za liječnike i zdravstvene organizacije od strane velikih farmaceutskih kompanija, koje su 2015. u tu svrhu samo u Španjolskoj potrošile 230 milijuna eura.
Hrvatska je ovo otkrila prije nekoliko godina, a kao što vidimo, unatoč "zakonima o transparentnosti poslovanja", do danas se ništa nije promijenilo na bolje.
Španjolci tek pokušavaju shvatiti koliki se novac troši u te svrhe, iako se još uvijek nije otvorilo pitanje koliko to utječe na kvalitetu zdravstvenih usluga?
Kao što kaže španjolski liječnik, ako netko i pristane na ovakvu suradnju u istraživačkim projektima, može se i razumjeti, ali ako lijekove i proizvode jedne ili druge kompanije promoviraju internisti ili onkolozi, to baš i nije isto.
AMSI
