Odlazak na godišnji


Ljetovanje, odlazak na more, obično dugo čekamo i iščekujemo. Tako i ja. Ali evo, dok vi čitate, možda se i kupam!
Prošli tjedan me je doista jako rastužila vijest da našeg morskog vuka više nema. Odrastala sam uz njegove pjesme, obilježile su naše živote jer su odgovarale u svim prigodama. Pape, Galeb, Magdalena, mnoge tužne, životne, a i vesele poput Nadaline, bile su dio naših života, dio nas. Ostaju nam u naslijeđe, da ih i dalje slušamo i u njima uživamo i da naš Oliver živi u njima i sa nama. Sve je ovaj tjedan već rečeno, ali valjda svi osjećamo potrebu da se s njim nekako oprostimo. Eh, moj galebe…

Inače, ove godine imamo zanimljivo ljetovanje, plan je bio jedan, realizacija će biti nešto drugačija. Svejedno, avantura je počela.

Grad koji mi je već prirastao srcu je Šibenik. Predivna kulisa koja nije devastirana turizmom, jer je do nedavno to bio radnički grad i nije ni imao neke turiste. Naravno kompleks Solaris, jedan od najljepše uređenih kompleksa hotela na Jadranu, je dio za sebe. Sam grad je do prije dvije-tri godine bio uspavan, sa nekoliko šetača i jedina vreva je bila u vrijeme Dječjeg festivala.

[gallery columns="7" ids="119535,119536,119537,119538,119539,119540,119541"]

Inače, ništa. Sada je otkriven, turista je puno, ali ne onoliko kao u Vodicama na primjer, da ne možete hodati. Baš dovoljno. Uređuje se, ali ne devastira. Ima još puno mjesta za pomak na bolje. Uličice su kao labirint, nećete se izgubiti, ali nikada skoro niste sigurni gdje ćete izaći. Tvrđave su uređene, na dvije su i pozornice za koncerte i predstave i to je prekrasan doživljaj. Pijaca je dosta povoljna, za Dalmaciju, riba tako-tako, ali odličan je izbor. Sve trgovačke lance imate na ulazu u grad i nije problem kupiti sve što vam treba. Plaža u gradu je uređena, ali tu se ulijeva Krka pa je voda hladna i dosta duboka. U okolici ima dosta plaža, a na Jadriju vozi brodica sa rive. Meni je Jadrija predivna. Na plaži su još one stare kabine za presvlačenje sa raznobojnim vratima, a kuće u šumi su sakrivene od pogleda i prekrasne. Utvrda Sv. Nikole na ulazu u kanal se može obići brodicom, nekada se moglo i pješice ali su sada to onemogućili. To je van serijski objekt, meni uvijek padne na um da se tamo napravi velika kockarnica za jahtaše, u stilu agenta 007, gore restoran pod zvijezdama, ekskluziva. Jer tamo zbog prilaza i površine nikada neće biti moguć masovni turizam, tako da bi ovo, čini mi se, bilo jedno od rješenja. Samo ja onda nikada to ne bih više obišla.

Jedan od naših bisera, Skradin je nedaleko od Šibenika, a tako je lijep i uređen gradić da ga svakako treba obići. O slapovima Krke ne treba ni pričati. To je nešto prekrasno. Ostavlja bez daha. Kao i cijena ulaznice koja je povišena ove godine. Kako volim da se priroda čuva, ne smeta mi da je ljeti skupo, jer masovni obilasci sigurno nisu dobri za Nacionalne parkove i prirodu. Međutim, mislim da bi morali imati u ostalom dijelu godine povoljnije cijene i to posebno za nas domaće. Ne bi bili jedini koji imaju tako uređene cijene, a nama je svejedno opet skupo i otići i obići ih, tako da ne bi ništa izgubili. Možda bi bilo malo više posjeta, ali u vrijeme kada nisu gužve, pa to nije ni loše za prihodovnu stranu. Ja sam bila davno, ali bih voljela opet obići. Međutim kada je za nas četvero bilo 800 kn bilo je ili to puno i imali smo izbor: slapovi ili 3 dana mora, a sad je još skuplje, pa opet računamo. Zato, smanjite cijene pa vam možda dođemo za neke praznike u proljeće ili jesen.

Toplo vam preporučam obilazak Šibenika i okolice, nećete se razočarati!

Pašta fažol (dalmatinski grah s tjesteninom)


Fažola, graha, imate puno vrsta, najčešći i najpovoljniji, obično je trešnjevac, šareni grah, popularan je i tamni "meksički" (kidney), a najcjenjeniji, barem u Slavoniji, kukuruzar. Koji god da izaberete, nećete pogriješiti, jedino na što morate paziti je duljina kuhanja, jer mladi se kuha kraće a stariji duže. Tako vrijeme kuhanja ne možete uvijek odrediti unaprijed, najbolje češće promiješate a dok zrna "zveckaju", ne morate ni probati, kad su teška i velika, probajte, da se ne raskuhaju.

Srednje zahtijevno.

SASTOJCI:

300 g graha

100 g slanine (pancete)

1 veća glavica crvenog luka

2 režnja češnjaka

2 mrkve

1 krumpir

1 korijen peršina i par grančica lista

malo celerovog korijena

1 žličica crvene mljevene paprike

malo papra

1 lovorov list

1 žlica Vegete

1 žlica brašna

150 g kuhane sitnije tjestenine (ako slučajno naspete malo više vode, možete tjesteninu kuhati pred kraj cca.10 min, u grahu, pa će pokupiti tekućinu ).

PRIPREMA:

Grah ostavite preko noći u hladnoj vodi, a ako zaboravite, ulijte hladnu vodu u posudu za kuhanje, dodajte grah, stavite da prokuha, kuhajte 10-tak min.

Ocijedite grah (tako i onaj od "sinoć"), pa ulijte opet hladne vode (oko 1,5l), dodajte slaninu u komadu i sitno nasjeckani: luk, mrkvu, korijen peršina, celera i protisnuti češnjak kroz presu i lovorov list. Kuhajte oko 1h, pa dodajte sitno nasjeckani krumpir, Vegetu i u malo vode razmućeno brašno i papriku. Pred kraj dodajte tjesteninu, papar i sitno sjeckani list peršina.

Po želji možete kuhati i bez slanine (posni grah), ili praviti pravu zapršku (pogledajte u Grah sa suhim mesom).

Rustikalni dalmatinski keksi


Nekada su se jeli keksi poput ovih. Tvrdi su, idealni za čaj, aromatični i dugotrajni. Jeftini, da ne zaboravim.

Vrlo jednostavno:

SASTOJCI:

320 g brašna

175 g šećera

1 dl maslinovog ulja

malo praška za pecivo

1 dl ( muškatnog ) bijelog vina

10 g sjemenki anisa ( cvjetića lavande )

1 žl likera od anisa ili ruma

1 jaje

1 vanil šećer

PRIPREMA:

Pomiješajte brašno i šećer s praškom za pecivo pa polako stalno kuhačom miješajući ulijevajte vino i ulje, pa dodajte anis i liker. Dobro promiješajte. Razvaljajte tijesto na debljinu oko 3 mm i premažite razmućenim jajetom. Režite cik-cak nožićem na kvadratiće, da nemate otpada, pa slažite na papirom obložen lim. Izbockajte ih vilicom. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 15 min, dok ne porumene. Kada se ohlade pospite ih vanilin šećerom i poslužite ili spremite u dobro zatvorenoj metalnoj kutiji.