Prema rasporedu programa Hrvatske radio televizije, devetog prosinca u 17,18 sati, na Prvom programu HTV-a, moći će se pogledati emisija Manjinski mozaik: Židovski Brod – prva epizoda: kronika nastanka.
U kratkoj najavi za dvodijelnu emisiju ne spominje se ime Stribora Uzelca Schwendemanna, kolumniste SBPeriskopa, glavnog i jedinog konzultanta televizijske ekipe na čelu s autorom Mario Beganovićem. Naime, emisija je za povod i osnovu ima dvije Uzelčeve knjige o brodskim Židovima: Židovski Brod i Leksikon mrtvih. Praktički, u emisiji će Stribor kao vodič kroz povijesne prostore Broda i prohujalo vrijeme, u emisiji govoriti svoju knjigu na autentičnim lokacijama.
Stribor Uzelac Schwendemann je briljantan intelektualac, slobodan um, kritičar svega postojećeg koji povijesno-satiričnim paralelama i političkim analizama uočava i, uz pomoć svoje čuvene spisateljske vještine, dekontaminira prostore kulture, politike i ljudske slobode od nacionalističkih zagađenja, korupcijskih igara na nesreću, etabliranih, a lažnih vrijednosti u kulturi, primijenjene psihologije podvrgavanja, i sofisticiranih oblika represije. On je produktivni žurnalist (objavio je 27 knjiga) i feljtonist koji je zaslužan za obnavljanje kolektivne memorije o brodskoj prošlosti koju su činili i, od ustaškog režima u tzv NDH, istrebljeni Židovi.
Moderna društva u koje nesumnjivo spada i hrvatsko društvo, sklona su preinačiti svoju prošlost i zaboraviti problematične etape vlastite povijesti kako bi svoju krivnju i odgovornost umanjila ili čak do kraja izbrisala. Granica, smatra veliki povjesničar Ricoeur, između amnestije počinjenih zločina i amnezije kad su isti u pitanju, je veoma tanka. Svako političko tijelo, da bi zaštitilo svoj identitet, izabrat će amnestiju kao mehanizam što štiti njegovu nedjeljivost. Amnezija je samo posljedica kolektivne amnestije: ako budemo dovoljno pametni da ne kopamo dublje po vlastitoj prošlosti, sve će ostati u redu, svi smo dobri i svi smo zajedno. Mehanizam potisnutog sjećanja, međutim, ne miruje: na taj način na svjetlo javnosti izlazi ono što se sakrilo, od čega je društvo prividno amnestirano, kolaboracionizam, smaknuća, odmazde. Stribor je na sebe preuzeo zadaće sjećanja, zadaće pravde, kao nepotkupljivi slikar epohe, kao netko tko razumije povijest i kao humanist. U tom smislu, Uzelac nije neutralan, on je na strani istine koja snažno stigmatizira zaborav i ravnodušnost spram fašističkog sustava, uz pomoć vlastite sposobnosti intelektualnog prepoznavanja povijesne tragedije.
Sugeriramo stoga posjetiteljima SBPeriskopa da svakako pogledaju subotnji Manjinski mozaik.
U kratkoj najavi za dvodijelnu emisiju ne spominje se ime Stribora Uzelca Schwendemanna, kolumniste SBPeriskopa, glavnog i jedinog konzultanta televizijske ekipe na čelu s autorom Mario Beganovićem. Naime, emisija je za povod i osnovu ima dvije Uzelčeve knjige o brodskim Židovima: Židovski Brod i Leksikon mrtvih. Praktički, u emisiji će Stribor kao vodič kroz povijesne prostore Broda i prohujalo vrijeme, u emisiji govoriti svoju knjigu na autentičnim lokacijama.
Stribor Uzelac Schwendemann je briljantan intelektualac, slobodan um, kritičar svega postojećeg koji povijesno-satiričnim paralelama i političkim analizama uočava i, uz pomoć svoje čuvene spisateljske vještine, dekontaminira prostore kulture, politike i ljudske slobode od nacionalističkih zagađenja, korupcijskih igara na nesreću, etabliranih, a lažnih vrijednosti u kulturi, primijenjene psihologije podvrgavanja, i sofisticiranih oblika represije. On je produktivni žurnalist (objavio je 27 knjiga) i feljtonist koji je zaslužan za obnavljanje kolektivne memorije o brodskoj prošlosti koju su činili i, od ustaškog režima u tzv NDH, istrebljeni Židovi.
Moderna društva u koje nesumnjivo spada i hrvatsko društvo, sklona su preinačiti svoju prošlost i zaboraviti problematične etape vlastite povijesti kako bi svoju krivnju i odgovornost umanjila ili čak do kraja izbrisala. Granica, smatra veliki povjesničar Ricoeur, između amnestije počinjenih zločina i amnezije kad su isti u pitanju, je veoma tanka. Svako političko tijelo, da bi zaštitilo svoj identitet, izabrat će amnestiju kao mehanizam što štiti njegovu nedjeljivost. Amnezija je samo posljedica kolektivne amnestije: ako budemo dovoljno pametni da ne kopamo dublje po vlastitoj prošlosti, sve će ostati u redu, svi smo dobri i svi smo zajedno. Mehanizam potisnutog sjećanja, međutim, ne miruje: na taj način na svjetlo javnosti izlazi ono što se sakrilo, od čega je društvo prividno amnestirano, kolaboracionizam, smaknuća, odmazde. Stribor je na sebe preuzeo zadaće sjećanja, zadaće pravde, kao nepotkupljivi slikar epohe, kao netko tko razumije povijest i kao humanist. U tom smislu, Uzelac nije neutralan, on je na strani istine koja snažno stigmatizira zaborav i ravnodušnost spram fašističkog sustava, uz pomoć vlastite sposobnosti intelektualnog prepoznavanja povijesne tragedije.
Sugeriramo stoga posjetiteljima SBPeriskopa da svakako pogledaju subotnji Manjinski mozaik.
Manjinski mozaik: Židovski Brod - kronika nastanka
Epizoda (naslov): Židovski Brod - kronika nastanka
Danas Slavonski Brod, nekoć Brod na Savi. Mijenjalo se ime, ali ne i toplina kojom je taj grad dočekivao goste i smještao ih u svoje krilo da u njemu rastu. Bilo je tako i sa Židovima koji od sredine 19. stoljeća dolaze u grad u potrazi za poslom. Donijevši sa sobom upornost, volju i vjeru da u nepoznatom gradu mogu uspjeti, oni u nepunih sto godina ondašnji Brod na Savi razvijaju do statusa važnog gospodarskog središta Austro-Ugarske Monarhije. Gradu dodaju srednjoeuropski i građanski štih čega se i danas sa sjetom prisjećaju stari Brođani. Manjinski mozaik donosi dvodijelnu priču o mukotrpnom nastanku, ali i krvavom nestanku židovskog Broda.
Autor: Mario Beganović
Snimatelj: Damir Bednjanec
Montažerka: Vlatka Zadro
Urednik: Mario Beganović
Realizatorica: Martina Miljković
Producentica: Slavica Flanak
