Početkom veljače 2017. godine, hrvatska Predsjednica obznanila je gospodarske mjere Vladi RH, te dala potporu kurikularnoj reformi. Istina, potpora nije uvrštena u 10 gospodarskih mjera, ali ipak, iz tog dokumenta možemo iščitati:
„Što se tiče strukovnog obrazovanja i njegove usklađenosti naglašena je potpora Cjelovitoj kurikularnoj reformi te vraćanju dualnog sustava obrazovanja, po primjeru prakse Austrije i Njemačke.“
Da podsjetimo; Cjelovitu kurikularnu reformu pripremila je Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, čiji uradak od veljače 2016. godine stoji blokiran.
Evo nekoliko podataka o toj radnoj skupini, koji se mogu naći u dokumentima CKR:
Članovi ERS birani su na temelju natječaja, na koji su se zainteresirani javljali. Uz prijavu kandidati su trebali priložiti:
„životopis (poželjno u Europass formatu);
presliku diplome i potvrdu kojom dokazuju radno iskustvo;
suglasnost ravnatelja ustanove u kojoj rade za sudjelovanje u radu Stručne radne skupine;
motivacijsko pismo u kojem objašnjavaju razloge za prijavu i viđenje osobnog doprinosa kurikularnoj reformi …
osobni prijedlog viđenja poticanja i prilagodbe iskustava učenja te vrednovanja postignuća učenika s teškoćama u razvoju u okviru cjelovite kurikularne reforme ….
kontakte dviju osoba koje mogu potvrditi stručne reference.“
Pretpostavljam da su presudni bili „motivacijsko pismo…“ i „osobni prijedlog viđenje poticanja…“
Imao sam čast biti ravnatelj škole iz koje je u ERS ušla nastavnica razredne nastave, za koju mogu dokumentirati da spada u najbolje učiteljice u RH. Poznavajući njezin rad, uvjeren sam da je ERS radila najbolje od svih dosadašnjih ekipa koje su pokušale raditi na reformi. A tih pokušaja je bilo:
. Projekt za 21. stoljeće (Strugar – 2003).
. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. godine (2005.).
. HNOS (2006.)
. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2010.)
. Nacionalni okvirni kurikulum (nok, 2011.)
. Hrvatski kvalifikacijski okvir (hko) 2013/14.
. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.)
. Cjelovita kurikularna reforma (2016)
. (svi pokušaji bili su usmjereni prema definiranju ishoda učenja, razvoju
kompetencija, promjeni načina učenja i poučavanja)
I što je najbitnije, Cjelovita kurikularna reforma uvažila je sve dosadašnje pokušaje koji su rađeni upravo s ciljem da učenik postane subjekt poučavanja, a ne gradivo koje se samo gomilalo.
Ispada da do sada niti jedna stručna radna skupina nije dobro odradila svoj posao, budući da niti jedan od nabrojenih pokušaja nije proveden. Drugim riječima, mi nemamo dovoljno pametnih ljudi koji bi bili u stanju izraditi valjani dokument?
A je li baš tako????
Možda su to „kritizeri“ CKR, budući su se javili nakon objave izrađenih (55) prijedloga kurikularnih dokumenata. Pa tako možemo čitati:
„Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument, dok dosadašnja Ekspertna radna skupina smatra da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena.
Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. ( Cit:))
Kada se ne može (ili ne smije javno) napasti moguće idejno skretanje obrazovnog sustava kurikularnom reformom, od udvorničkog, poslušničkog, štreberskog, ka mislećem subjektu u školi (učenik), onda se izrađenom projektu „pronalaze“ razno razne „strašne“ zamjerke; od toga da je pisan „ zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom“ , da bi primjena dovela do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, (kao da sada brojčano dominiraju baš ti fakulteti), pa nedorečena i konfuzna zbrka ishoda, pretvaranje škole u lunapark , nedostatak odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika etc. Kritičari naglašavaju kako se može iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru, itd. itd.
Iz toga slijedi „logični“ zaključak, da „U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici“!!!!!
Na žalost, nije predložen model utvrđivanja „najbolji“, bilo „znalci“ , bilo „nastavnici“, i tko bi donosio sud o tome tko su najbolji!
Osim možda da „ kritizeri“ sami sebe proglase najboljima!.
Bojim se da je imenovanje novog Povjerenstva od 11 članova, na čelu s Dijanom Vican zapravo odbijenica kurikularne reforme. Po onoj: „Ako nešto ne želiš riješiti, imenuj povjerenstvo“. Dva puta sam uživo slušao spomenutu predsjednicu Povjerenstva, i upravo stoga se bojim da od kuriukularne reforme neće biti išta. Badava i činjenica da je „Europska komisija kurikularnu reformu nazvala pozitivnom promjenom u hrvatskom obrazovanju. U svom izvještaju za 2016., Komisija ocjenjuje da su način osmišljavanja i vođenja reforme bili vrlo produktivni zbog bottom-up pristupa, jer su u njezinoj izradi sudjelovali prvenstveno baza, učitelji i nastavnici iz škola.“
Kada sve ovo sagledamo, nameće mi se zaključak da je za stavljanje reforme u stranu kriv naš mentalitet, kojega je, među ostalima, opisao i Antun Gustav Matoš (1873. -1914), u sljedećim stihovima:
No, ima i vrlo pozitivnih primjera, koji daju makar malo nade da se ne treba miriti s „mentalitetom“ kočničara.
Investitor Nenad Bakić u srijedu (18.01.2017.) je u manje je od 24 sata uspješno proveo dio reforme obrazovanja o kojoj političari jalovo raspravljaju već više od 24 godine. Njegova kampanja na Indiegogou u rekordnom je roku prikupila više od 60 tisuća dolara potrebnih za kupnju 3600 BBC micro:bit kompleta za učenje matematike, programiranja i robotike. Zahvaljujući tome već iduće školske godine učenici šestih i sedmih razreda u 360 škola diljem Hrvatske imat će praktičnu nastavu u području STEM-a (Science, Technology, Engineering and Mathematics).
Najnovije vijesti govore da Gospodin Bakić prekida akciju jer je prikupljeno toliko novaca da se sve škole mogu opremiti BBC micro:bit kompletima, i uskoro će biti odaslane u sve osnovne škole. Netko ipak ne pristaje na „retard“ smjer.
No, to nije cjelovita kurikularna reforma: Ovim uređajima neće biti obuhvaćena cijela populacija učenika, i neki će učenici biti prikraćeni. Naime, logično je da svi nisu zainteresirani za STEM područje, a i predispozicije omogućuju samopotvrđivanje u drugim područjima, nastavnim predmetima ili odgojno obrazovnim područjima.
Zato mislim da je potrebno dići glas, ne miriti se s postojećim stanjem i cijelu javnost „razbuditi“, kako bi se reforma pokrenula.
Nekada su se za osvješćivanje puka skladale budnice, pa je i Nenad Tusk citirao stihove jedne od njih. Mala prerada poznate budnice mogla bi glasiti ovako:
„Što se tiče strukovnog obrazovanja i njegove usklađenosti naglašena je potpora Cjelovitoj kurikularnoj reformi te vraćanju dualnog sustava obrazovanja, po primjeru prakse Austrije i Njemačke.“
Da podsjetimo; Cjelovitu kurikularnu reformu pripremila je Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, čiji uradak od veljače 2016. godine stoji blokiran.
Evo nekoliko podataka o toj radnoj skupini, koji se mogu naći u dokumentima CKR:
- 436 članova stručnih radnih tijela
- 50 djelatnika MZOS, AZOO, ASOO, HCVVO kao podrška
- 218 konzultanata iz svih dijelova društva (ukupno preko 700 sudionika)
- 55 prijedloga kurikularnih dokumenata (3600 stranica)
- 647 fizičkih sastanaka i stotine online „sastanaka“
- 400 predstavljanja kurikularne reforme
Članovi ERS birani su na temelju natječaja, na koji su se zainteresirani javljali. Uz prijavu kandidati su trebali priložiti:
„životopis (poželjno u Europass formatu);
presliku diplome i potvrdu kojom dokazuju radno iskustvo;
suglasnost ravnatelja ustanove u kojoj rade za sudjelovanje u radu Stručne radne skupine;
motivacijsko pismo u kojem objašnjavaju razloge za prijavu i viđenje osobnog doprinosa kurikularnoj reformi …
osobni prijedlog viđenja poticanja i prilagodbe iskustava učenja te vrednovanja postignuća učenika s teškoćama u razvoju u okviru cjelovite kurikularne reforme ….
kontakte dviju osoba koje mogu potvrditi stručne reference.“
Pretpostavljam da su presudni bili „motivacijsko pismo…“ i „osobni prijedlog viđenje poticanja…“
Imao sam čast biti ravnatelj škole iz koje je u ERS ušla nastavnica razredne nastave, za koju mogu dokumentirati da spada u najbolje učiteljice u RH. Poznavajući njezin rad, uvjeren sam da je ERS radila najbolje od svih dosadašnjih ekipa koje su pokušale raditi na reformi. A tih pokušaja je bilo:
. Projekt za 21. stoljeće (Strugar – 2003).
. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. godine (2005.).
. HNOS (2006.)
. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
- – 2013.
. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2010.)
. Nacionalni okvirni kurikulum (nok, 2011.)
. Hrvatski kvalifikacijski okvir (hko) 2013/14.
. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.)
. Cjelovita kurikularna reforma (2016)
. (svi pokušaji bili su usmjereni prema definiranju ishoda učenja, razvoju
kompetencija, promjeni načina učenja i poučavanja)
I što je najbitnije, Cjelovita kurikularna reforma uvažila je sve dosadašnje pokušaje koji su rađeni upravo s ciljem da učenik postane subjekt poučavanja, a ne gradivo koje se samo gomilalo.
Ispada da do sada niti jedna stručna radna skupina nije dobro odradila svoj posao, budući da niti jedan od nabrojenih pokušaja nije proveden. Drugim riječima, mi nemamo dovoljno pametnih ljudi koji bi bili u stanju izraditi valjani dokument?
A je li baš tako????
Možda su to „kritizeri“ CKR, budući su se javili nakon objave izrađenih (55) prijedloga kurikularnih dokumenata. Pa tako možemo čitati:
„Stotinu stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kritičkom osvrtu na prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR) iznijeli su niz negativnih primjedaba na taj dokument, dok dosadašnja Ekspertna radna skupina smatra da reformu treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena.
Recenzije stotinu istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta i HAZU objavljene su u publikaciji Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU koje je i zatražilo te recenzije. ( Cit:))
Kada se ne može (ili ne smije javno) napasti moguće idejno skretanje obrazovnog sustava kurikularnom reformom, od udvorničkog, poslušničkog, štreberskog, ka mislećem subjektu u školi (učenik), onda se izrađenom projektu „pronalaze“ razno razne „strašne“ zamjerke; od toga da je pisan „ zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom“ , da bi primjena dovela do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, (kao da sada brojčano dominiraju baš ti fakulteti), pa nedorečena i konfuzna zbrka ishoda, pretvaranje škole u lunapark , nedostatak odgojne i etičke dimenzije poučavanja povijesti koje razvijaju i oblikuju etičke norme učenika etc. Kritičari naglašavaju kako se može iščitati da je termin "prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan "materijalističkom" svjetonazoru, itd. itd.
Iz toga slijedi „logični“ zaključak, da „U reformu moraju nužno biti uključeni najbolji znalci i stručnjaci te nastavnici“!!!!!
Na žalost, nije predložen model utvrđivanja „najbolji“, bilo „znalci“ , bilo „nastavnici“, i tko bi donosio sud o tome tko su najbolji!
Osim možda da „ kritizeri“ sami sebe proglase najboljima!.
Bojim se da je imenovanje novog Povjerenstva od 11 članova, na čelu s Dijanom Vican zapravo odbijenica kurikularne reforme. Po onoj: „Ako nešto ne želiš riješiti, imenuj povjerenstvo“. Dva puta sam uživo slušao spomenutu predsjednicu Povjerenstva, i upravo stoga se bojim da od kuriukularne reforme neće biti išta. Badava i činjenica da je „Europska komisija kurikularnu reformu nazvala pozitivnom promjenom u hrvatskom obrazovanju. U svom izvještaju za 2016., Komisija ocjenjuje da su način osmišljavanja i vođenja reforme bili vrlo produktivni zbog bottom-up pristupa, jer su u njezinoj izradi sudjelovali prvenstveno baza, učitelji i nastavnici iz škola.“
Kada sve ovo sagledamo, nameće mi se zaključak da je za stavljanje reforme u stranu kriv naš mentalitet, kojega je, među ostalima, opisao i Antun Gustav Matoš (1873. -1914), u sljedećim stihovima:
STARA PJESMA
O, ta uska varoš, o ti uski ljudi,
O, taj puk što dnevno veći slijepac biva,
O, te šuplje glave, o, te šuplje grudi,
Pa ta svakidašnja glupa perspektiva!
Čemu iskren razum koji zdravo sudi,
Čemu polet duše i srce koje sniva,
Čemu žar, slobodu i pravdu kada žudi,
Usred kukavica čemu krepost diva?
Među narodima mi Hrvati sada
Jesmo zadnji, robovi bez vlasti,
Osuđeni pasti i propasti bez časti.
Domovino moja, tvoje sunce pada,
Ni umrijeti za te Hrvat snage nema,
Dok nam stranac, majko, tihu propast sprema.
No, ima i vrlo pozitivnih primjera, koji daju makar malo nade da se ne treba miriti s „mentalitetom“ kočničara.
Investitor Nenad Bakić u srijedu (18.01.2017.) je u manje je od 24 sata uspješno proveo dio reforme obrazovanja o kojoj političari jalovo raspravljaju već više od 24 godine. Njegova kampanja na Indiegogou u rekordnom je roku prikupila više od 60 tisuća dolara potrebnih za kupnju 3600 BBC micro:bit kompleta za učenje matematike, programiranja i robotike. Zahvaljujući tome već iduće školske godine učenici šestih i sedmih razreda u 360 škola diljem Hrvatske imat će praktičnu nastavu u području STEM-a (Science, Technology, Engineering and Mathematics).
Najnovije vijesti govore da Gospodin Bakić prekida akciju jer je prikupljeno toliko novaca da se sve škole mogu opremiti BBC micro:bit kompletima, i uskoro će biti odaslane u sve osnovne škole. Netko ipak ne pristaje na „retard“ smjer.
No, to nije cjelovita kurikularna reforma: Ovim uređajima neće biti obuhvaćena cijela populacija učenika, i neki će učenici biti prikraćeni. Naime, logično je da svi nisu zainteresirani za STEM područje, a i predispozicije omogućuju samopotvrđivanje u drugim područjima, nastavnim predmetima ili odgojno obrazovnim područjima.
Zato mislim da je potrebno dići glas, ne miriti se s postojećim stanjem i cijelu javnost „razbuditi“, kako bi se reforma pokrenula.
Nekada su se za osvješćivanje puka skladale budnice, pa je i Nenad Tusk citirao stihove jedne od njih. Mala prerada poznate budnice mogla bi glasiti ovako:
Još Reforma ni propala
Još reforma ni propala dok mi živimo,
Dobri ljudi je pomažu, mi ih slijedimo!
Reformi se vlast protivi, jer joj ne treba
Progresivna, poduzetna mladež hrvatska!
Hura, nek' se bori i reformu provodi!
Za reformu sad je vrijeme da se provede
Zaostalost i štrebanje neka prestane!
Pomozimo našim mladim da se okrenu
Od prošlosti i mitova prema progresu!
Hura, nek' se bori i reformu provodi!
Oj Hrvati braćo mila, morate znati
Bez reforme i bez znanja ćemo nestati!
Borimo se za reformu kao da je rat
Samo tako Lijepa naša će se razvijat!
Hura, nek' se bori i reformu provodi!
