Više od polovice stanovnika Velike Britanije smatra da je izbijanje pandemije povećalo društvenu nejednakost u proteklih nekoliko mjeseci, prema istraživanju koje je provela vladina nezavisna Komisija za socijalnu mobilnost. Konkretno, 56% ispitanika smatra da se društvena nejednakost povećala tijekom pandemije, jedna četvrtina ispitanika da je nejednakost ostala na istoj razini, 16% nije bilo sigurno, a samo 3% smatra da se nejednakost smanjila.
U komentaru rezultata istraživanja, provedenog online ovog siječnja na reprezentativnom uzorku od 4.693 ispitanika/ica, Komisija za socijalnu mobilnost istaknula je da su ovi rezultati u skladu s rastućim dokazima o tome da je pandemije najteže pogodila najranjivije članove društva. Aspekti u kojima je porast nejednakosti osjetan su pristup radu, životni standard, zdravlje i pristup online školovanju. Još jedan mogući pokazatelj porasta nejednakosti u UK-u je i podatak o tome da je ove godine, nakon što je godinama bio stabilan, zabilježen porast udjela ispitanika koji su izjavili da financijski stoje puno lošije ili puno bolje nego prije 10 godina. Istraživači su u komentaru ovog nalaza napisali da nije moguće iz ovog istraživanja govoriti sa sigurnošću o tome da je ova dramatična promjena percepcije ispitanika o njihovom financijskom stanju rezultat izbijanja pandemije. Međutim, ne bi bilo sasvim ludo dovesti to dvoje u vezu s obzirom na to da su tijekom pandemije najviše stradali, odnosno najčešće ostajali bez posla, radnici s nižom razinom obrazovanja i radnici s niskim prihodima.
Ovo istraživanje nadovezuje se i na ono o društvenom utjecaju pandemije na na razini Europske unije, prema kojemu se udio stanovnika EU koji prijavljuju financijske poteškoće lagano povećao u 2020. u odnosu na 2019. godinu – u svibnju 2020. 13,7% stanovništva izjavilo je da su morali osloniti na ušteđevinu ili ući u dug da bi podmirili svoje osnovne životne troškove, što je povećanje od 1,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. K tome, financijske poteškoće povećale su se naviše za osobe s niskim prihodima – u svibnju 2020., 23,3% osoba u najnižem kvartilu prihoda prijavilo je financijske poteškoće (+2 postotna boda u odnosu na prošlu godinu) u odnosu na 7,6% osoba u najvišem kvartilu distribucije prihoda (+1 postotni bod u odnosu na prošlu godinu).
Aktualna pandemija mogla bi rezultirati još većim povećanjem nejednakosti u usporedbi s drugim epidemijama u 21. stoljeću, ukoliko se ne uvedu politike i mjere koje bi zaštitile najugroženije društvene skupine. Kao što smo pisali, prema istraživanju utjecaja većih epidemija 21. stoljeća na distribuciju prihoda, sve veće epidemije ovog stoljeća povećale su razlike u prihodima između najsiromašnijih i najbogatijih i povećale nezaposlenost osoba s nižom razinom obrazovanja i nižim prihodima. Prema autorima navedenog istraživanja, nije samo pandemija ta koja izravno povećava nejednakost, već i mjere koje se uvode za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije imaju regresivne učinke, odnosno dodatno povećavaju nejednakost između osoba s nižim i višim prihodima.
bilten
