U pokušaju stjecanja konkurentske prednosti Sjedinjene Države i dalje dižu uzbunu zbog kineske tehnologije kompanija Huawei i ZTE, koje se optužuje da su „stvarna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenim Državama i svima u svijetu“. Novo izvješće istražnog tima američke obavještajne komisije navodno je „otkrilo uznemirujuće detalje o ciljevima koji se skrivaju iza 5G tehnologije i poslovanja telefonskih kompanija“.

Američki obavještajni istražitelji tvrde da kineske obavještajne agencije i Komunistička partija već duže vrijeme surađuju s tehnološkim divovima. Ovako uopćeno tumačenje bi se moglo i prihvatiti, obzirom da sve zemlje koje imaju visokorazvijeni IT sektor surađuju s vlastitim kompanijama, ali u različitom opsegu i područjima. Međutim, ova optužba traži pojašnjenje.

Istražni rad nazvan “Istražno izvješće – Pitanja američke nacionalne sigurnosti koja su otvorile kineske telekomunikacijske tvrtke Huawei i ZTE” započeo je još 2012. i proizveo oko 50 stranica dosjea koji sadrže sve strahove američkih službi. Objava ovog izvješća je pokrenula i bezbroj pravnih postupaka usredotočenih na, također navodnu, „vjerojatnu krađu intelektualnog vlasništva, patenata i tehnološke robe proizvedene u Kini“.

Na temelju tih podataka je bivši načelnik Obavještajne komisije rekao kako je cilj Pekinga „tehnološka dominacija unutar dvadeset prvog stoljeća“. No, to kažu i vlasti u Pekingu i nije jasno što se tu trebalo istraživati više od sedam godina.

Kina radi ono što su SAD radile nakon Drugog svjetskog rata, ali je Peking opasniji


Analiza Mikea Rogera kaže kako kineski čelnici pokušavaju oponašati ono što su Sjedinjene Države učinile nakon Drugog svjetskog rata.

Naime, za SAD je problem što su danas strategije Kine usmjerene na ulaganja u razvoj informatike i grananje preko perifernih tvrtki koje služe za upravljanje i kontrolu resursima. U prošlosti je prevlast Sjedinjenih Država u ovom sektoru raznim američkim upravama donijela ne samo vojnu i političku prednost, već i globalno vodstvo, te moć da vrše diplomatsku i ekonomsku prisilu.

Za sada nema naznaka da Kina namjerava vršiti diplomatsku i političku prisilu, dok u ostalom dijelu Rogersove riječi otkrivaju stvarnost kineskih IT divova.

Međutim, proboj Kine u poslovanju za američke obavještajne službe koje su sastavile ovo izvješće znači da “Kina predstavlja značajan diplomatski, politički i vojni izazov”, te da je “do prije nekoliko godina bilo teško gledati na Peking kao konkurenciju Sjedinjenim Državama, jer Kina nije imala globalni ekonomski utjecaj ni kapacitet Amerikanaca”.

“Danas se, kako se čini, scenarij promijenio, a razlog za ovu metamorfozu uglavnom je posljedica kineskog eksponencijalnog gospodarskog rasta koji se ne smije podcijeniti”, stoji u izvješću.

Tijekom intervjua sa Studijskim centrom Belfer na Sveučilištu Harvard, Mike Roger otkriva pozadinu kontrole Komunističke partije nad stanovništvom.

„Poticanje kupnje karata za zrakoplove i vlakove pomoću tehnoloških aplikacija na mobilnim telefonima i računalima korisno je za praćenje kretanja mase, pojedinaca i njihovih obitelji“, tvrdi Mike Roger.

Tijekom intervjua sa Studijskim centrom Belfer Roger je govorio o zabranama koje se izriču nekim građanima Kine da napuste zemlju, posebno studentima, te o tome „kako država upravlja osobnim odnosima svojih građana kako bi ih držala pod utjecajem komunističke ideologije“.

Još 2016. godine je London, koji je bio prva prijestolnica u svijet u kojoj je svaki kvadratni metar pod nadzorom kamera, upozorio kako je samo u Šangaju oko 140 milijuna kamera, a 2020. godine će ih biti gotovo 500 milijuna, što je u postotku 2 do 3 po stanovniku.

Izvješće na kraju upozorava na „interne strategije za nadzor lica u gradu i prikupljanje podataka o dnevnim navikama, kao i nemogućnost pristupa međunarodnim serverima i platformama kao što su Google i nekim stranim medijima.

„Tako organizirana opsesivna i tehnološka kontrola u stvarnosti izgleda stvarno kršenje privatnosti i dostojanstva. Koncept koji, međutim, ne bi trebao prenijeti pogrešne poruke“, kaže se u izvješću koje sve ovo povezuje s kompanijama Huawei i ZTE.

Filozof Peng-Chun Chang i ljudska prava


Ali Kini koncept ljudskih prava uopće nije stran. Zapravo, trebalo bi uzeti u obzir da je Peking bio jedan od glavnih aktera u izradi Opće deklaracije o ljudskim pravima, a čini se da je jedini privremeni jaz u usporedbi dviju supersila, koje se trenutno nadmeću na vojno i ekonomski, usmjeren na poštivanje nekih temeljnih međunarodnih pravila.

Kineski filozof Peng-Chun Chang je jedna od najutjecajnijih osoba u izradi postojeće Deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Njegovo je djelovanje bilo presudno u odnosu na članak 2. koji se temelji na osnovnim konceptima “jednakosti i slobode”. Veliki kineski filozof i diplomat snažno je urezao svoju viziju u smislu kako treba djelovati na probleme unutar univerzalizma i kulturnog relativizma.

Misao vodilja mu je bila zaštititi “univerzalni” pogled na ljudska prava, budući da su dominantne i kolonijalne sile tada tvrdile da de facto okupirane  zemlje „nisu dovoljno civilizirane da bi mogle brinuti o zaštiti ljudskih prava“.

Vizionar i vrlo prosvjetljenja osoba Peng-Chun Chang nije imao takve predrasude i u posve drugačijem povijesnom trenutku od danas je uspio dobiti univerzalno proširenje članaka, čime je Kinu svrstao među velike protagoniste u brizi i zaštiti ljudskog života i dostojanstva. Konačno, važno je podsjetiti da je u to vrijeme Kina bila dio od 48 zemalja potpisnica od ukupno 58.

U konkurenciji među civilizacijama izvješće poput onoga kojeg je o kompanijama Huawei i ZTE objavio istražnog tima američke obavještajne komisije ne vrijedi ništa, dok su ono što vrijedi vrlo osjetljive međunarodne diplomatske niti, jer ona daju vjerodostojnost nekoj naciji ili vladi.

U povijesnom i širem aktualnom kontekstu, azijski div apsolutno ne krši temeljne koncepte ljudskih prava. Stoga će se neobjavljeni rat između Sjedinjenih Država i Kine voditi i u području propagande, odnosno nametnutog narativa da su samo SAD sposobne jamčiti svojim građanima i svijetu „zaštitu njihovih temeljnih ljudskih prava“, dok je očito da je ovo izvješće, ali i druga slična, vođeno ekonomskim interesima i novim taktikama nekonvencionalnog strateškog ratovanja.

logično