Slučajni putnik, turist ili netko neupućen u hrvatsku povijest iz sredine 1990-ih godina, da se u nedjelju našao u Kninu mogao bi pomisliti da je država Izrael imala velik, ako ne i presudan, utjecaj na tijek operacije kojom je oslobođen znatan dio Hrvatske i koja je de facto značila kraj rata. U govorima cijelog državnog vrha na obilježavanju operacije Oluja, predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te šefova Sabora i Vlade Gordana Jandrokovića i Andreja Plenkovića, poseban dio posvećen je bio Izraelu, suradnji Hrvatske i Izraela te dobrim odnosima dviju zemalja koji će u budućnosti biti još i bolji



Izraelski dužnosnici bili su posebni gosti na svečanosti, koje se u govorima posebno pozdravljalo, a više su čelni ljudi Hrvatske pričali o nabavci 30 godina starih aviona F-16 za 500 milijuna dolara od Izraela nego o, primjerice, uspjesima koje su hrvatski piloti u MiG-ovima 21 postigli tijekom same operacije Oluja. A takvih je uspjeha bilo toliko da ih je teško nabrojati na jednom mjestu i bez njih bi bio upitan uspjeh cijele operacije.


Treba se samo sjetiti da bez preciznog uništavanja neprijateljskih repetitora, oklopnih vozila, skladišta oružja, aerodroma Udbina i drugih ciljeva cijela operacija ne bi ni izbliza tekla tako brzo kako je tekla. No, državnom vrhu je bilo važnije naglasiti dolazak izraelskih dužnosnika na proslavu i prelet dva izraelska borbena aviona F-16 iznad Knina, nego istaknuti ulogu hrvatske avijacije u ratu i Oluji.

>>> Selak: U Oluji smo bili toliko precizni da Srbi i danas misle da su ih napadali Amerikanci


S obzirom da izraelske vojne snage nisu sudjelovale u Oluji, dapače, Hrvatska i Izrael '95. još nisu bili uspostavili ni diplomatske odnose iako nas je Izrael priznao 1992., nije bilo nekog posebnog razloga naglašavati prijateljstvo s tom zemljom tijekom proslave Oluje. Očito je bila riječ o tome da su najviši državni dužnosnici željeli iskoristiti sjećanje na najveću operaciju Domovinskog rata kako bi se još malo pohvalili nečime što oni nazivaju odličnim poslom, a to je kupovina izraelskih borbenih aviona, te da se još malo dodvore novom 'najboljem strateškom partneru'.





Doduše, još uvijek nije potpisan ugovor o toj kupnji, iako je Vlada odluku o tome donijela krajem ožujka, ali to se smatra gotovom stvari. Objašnjenja gdje je zapelo s ugovorom, naravno - nema.


Je li svečanost tijekom koje se sjećamo najveće pobjede u Domovinskom ratu, ali i onih koji su životima platili našu slobodu, mjesto i vrijeme za prikupljanje političkih poena? Ne bi trebalo biti, ali nažalost često je tome bilo tako, pa i prošle nedjelje u Kninu. Kad se zbog samoreklamerstva pobjedničku Hrvatsku vojsku gura u drugi plan, ostaje gorak okus, jer na taj dan ništa ne bi smjelo zasjeniti branitelje.

>>> Evo kako je pobjednička Hrvatska vojska u samo pet dana slomila neprijatelja i oslobodila trećinu svojeg teritorija


Nitko ne spori da treba graditi dobre odnose sa svima, a od suradnje s Izraelom Hrvatska može imati mnogo koristi, no pitanje je mjesta, vremena i načina. Knin, 5. kolovoza, tako da se zasjenjuje spomen na branitelje koji su oslobodili Knin i ostatak Hrvatske - nije pravi način.





tportal