„Neka cijeli ovaj svijet Još sja u suncu, neka naša djeca sva, postanu sretna…“


Hoće li biti sretni, ovisi i o nama. Neke megalomanske kompanije i pojedinci, u gramzivom lovu na profit su spremni na sve. Tako gore i Sibirska šuma već tjednima, Amazonija također, a sve je izgleda, ( u stvari sama logika govori), podmetnuto. Jer ne znam kako da gore šume koje skoro nikada nisu, s toliko vlage i močvare. Ali uz neke potpaljivače, gori sve, tako da ovo ne čudi. Čudi pohlepa pojedinaca koji smatraju da je zbog kratkoročnog profita i osobnog probitka dozvoljeno uništavati prirodna bogatstva. Ne samo bogatstva, to rade već stotinama godina, ali ovo su bogatstva i neophodni resursi za život i opstanak. Naravno da možda, samo možda, oni pa i njihova djeca neće jako osjetiti promjene jer i ako počnu, oni imaju sredstva živjeti udobno bilo gdje. Ali njihovi potomci ne mogu niti jesti novac ni zidove, niti uživati u korištenju blagodati bogatstva ako planeta bude spaljena ili poplavljena. Čemu onda?

Ali, pokušajmo krenuti od sebe. Jer mi ne možemo pomoći ni Sibiru ni Amazoniji. Možemo pokušati popraviti život i klimu u našem malom mikrokozmosu. Pokušajte od malih stvari. Ne kupovati previše hrane koja će se bacati. Također i kuhati koliko ćete doista pojesti. Uzimajte vrećice samo kada baš morate. U nekim dućanima imaju eko vrećice, plaćaju se, ali ih možete opet ponijeti. Nosite svoje vrećice i torbe za namirnice i ne kupujte vrećice ako baš ne morate. One koje i imate, koristite više puta, pa ih onda bacite u plastiku. Razdvajajte otpad, nije istina da sav završi na istom mjestu. Promućurni su naši poglavari na više razina i sigurno ne bacaju čistu zaradu. Možda se nekada negdje i dogodi to, ali ne dajte da se linijom manjeg otpora i vi navučete na te priče. Odvajajte, ako ništa, bolje ćete se osjećati!

Na nivou Hrvatske je pokrenuta akcija sadnje stabala 25., 26. i 27.10.2019. Osobno planiram podržati tu akciju. Negdje ću posaditi drvo sigurno. Jučer sam posadila grm u dvorištu, a čekam samo da vidim odaziv.
Kažu da se može ići i u gradsku upravu i tražiti da se posadi drvo. Moraju odgovoriti. Bilo bi lijepo da grad organizira mjesta gdje bi građani mogli saditi drveće. Pa na primjer, kao što sam pričala da bi u Svačićevoj bilo lijepo u otocima između cesta ili i tamo do parkirališta imati drvored, neka kažu koju vrstu drveća i na koji razmak, ili čak bi mogli napraviti rupe u koje će se saditi. Na primjer, Paulovnija, drvo koje brzo raste i daje veliku količinu kisika. Pravi lijep hlad i jako brzo raste. Drvo je lagano i svijetlo, koristi se od brodogradnje do namještaja, a energetske je vrijednosti poput ugljena. Inače se sječe nakon cca 8-10 god, ali opet raste iz istog panja. Ima cvijet koji se koristi u farmaciji, a med je zdrav i svijetao poput bagremovog. Naravno, bilo koje drveće je dobro. Mogu to biti i voćke. Na primjer negdje uz Savu, na nekim livadama, uz brzu cestu. Orasi su na primjer veliki i lijepi, ali ne smiju biti blizu kuća i prometnica zbog korijenja, ali negdje dalje, zašto da ne. Čak tako jak korijen drži zemlju i ne da da se odroni.
U Zagrebu će se dijeliti i donirati sadnice, kao i prodavati po povoljnijim cijenama za ovakve akcije.

Zato apeliram na Grad da što prije kontaktira Mjesne zajednice, kao i  Komunalac i donese plan gdje i što bi bilo poželjno da se posadi u gradu u dane te akcije. Jer i vaša djeca trebaju i trebat će kisik, a sigurno se ne bi željeli odreći automobila i sličnih stvari koje se podrazumijevaju danas. Međutim, ako želimo zdravu djecu i ljude, nešto treba učiniti, a ovo je „ Mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo!“

Vjerujem da ćete i vi podržati ovu akciju.

O ružnim stvarima koje nam zagađuju svakodnevnicu ne želim. Svaki dan se sve češće pitam u kakvom svijetu mi to živimo? Znam da je kroz povijest uvijek bila ta amplituda da je loše, pa gore, pa onda dođe netko i krene na bolje, dođe do procvata i dobrostanja. Onda se to naravno nekome ne svidi, pa krene potkopavanje svega i opet zlo i naopako. Čini mi se da su ti periodi s napretkom sve kraći, ali kao što se uništava klima, tako se bojim da se sve uništava. A moglo bi biti tako lijepo i jednostavno. Naravno, valjda mi ovdje na Balkanu baš volimo takve periode, pa isplivaju …..  I rade što hoće. Nadam se doista ne i do kada hoće!

Kuhati se mora, a recepti su onako, poluljetni, polujesenski. Najavljuju grozno vrijeme idući tjedan, vjerujem da ćemo brzo svi plakati za suncem i vrućinama. Vidjet ćemo.

Namaz od patlidžana


Probajte nećete požaliti. To je sve što mogu reći!

Jednostavno.

SASTOJCI:

500g patlidžana

2 režnja češnjaka

5 žlica maslinovog ulja

2 žlice namaza od kikirikija ili sitno sjeckanog kikirikija sa i žličicom maslaca

1 žlica nasjeckanog vlasca

1 žlica nasjeckanog peršina

sol, papar

PRIPREMA:

Patlidžane narezane na kolute ispeći na tavi na žlici ulja. Usitniti u blenderu i dodati protisnuti češnjak, vlasac, peršin, sol i papar.
Lagano dodati maslinovo ulje da dobijete kremastu smjesu. Na kraju umiješati kikiriki. Servirati na prženom kruhu (baguettima).

Torta s makom i limunom




Prekrasna kombinacija za one koji vole mak. Vrijedi riskirati i probati. Nije komplicirana za napraviti, izgleda lijepo i bez puno ukrašavanja.

SASTOJCI: ( za kalup fi 26 ili 28)

Za biskvit:

1 žličica sode bikrbone

4 jaja

150 g mljevenog maka

180 g brašna

150 g maslaca sobne temperature

2 dl mlijeka

Za kremu:

270 g maslaca

300 g šećera

naribana korica 3 limuna

6 jaja

8 g želatine

3 dl slatkog vrhnja

1 šlagfix

šećerni sirup:

1 dl vode

100 g šećera

PRIPREMA:

Prvo istopite šećer u vodi za sirup. Neka kratko prokuha, pa sklonite s vatre da se ohladi. U zdjeli mutite maslac sa šećerom. Dodajte jedan po jedan žumanjak i umiješajte. Brašnaste sastojke pomiješajte, dodajte prstohvat soli. U smjesu s jajima dodajte malo mlijeka pa onda naizmjenično dodajte brašnaste sastojke i mlijeko. Kada ste sve izmiješali, umutite čvrst snijeg od bjelanjaka i dodajte lagano lopaticom. Pecite u već zagrijanoj pećnici na 180°c oko 25 min. Provjerite čačkalicom da li je pečen. Pustite da se ohladi dok pripremite kremu. Limun, najbolje nešpricani, ako nemate neki bio ili niste sigurni, potopite ga 5 min u ključalu vodu sa žlicom sode bikrbone. Zatim dobro isperite i istrljajte koru. Za kremu, naribajte sitno koru 3 limuna i iscijedite 1,2 dl soka limuna. Želatinu namočite prema uputstvu. Jaja, sok limuna, šećer i koricu kuhajte na pari da se zgusne. Kada je gusta skinite s vatre pa dodajte po komad maslaca i svaki dobro umiješajte žicom. Otopite želatinu na laganoj vatri, dodajte toploj smjesi s jajima. Odvojite dobrih 5-6 žlica kreme ( lemon curd ) za premaz na vrhu torte. Umutite vrhnje za šlag, ako je pravo, mliječno, treba vam kremfix, za biljno ne treba. Polako žicom umiješajte u kremu od limuna, već dobro ohlađenu na sobnu temperaturu. Biskvit malo poravnajte ako treba, pospite slatkim sirupom, pa stavite obruč oko biskvita. Ulijte limun kremu i poravnajte. Hladite cca 2 h pa onda premažite sa dijelom limun kreme koji ste odvojili. Poravnajte. Ukrasite s vrhnjem za šlag, limunom ili makom. Neka se ohladi još malo i možete poslužiti i uživati u svježini kolača možda malo neobične kombinacije kod nas.