Svih sedmero izabranih saborskih zastupnika zeleno-lijeve koalicije – Tomislav Tomašević, Sandra Benčić, Rada Borić, Bojan Glavašević, Vilim Matula, Damir Bakić i Katarina Peović – govore za Novosti o glavnim ciljevima svojeg budućeg rada: ‘Borit ćemo se u Saboru, ali drugom nogom ostajemo na ulici’
Mi smo doista učinili čudo – tim je riječima frontmen zeleno-lijeve koalicije Tomislav Tomašević precizno opisao fascinantan izborni uspjeh stranaka okupljenih oko platforme Možemo! Koalicija koja mjesec i pol dana prije izbora na nacionalnoj razini nije u anketama postojala te čiji su aktivisti tada računali na jedan ili dva, a nadali se osvajanju tri mandata, osvojila je sedam zastupničkih mjesta i više od 115 tisuća glasova. Za usporedbu, HDZ je osvojio 603 tisuće. U 45 dana koalicija je sa 0,2 došla na sedam posto potpore građana. Najvidljiviji ljudi koalicije su polučili sjajne rezultate po pitanju preferencijalnih glasova. Tomašević je u 1. izbornoj jedinici osvojio više glasova – 19.627 – nego dosadašnji vođa SDP-a Davor Bernardić i šef zagrebačke SDP-ove filijale Gordan Maras zajedno. Katarina Peović iz Radničke fronte u 8. je izbornoj jedinici s 5698 glasova ubilježila bolji rezultat nego Vojko Obersnel i pojedinačno svi drugi SDP-ovci u toj jedinici, osim Peđe Grbina. Uspjeh je tim spektakularniji kada se u obzir uzmu resursi kojima je nova opcija raspolagala u kampanji: njena prosječna donacija bila je 20 puta manja od prosječne donacije HDZ-u. Četiri članice koalicije – Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica i Radnička fronta – čak nemaju ni vlastiti uredski prostor. A ni tih sedam mjesta u Saboru ne daje pravu sliku veličine poduhvata. Zbog povoljnije izborne geografije i raspodjele mandata Domovinski pokret Miroslava Škore je s 11,07 posto glasova osvojio 16 mandata, više nego dvostruko u odnosu na koaliciju, kojoj su za nekoliko tisuća glasova izmaknuli osmi, deveti, pa i deseti mandat.
Navedeno budi nadu da je 5. srpnja zaista označio ‘početak gradnje nove Hrvatske za 21. stoljeće’, kako je u izbornoj noći rekao Tomašević. Tim više što ovaj rezultat nije pao s neba, nego je, uz propadanje SDP-a, rezultat dugogodišnjeg upornog rada. Treba, međutim, imati u vidu da ozbiljna borba tek počinje. Pred koalicijom stoje znatni izazovi koje treba paralelno savladavati: od neiskustva u formalnoj politici do izgradnje organizacije diljem zemlje. Tomašević je najavio kako će koalicija u Saboru ‘biti oporba kakvu HDZ nikad nije vidio’. Borbenost, stručnost i integritet otvaraju mogućnost da se, bez obzira na malobrojnost, zeleno-lijeva koalicija nametne kao vodeća opozicijska snaga, baš kao što se to dogodilo u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Uostalom, nakon izbornog potopa SDP će se naredno vrijeme baviti sam sobom, a kriza u idejno i kadrovski opustošenoj stranci ne može biti riješena tek izborom nove liderice ili lidera. Pa ipak, Tomašević nastupa hladne glave.
- Sabor je novo iskustvo za sve u našem klubu, osim za Bojana Glavaševića. Nekolicina nas ima iskustva iz zagrebačke Skupštine, neki ni to. Bit će potrebno vrijeme da se uhodamo u saborski rad. Međutim, već smo pokazali da se i s malo zastupnika može napraviti puno. HDZ je džuboks za afere, a mi ćemo im biti za vratom - kaže Tomašević.
Iskustvo iz Skupštine pokazuje da vladajući redovno dnevni red i dinamiku rasprave koriste kako bi se bavilo pojedinostima i istovremeno izbjegao razgovor o ključnim pitanjima, upozorava Peović.
- Taj scenario znači da se bavimo, recimo, bojom kontejnera. Istovremeno je frustrirajuće da ne možete odlučivati o tome kako se odvija javna nabava i uvlače interesne skupine, kako se događa outsourcing usluga i angažiraju agencijski radnici. Pretpostavljam da je slično u Saboru. Zato je najvažnije izaći iz diktata dnevnog reda vladajućih. Treba raspravljati o temi, ali i ukazivati na to da rasprava često maskira bitna pitanja. Naravno, jako je teško nametati politike kada ste opozicija. Pa ipak, radnici su RF prepoznali kao svoj glas u Saboru, obraćaju nam se s problemima i mi ćemo ih iznositi - objašnjava Peović.
Koaliciji će pri upoznavanju s procedurama u Saboru svakako pomoći Glavaševićevo iskustvo.
- Postoji ogroman prostor za podnošenje zakonskih prijedloga, no glavna uloga opozicijskog zastupnika jest da bude javni tribun. Istina, teško je to raditi, a istovremeno izbjeći dojam da samo pričate priče. Drugo, postoje relativno rijetke situacije u kojima i kao opozicija možete utjecati na određena kadrovska pitanja. Dva uspješna primjera su imenovanje Gorana Selanca u Ustavni sud i Antonije Petričušić u Nadzorni odbor HRT-a - kaže Glavašević, ističući da bi s obzirom na slabost SDP-a zeleno-lijeva koalicija mogla preuzeti koordinacijsku ulogu cijele progresivne opozicije i njene agende, ‘no to je ogroman izazov’.
Što se konkretnih tema koje će koalicija forsirati tiče, među prioritetima su sigurno zakon o obnovi nakon potresa te naredni paket pomoći radnicima, koji će izvjesno biti nužan na jesen, kada se posve ispolje posljedice krize uzrokovane koronavirusom.
- Inzistirat ćemo da se odmah nakon konstituirajuće sazove izvanredna sjednica Sabora te da se počne raditi na zakonu o obnovi Zagreba te pogođenih susjednih županija. Želimo da zakon ne ide u hitnu nego u redovnu proceduru kako bi se raspravila najbolja rješenja. Nije svejedno kakav će se nadzorni financijski okvir postaviti. Bez zakonskog okvira odbijaju raditi građevinari i dimnjačari. Građani nemaju toplu vodu, a na jesen neće imati ni grijanje ako se to ne riješi - kaže Sandra Benčić, koordinatorica platforme Možemo!, i dodaje kako će se paralelno pripremati prijedlog paketa pomoći privredi, koji bi se orijentirao ‘prema radnicima, obrtnicima, ljudima koji žive od vlastitog rada’.
- Pomoć treba isplatiti direktno radnicima, a ne poslodavcima. Imali smo situacije da novac dobivaju kladionice i drugi dobitaši, bez da su imali obavezu neotpuštanja radnika. To je neprihvatljivo. Potpore poslodavcima trebaju biti namijenjene restrukturiranju poduzeća, a pomoć biti vezana uz obvezu zelene transformacije. Treba poticati prelazak na nove tehnologije kako bi se produktivnost povećavala tako, a ne devalvacijom plaća, i poticati prelazak na obnovljive energije te ulaganje u radnike i uvjete rada. Svakako ne treba poticati povećavanje temeljnog kapitala ili kupovanje vila i jahti, što se događalo, jer državne investicije nisu vezane uz pitanja dobiti. Ideja je da se potiče reinvestiranje - dodaje Benčić.
Rada Borić, izabrana zastupnica Nove ljevice, napominje da se treba baviti i problemima novog, prekarnog radništva: u Hrvatskoj čak 90 posto novozaposlenih sklapa ugovore na određeno vrijeme. Ističe i da će kao feministkinja inzistirati na donošenju novog Zakona o pobačaju, za što je rok istekao još u veljači 2019.
- Trebamo suvremeni zakon, bez dodataka kao što su priziv savjesti ili obaveza konzultiranja za žene. Treba vidjeti i što je s građanskim odgojem. Svakako ću nastojati gurati rodni proračun. ‘Gender budgeting’ znači da u proračunu možete vidjeti koliko se sredstava troši za, primjerice, obavezne ginekološke preglede, a koliko za prevenciju raka testisa. I pitanja poput prometa su rodno osjetljiva. Ako su tramvajske stanice daleko od vrtića, to znači da će žene, koje uglavnom vode djecu u vrtiće, gubiti vrijeme. Također, država je sto puta spašavala brodogradilišta, ali nikada takozvanu žensku industriju. Ne možete nejednako ulagati u ‘muške’ i ‘ženske’ poslove - ističe Borić.
Kao treći na listi u 1. izbornoj jedinici u Sabor je ušao i matematičar Damir Bakić, profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i jedan od osnivača platforme Možemo! Kao naročito važnu ističe temu obrazovanja.
- Obrazovanje postaje sve više nedostupno, a nejednakosti generirane manjkavim ili nedostupnim obrazovanjem s vremenom će postajati nepremostive. Zato je obrazovanje temeljna društvena zadaća. Pogledajte koliko se svijet ubrzao i promijenio: tko je prije 20 godina mogao zamisliti da će društvene mreže – nešto što tada nije ni postojalo – presudno utjecati na političke procese kao što su Brexit ili američki izbori. Za dvadeset godina živjet ćemo u potpuno drugačijem okruženju, i gospodarstvenom i kulturnom. Ne možemo jamčiti da ćemo pogoditi znanja ili teme koje će tada biti važne, ali sigurno možemo građane opskrbiti alatima da taj novi svijet razumiju i razviju sposobnost kritičkog razmišljanja. To je ključno, jer je obrazovanje nužan uvjet toga da budemo akteri, a ne samo objekti događaja - kaže Bakić.
Navedenoj listi ciljeva i konkretnih politika Tomašević će dodati i izmjenu zakonodavstva kako bi bilo lakše pokrenuti referendume na lokalnom nivou, promjenu ‘lex šerifa’ te ograničenje broja uzastopnih mandata za lokalne čelnike. Kao interese RF-a Peović će navesti izmjene Zakona o radu, uvođenje Zakona o porijeklu imovine te utjecaj na reforme poreznog sistema. Svi sugovornici, međutim, ističu da se koalicija o prioritetima treba usuglasiti te da neće biti soliranja.
S obzirom na to da će u ovom sazivu Sabora, bez obzira na izborni podbačaj Škorinog DP-a, biti snažno zastupljena ekstremno nacionalistička, a preko Mosta i klerikalna desnica, zadatak koalicije svakako će biti i borba protiv napada na prava žena i manjina.
- Budite sigurni da ćemo se čvrsto suprotstaviti govoru mržnje i svima koji napadaju srpsku i druge manjine te njihove predstavnike. S manjinskim zastupnicima ćemo surađivati, bez obzira na to što ćemo mi biti opozicija, a oni dio vlasti. Izvrgavat ćemo nacionalističku desnicu ruglu, pokazati koje su to karikature i prikaze iz noćnih mora, kako bi rekao Edo Majka - poručuje Vilim Matula, ugledni kazališni glumac, aktivist i zastupnik platforme Možemo!
Benčić dodaje kako će koalicija uz otpor prijedlozima konkretnih gospodarskih i privrednih politika nastojati rastočiti bazu tvrde desnice.
- Ta će baza vidjeti da oni nemaju sadržaj osim par svjetonazorskih pitanja na kojima grade karijere političkih poduzetnika - kaže ona.
Vrijedi se prisjetiti kako se čitav doprinos Zlatka Hasanbegovića zagrebačkoj Skupštini svodio na preimenovanje Trga maršala Tita.
- Oni nemaju nikakvih ideja kako poboljšati kvalitetu života, naročito u podrazvijenim dijelovima zemlje. Zato je ključni cilj taj da ih raskrinkamo - dodaje Benčić.
Ulazak ljevice u parlament ne znači njen raskid s aktivizmom, ističe Matula.
- Borit ćemo se putem saborske pozornice protiv svih klijentelističkih i drugih društveno štetnih interesa HDZ-a. No drugom nogom ostajemo na ulici te ćemo, ako će biti potrebno, organizirati i prosvjede. Uostalom, u tome imamo već desetljeća iskustva, a vidljivost u Saboru nam samo pomaže - dodaje on.
Čini se da je rezultatom ovih izbora ljevica dobila priliku da izađe iz defenzive, kakvu nije imala barem tri desetljeća, otkako ova država postoji. Plan koalicije je da se ovaj uspjeh iskoristi kao zamah za upečatljiv rezultat na lokalnim izborima 2021., uključujući trku za zagrebačkog gradonačelnika, ali i nastup od Dubrovnika preko Rijeke do istoka zemlje. U DNK koalicije spada i ideja da političke probleme treba rješavati što bliže građanima. Izgradnja lokalnih podružnica bit će sada lakša, već i zato što se politički rad stranaka zastupljenih u Saboru financira iz državnog proračuna. Potom bi se temeljem rezultata na lokalnim izborima ljevica snažno etablirala na narednim parlamentarnim izborima. O otvorenosti javnog prostora govori i to da su posljednjih dana zahvaljujući učestalim gostovanjima predstavnika koalicije u mainstream medijima odjednom postali prihvaćeni lijevi pogledi na društvene probleme, dok su ekstremno desni mediji započeli uobičajenu hajku.
Bitka za novu i bolju zemlju koju najavljuju ipak će biti teška i dugotrajna. Među teškoćama je i očuvanje ideološki donekle raznorodne koalicije. Kampanja je pokazala određena razmimoilaženja unutar koalicije. Da proces postizanja unutarnjeg konsenzusa nije uvijek najlakši, upozorio je iz vlastitog iskustva u čestitarskom pismu i Luka Mesec, koordinator slovenske Levice. Međutim, ovih sedam mandata nisu samo znatan kapital, nego i ogromna odgovornost. Lijevo-zelena koalicija nije uobičajena nova politička opcija – to je povijesna šansa za izgradnju suvremenijeg i pravednijeg društva, koju bi bilo nepametno ugroziti sektašenjem s bilo koje strane. Akteri su izvjesno toga svjesni: premda se koalicija sigurno treba graditi i sazrijevati, vodstvo i aktivisti ove opcije – pokrenute ‘od nule’ – već sad su pokazali više političke vještine i razumijevanja društvene realnosti nego brojni ugledni i desetljećima prisutni političari etabliranih stranaka.
portalnovosti
Mi smo doista učinili čudo – tim je riječima frontmen zeleno-lijeve koalicije Tomislav Tomašević precizno opisao fascinantan izborni uspjeh stranaka okupljenih oko platforme Možemo! Koalicija koja mjesec i pol dana prije izbora na nacionalnoj razini nije u anketama postojala te čiji su aktivisti tada računali na jedan ili dva, a nadali se osvajanju tri mandata, osvojila je sedam zastupničkih mjesta i više od 115 tisuća glasova. Za usporedbu, HDZ je osvojio 603 tisuće. U 45 dana koalicija je sa 0,2 došla na sedam posto potpore građana. Najvidljiviji ljudi koalicije su polučili sjajne rezultate po pitanju preferencijalnih glasova. Tomašević je u 1. izbornoj jedinici osvojio više glasova – 19.627 – nego dosadašnji vođa SDP-a Davor Bernardić i šef zagrebačke SDP-ove filijale Gordan Maras zajedno. Katarina Peović iz Radničke fronte u 8. je izbornoj jedinici s 5698 glasova ubilježila bolji rezultat nego Vojko Obersnel i pojedinačno svi drugi SDP-ovci u toj jedinici, osim Peđe Grbina. Uspjeh je tim spektakularniji kada se u obzir uzmu resursi kojima je nova opcija raspolagala u kampanji: njena prosječna donacija bila je 20 puta manja od prosječne donacije HDZ-u. Četiri članice koalicije – Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica i Radnička fronta – čak nemaju ni vlastiti uredski prostor. A ni tih sedam mjesta u Saboru ne daje pravu sliku veličine poduhvata. Zbog povoljnije izborne geografije i raspodjele mandata Domovinski pokret Miroslava Škore je s 11,07 posto glasova osvojio 16 mandata, više nego dvostruko u odnosu na koaliciju, kojoj su za nekoliko tisuća glasova izmaknuli osmi, deveti, pa i deseti mandat.
Čvrsto ćemo se suprotstaviti govoru mržnje i svima koji napadaju srpsku i druge manjine te njihove predstavnike. S manjinskim zastupnicima ćemo surađivati, bez obzira na to što ćemo mi biti opozicija, a oni dio vlasti – poručuje Vilim Matula
Navedeno budi nadu da je 5. srpnja zaista označio ‘početak gradnje nove Hrvatske za 21. stoljeće’, kako je u izbornoj noći rekao Tomašević. Tim više što ovaj rezultat nije pao s neba, nego je, uz propadanje SDP-a, rezultat dugogodišnjeg upornog rada. Treba, međutim, imati u vidu da ozbiljna borba tek počinje. Pred koalicijom stoje znatni izazovi koje treba paralelno savladavati: od neiskustva u formalnoj politici do izgradnje organizacije diljem zemlje. Tomašević je najavio kako će koalicija u Saboru ‘biti oporba kakvu HDZ nikad nije vidio’. Borbenost, stručnost i integritet otvaraju mogućnost da se, bez obzira na malobrojnost, zeleno-lijeva koalicija nametne kao vodeća opozicijska snaga, baš kao što se to dogodilo u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Uostalom, nakon izbornog potopa SDP će se naredno vrijeme baviti sam sobom, a kriza u idejno i kadrovski opustošenoj stranci ne može biti riješena tek izborom nove liderice ili lidera. Pa ipak, Tomašević nastupa hladne glave.
- Sabor je novo iskustvo za sve u našem klubu, osim za Bojana Glavaševića. Nekolicina nas ima iskustva iz zagrebačke Skupštine, neki ni to. Bit će potrebno vrijeme da se uhodamo u saborski rad. Međutim, već smo pokazali da se i s malo zastupnika može napraviti puno. HDZ je džuboks za afere, a mi ćemo im biti za vratom - kaže Tomašević.
Iskustvo iz Skupštine pokazuje da vladajući redovno dnevni red i dinamiku rasprave koriste kako bi se bavilo pojedinostima i istovremeno izbjegao razgovor o ključnim pitanjima, upozorava Peović.
- Taj scenario znači da se bavimo, recimo, bojom kontejnera. Istovremeno je frustrirajuće da ne možete odlučivati o tome kako se odvija javna nabava i uvlače interesne skupine, kako se događa outsourcing usluga i angažiraju agencijski radnici. Pretpostavljam da je slično u Saboru. Zato je najvažnije izaći iz diktata dnevnog reda vladajućih. Treba raspravljati o temi, ali i ukazivati na to da rasprava često maskira bitna pitanja. Naravno, jako je teško nametati politike kada ste opozicija. Pa ipak, radnici su RF prepoznali kao svoj glas u Saboru, obraćaju nam se s problemima i mi ćemo ih iznositi - objašnjava Peović.
Koaliciji će pri upoznavanju s procedurama u Saboru svakako pomoći Glavaševićevo iskustvo.
- Postoji ogroman prostor za podnošenje zakonskih prijedloga, no glavna uloga opozicijskog zastupnika jest da bude javni tribun. Istina, teško je to raditi, a istovremeno izbjeći dojam da samo pričate priče. Drugo, postoje relativno rijetke situacije u kojima i kao opozicija možete utjecati na određena kadrovska pitanja. Dva uspješna primjera su imenovanje Gorana Selanca u Ustavni sud i Antonije Petričušić u Nadzorni odbor HRT-a - kaže Glavašević, ističući da bi s obzirom na slabost SDP-a zeleno-lijeva koalicija mogla preuzeti koordinacijsku ulogu cijele progresivne opozicije i njene agende, ‘no to je ogroman izazov’.
Što se konkretnih tema koje će koalicija forsirati tiče, među prioritetima su sigurno zakon o obnovi nakon potresa te naredni paket pomoći radnicima, koji će izvjesno biti nužan na jesen, kada se posve ispolje posljedice krize uzrokovane koronavirusom.
Treba poticati prelazak na nove tehnologije kako bi se produktivnost povećavala tako, a ne devalvacijom plaća, i poticati prelazak na obnovljive energije te ulaganje u radnike i uvjete rada – kaže Sandra Benčić
- Inzistirat ćemo da se odmah nakon konstituirajuće sazove izvanredna sjednica Sabora te da se počne raditi na zakonu o obnovi Zagreba te pogođenih susjednih županija. Želimo da zakon ne ide u hitnu nego u redovnu proceduru kako bi se raspravila najbolja rješenja. Nije svejedno kakav će se nadzorni financijski okvir postaviti. Bez zakonskog okvira odbijaju raditi građevinari i dimnjačari. Građani nemaju toplu vodu, a na jesen neće imati ni grijanje ako se to ne riješi - kaže Sandra Benčić, koordinatorica platforme Možemo!, i dodaje kako će se paralelno pripremati prijedlog paketa pomoći privredi, koji bi se orijentirao ‘prema radnicima, obrtnicima, ljudima koji žive od vlastitog rada’.
- Pomoć treba isplatiti direktno radnicima, a ne poslodavcima. Imali smo situacije da novac dobivaju kladionice i drugi dobitaši, bez da su imali obavezu neotpuštanja radnika. To je neprihvatljivo. Potpore poslodavcima trebaju biti namijenjene restrukturiranju poduzeća, a pomoć biti vezana uz obvezu zelene transformacije. Treba poticati prelazak na nove tehnologije kako bi se produktivnost povećavala tako, a ne devalvacijom plaća, i poticati prelazak na obnovljive energije te ulaganje u radnike i uvjete rada. Svakako ne treba poticati povećavanje temeljnog kapitala ili kupovanje vila i jahti, što se događalo, jer državne investicije nisu vezane uz pitanja dobiti. Ideja je da se potiče reinvestiranje - dodaje Benčić.
Rada Borić, izabrana zastupnica Nove ljevice, napominje da se treba baviti i problemima novog, prekarnog radništva: u Hrvatskoj čak 90 posto novozaposlenih sklapa ugovore na određeno vrijeme. Ističe i da će kao feministkinja inzistirati na donošenju novog Zakona o pobačaju, za što je rok istekao još u veljači 2019.
- Trebamo suvremeni zakon, bez dodataka kao što su priziv savjesti ili obaveza konzultiranja za žene. Treba vidjeti i što je s građanskim odgojem. Svakako ću nastojati gurati rodni proračun. ‘Gender budgeting’ znači da u proračunu možete vidjeti koliko se sredstava troši za, primjerice, obavezne ginekološke preglede, a koliko za prevenciju raka testisa. I pitanja poput prometa su rodno osjetljiva. Ako su tramvajske stanice daleko od vrtića, to znači da će žene, koje uglavnom vode djecu u vrtiće, gubiti vrijeme. Također, država je sto puta spašavala brodogradilišta, ali nikada takozvanu žensku industriju. Ne možete nejednako ulagati u ‘muške’ i ‘ženske’ poslove - ističe Borić.
Kao treći na listi u 1. izbornoj jedinici u Sabor je ušao i matematičar Damir Bakić, profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i jedan od osnivača platforme Možemo! Kao naročito važnu ističe temu obrazovanja.
- Obrazovanje postaje sve više nedostupno, a nejednakosti generirane manjkavim ili nedostupnim obrazovanjem s vremenom će postajati nepremostive. Zato je obrazovanje temeljna društvena zadaća. Pogledajte koliko se svijet ubrzao i promijenio: tko je prije 20 godina mogao zamisliti da će društvene mreže – nešto što tada nije ni postojalo – presudno utjecati na političke procese kao što su Brexit ili američki izbori. Za dvadeset godina živjet ćemo u potpuno drugačijem okruženju, i gospodarstvenom i kulturnom. Ne možemo jamčiti da ćemo pogoditi znanja ili teme koje će tada biti važne, ali sigurno možemo građane opskrbiti alatima da taj novi svijet razumiju i razviju sposobnost kritičkog razmišljanja. To je ključno, jer je obrazovanje nužan uvjet toga da budemo akteri, a ne samo objekti događaja - kaže Bakić.
Navedenoj listi ciljeva i konkretnih politika Tomašević će dodati i izmjenu zakonodavstva kako bi bilo lakše pokrenuti referendume na lokalnom nivou, promjenu ‘lex šerifa’ te ograničenje broja uzastopnih mandata za lokalne čelnike. Kao interese RF-a Peović će navesti izmjene Zakona o radu, uvođenje Zakona o porijeklu imovine te utjecaj na reforme poreznog sistema. Svi sugovornici, međutim, ističu da se koalicija o prioritetima treba usuglasiti te da neće biti soliranja.
S obzirom na to da će u ovom sazivu Sabora, bez obzira na izborni podbačaj Škorinog DP-a, biti snažno zastupljena ekstremno nacionalistička, a preko Mosta i klerikalna desnica, zadatak koalicije svakako će biti i borba protiv napada na prava žena i manjina.
- Budite sigurni da ćemo se čvrsto suprotstaviti govoru mržnje i svima koji napadaju srpsku i druge manjine te njihove predstavnike. S manjinskim zastupnicima ćemo surađivati, bez obzira na to što ćemo mi biti opozicija, a oni dio vlasti. Izvrgavat ćemo nacionalističku desnicu ruglu, pokazati koje su to karikature i prikaze iz noćnih mora, kako bi rekao Edo Majka - poručuje Vilim Matula, ugledni kazališni glumac, aktivist i zastupnik platforme Možemo!
Benčić dodaje kako će koalicija uz otpor prijedlozima konkretnih gospodarskih i privrednih politika nastojati rastočiti bazu tvrde desnice.
- Ta će baza vidjeti da oni nemaju sadržaj osim par svjetonazorskih pitanja na kojima grade karijere političkih poduzetnika - kaže ona.
Vrijedi se prisjetiti kako se čitav doprinos Zlatka Hasanbegovića zagrebačkoj Skupštini svodio na preimenovanje Trga maršala Tita.
- Oni nemaju nikakvih ideja kako poboljšati kvalitetu života, naročito u podrazvijenim dijelovima zemlje. Zato je ključni cilj taj da ih raskrinkamo - dodaje Benčić.
Ulazak ljevice u parlament ne znači njen raskid s aktivizmom, ističe Matula.
- Borit ćemo se putem saborske pozornice protiv svih klijentelističkih i drugih društveno štetnih interesa HDZ-a. No drugom nogom ostajemo na ulici te ćemo, ako će biti potrebno, organizirati i prosvjede. Uostalom, u tome imamo već desetljeća iskustva, a vidljivost u Saboru nam samo pomaže - dodaje on.
Čini se da je rezultatom ovih izbora ljevica dobila priliku da izađe iz defenzive, kakvu nije imala barem tri desetljeća, otkako ova država postoji. Plan koalicije je da se ovaj uspjeh iskoristi kao zamah za upečatljiv rezultat na lokalnim izborima 2021., uključujući trku za zagrebačkog gradonačelnika, ali i nastup od Dubrovnika preko Rijeke do istoka zemlje. U DNK koalicije spada i ideja da političke probleme treba rješavati što bliže građanima. Izgradnja lokalnih podružnica bit će sada lakša, već i zato što se politički rad stranaka zastupljenih u Saboru financira iz državnog proračuna. Potom bi se temeljem rezultata na lokalnim izborima ljevica snažno etablirala na narednim parlamentarnim izborima. O otvorenosti javnog prostora govori i to da su posljednjih dana zahvaljujući učestalim gostovanjima predstavnika koalicije u mainstream medijima odjednom postali prihvaćeni lijevi pogledi na društvene probleme, dok su ekstremno desni mediji započeli uobičajenu hajku.
Bitka za novu i bolju zemlju koju najavljuju ipak će biti teška i dugotrajna. Među teškoćama je i očuvanje ideološki donekle raznorodne koalicije. Kampanja je pokazala određena razmimoilaženja unutar koalicije. Da proces postizanja unutarnjeg konsenzusa nije uvijek najlakši, upozorio je iz vlastitog iskustva u čestitarskom pismu i Luka Mesec, koordinator slovenske Levice. Međutim, ovih sedam mandata nisu samo znatan kapital, nego i ogromna odgovornost. Lijevo-zelena koalicija nije uobičajena nova politička opcija – to je povijesna šansa za izgradnju suvremenijeg i pravednijeg društva, koju bi bilo nepametno ugroziti sektašenjem s bilo koje strane. Akteri su izvjesno toga svjesni: premda se koalicija sigurno treba graditi i sazrijevati, vodstvo i aktivisti ove opcije – pokrenute ‘od nule’ – već sad su pokazali više političke vještine i razumijevanja društvene realnosti nego brojni ugledni i desetljećima prisutni političari etabliranih stranaka.
portalnovosti
