[caption id="attachment_122784" align="alignnone" width="460"] S jučerašnje koferencije za medije Foto: Brodportal[/caption]
Na službenoj Internet stranici Državnog zavoda za statistiku 2. studenog objavljeni su novi alarmantni podatci o razmjerima demografskog propadanja Hrvatske. U kategoriji velikih gradova, iznad 35.000 stanovnika, Slavonski Brod je, nakon Siska, imao najveći pad broja stanovnika. Od 2011. pa do kraja 2017. godine Slavonski Brod je izgubio 4.774 stanovnika. Nažalost stvarno stanje je još gore jer se u odseljene građane ubrajaju samo oni koji su odjavili svoje prebivalište. Slavonski Brod više nije sedmi najveći grad u Hrvatskoj. Pali smo na osmo mjesto iza grada Pule. Posebno je zabrinjavajuće što je iseljavanje iz Slavonskog Broda u 2017. godini dosegnulo svoj vrhunac. Tijekom 2017. godine iz grada se odselilo 1956 građana i to ne računajući one koji nisu odjavili prebivalište. Uzmemo li u obzir i negativno prirodno kretanje i razliku broja doseljenih i odseljenih građana, broj stanovnika Slavonskog Broda u 2017. godini smanjio se za 1.455 stanovnika. Od 2005. godine, kada je aktualni gradonačelnik preuzeo vlast, pa do kraja 2017. godine iz Slavonskog Broda se odselilo čak 15.166 građana! U tom periodu, na razlici broja doseljenih i odseljenih građana, Slavonski Brod se smanjio za 5.198 stanovnika, ali ne računajući građane koji nisu odjavili svoje prebivalište.
Uzroci iseljavanja su svima dobro poznati. Možda ih je najbolje objasnio predsjednik uprave jedne velike austrijske banke prilikom jedne posjete Hrvatskoj. Tom prigodom je za novinare izjavio da mu nije jasno od čega mi Hrvati uopće živimo kada skoro ništa ne proizvodimo. Iseljavanje stanovništva ne pogađa sve gradove jednako. Najgore prolaze gradovi u kojima se gradska gospodarska politika svodi na kukanje, prebacivanje odgovornosti te na uzaludno čekanje stranih investitora koji bi nas trebali doći spasiti od samih sebe i vlastite nesposobnosti da pokrenemo gospodarski razvoj. Slavonski Brod je primjer takve pasivne sredine koja propada unatoč velikim neiskorištenim razvojnim potencijalima. Zašto je Slavonski Brod u periodu od 2011. pa do kraja 2017. godine izgubio čak 4.774 stanovnika, a Varaždin gotovo pet puta manje stanovnika? Zato što Varaždin ima 6.500 radnih mjesta više nego Slavonski Brod i velike razvojne projekte s izravnim učinkom na razvoj gospodarstva koji građanima otvaraju egzistencijalnu perspektivu.
Kad propadaju gradovi onda propada čitava država jer jedino gradovi i njihove gradske regije imaju sposobnost pokrenuti razvoj. U ekonomiji postoji pravilo da gradovi propadaju kad izgube sposobnost da uvozne proizvode nadomještaju vlastitom proizvodnjom koja im omogućuje razmjenu dobara i usluga s drugim gradovima na podjednakom stupnju razvoja. Sposobnost razvoja novih međunarodno konkurentnih proizvoda izgubili smo zbog zanemarivanja gospodarstva, znanosti i visokog obrazovanja. Grad Slavonski Brod u proteklih 13 godina u sportske projekte uložio je 130 milijuna kuna, a da za sve to vrijeme nije stvorio uvjete za razvoj gospodarstva. Posljedice takve nerazvojne politike su nam stigle na naplatu. Tijekom 2017. godine broj zaposlenih u Slavonskom Brodu smanjio se za 157 osoba, a u isto vrijeme u Novoj Gradiški se povećao za 461 osobu. Državni porezi su jednaki u oba grada, ali ne i gradski prioriteti. Dok se u Novoj Gradiški grade novi proizvodni pogoni i pripremaju veliki gospodarski razvojni projekti u Brodu se nastavlja sa šminkanjem grada i bježanjem od stvarnosti.
Naša nezavisna lista ima konkretne prijedloge kako pokrenuti razvoj gospodarstva i time usporiti i zaustaviti iseljavanje stanovništva o čemu ćemo govoriti na budućim medijskim konferencijama. Za egzodus stanovništva odgovorne su državna, županijska i gradska vlast, ali i građani koji već godinama biraju iste političare koji su nas i doveli u ovakvu situaciju te svi oni koji ne izlaze na izbore. Egzodus stanovništva iz Hrvatske stoga mogu zaustaviti jedino savjesni građani izlaskom na izbore i glasanjem za promjene.
Osim subjektivnog osjećaja da rapidno propadamo ovo su dokazi da je to zaista tako jer su ovo podatci sa službenih državnih stranica koje svi građani mogu pogledati i sami se uvjeriti.
Dakle, prema podatcima HZMO-a Slavonski Brod je na kraju 2016. godine imao ukupno 24.994 zaposlena, a na kraju 2017. godine 24.837 zaposlenih. To je pad od 157 zaposlenih. U istom tom periodu Nova Gradiška je krajem 2016. godine imala 3.884 zaposlena, a krajem 2017. godine 4.345 zaposlenih. To je rast za 461 osobu, tj. za 11.87%.
Prema podatcima HZMO-a Varaždin je 31.10.2018. godine imao ukupno 32.340 zaposlenih, a Slavonski Brod 25.725 zaposlenih. Varaždin trenutno ima 6.615 zaposlenih više nego Slavonski Brod.
Evo u čemu je razlika između velike zaostalosti u usporedbi s gradovima koji se razvijaju. U Varaždinu imaju Tehnološki park osnovan još 2005. godine koji je potpuno popunjen tvrtkama. Stoga su izradili projekt proširenja Tehnološkog parka za još 4000 m2. Za projekt vrijedan 17 milijuna kuna dobili su novac iz EU fondova. Radovi na izgradnji kreću u veljači 2019. godine, a završetak radova je planiran za srpanj 2020. godine. U dograđenom dijelu će biti mjesta za 45 tvrtki s 250 do 300 novozaposlenih. Trenutno sedam zainteresiranih tvrtki čeka na ulazak u Tehnološki park. Od svog osnivanja u Tehnološkom parku je stvoreno 700 novih radnih mjesta. U planu je i širenje Tehnološkog parka na restoran odseljenog Varteksa, a u perspektivi i izgradnja potpuno novog golemog Tehnološkog parka s centrom kompetencija za obnovljive izvore energije. Varaždin priprema i projekt Inkubatora za kreativne industrije koji bi trebao biti u zgradi bivšeg kina „Dom“. Uz sve to planira se i izgradnja nove zgrade Fakulteta organizacije i informatike vrijedne oko 250 milijuna kuna. Za razliku od Slavonskog Broda Varaždin svojim poduzetnicima daje bespovratne potpore. Kao nezavisne vijećnice pri donošenju proračuna za 2018.godinu amandmanima smo tražile preko tri milijuna kuna za poduzetnike no Gradonačelnik i vladajuća većina su to sve odbili. Dok je Grad Varaždin u odnosu na 2016. Godinu čak šest puta povećao izdavanja za Poduzetnički fond Grada Varaždina pa je on sa 196.000 kn u 2016. godini narastao na 1.286.000 kn u 2018. godini. Na javni natječaj Grada Varaždina za dodjelu bespovratnih sredstava ove godine prijavila su se ukupno 192 trgovačka društva i obrta.
U Industrijskom parku Nova Gradiška trenutno se grade novi proizvodni pogoni tvrtki Klimaoprema (vrijedan 100 milijuna kuna) i Aminolabs Atlantic. U isto vrijeme u Slavonskom Brodu se u pustoj poduzetničkoj zoni na Bjelišu, koja je poduzetnicima potpuno neprivlačna, vrše arheološka iskapanja. Nova Gradiška je pripremila i projekt Tehnološkog inkubatora vrijedan 23.2 milijuna kuna, a čekaju i na rezultate natječaja za EU sredstva za izgradnju Centra kompetencija za napredno inženjerstvo vrijedan 108 milijuna kuna. Grad je pripremio i projektnu dokumentaciju za studentski kampus, a u planu je i pokretanje studija informatike. Nova Gradiška vodi i pregovore s državom o darovanju državnog zemljišta za proširenje Industrijskog parka za još 60 hektara čime bi narastao na ukupno 142 hektara površine.
Zašto drugi gradovi mogu, a naš Brod ne može?
Drage Brođenke i Brođani to ovisi o nama samima! Vi ste ti koji imate pravo glasa i snagu preokrenuti dosad lošu nerazvojnu politiku u grad razvoja jer Slavonski Brod ima taj potencijal . Uzdamo se u vas!
Egzodus stanovništva iz Hrvatske mogu zaustaviti jedino građani na izborima
Na službenoj Internet stranici Državnog zavoda za statistiku 2. studenog objavljeni su novi alarmantni podatci o razmjerima demografskog propadanja Hrvatske. U kategoriji velikih gradova, iznad 35.000 stanovnika, Slavonski Brod je, nakon Siska, imao najveći pad broja stanovnika. Od 2011. pa do kraja 2017. godine Slavonski Brod je izgubio 4.774 stanovnika. Nažalost stvarno stanje je još gore jer se u odseljene građane ubrajaju samo oni koji su odjavili svoje prebivalište. Slavonski Brod više nije sedmi najveći grad u Hrvatskoj. Pali smo na osmo mjesto iza grada Pule. Posebno je zabrinjavajuće što je iseljavanje iz Slavonskog Broda u 2017. godini dosegnulo svoj vrhunac. Tijekom 2017. godine iz grada se odselilo 1956 građana i to ne računajući one koji nisu odjavili prebivalište. Uzmemo li u obzir i negativno prirodno kretanje i razliku broja doseljenih i odseljenih građana, broj stanovnika Slavonskog Broda u 2017. godini smanjio se za 1.455 stanovnika. Od 2005. godine, kada je aktualni gradonačelnik preuzeo vlast, pa do kraja 2017. godine iz Slavonskog Broda se odselilo čak 15.166 građana! U tom periodu, na razlici broja doseljenih i odseljenih građana, Slavonski Brod se smanjio za 5.198 stanovnika, ali ne računajući građane koji nisu odjavili svoje prebivalište.
Uzroci iseljavanja su svima dobro poznati. Možda ih je najbolje objasnio predsjednik uprave jedne velike austrijske banke prilikom jedne posjete Hrvatskoj. Tom prigodom je za novinare izjavio da mu nije jasno od čega mi Hrvati uopće živimo kada skoro ništa ne proizvodimo. Iseljavanje stanovništva ne pogađa sve gradove jednako. Najgore prolaze gradovi u kojima se gradska gospodarska politika svodi na kukanje, prebacivanje odgovornosti te na uzaludno čekanje stranih investitora koji bi nas trebali doći spasiti od samih sebe i vlastite nesposobnosti da pokrenemo gospodarski razvoj. Slavonski Brod je primjer takve pasivne sredine koja propada unatoč velikim neiskorištenim razvojnim potencijalima. Zašto je Slavonski Brod u periodu od 2011. pa do kraja 2017. godine izgubio čak 4.774 stanovnika, a Varaždin gotovo pet puta manje stanovnika? Zato što Varaždin ima 6.500 radnih mjesta više nego Slavonski Brod i velike razvojne projekte s izravnim učinkom na razvoj gospodarstva koji građanima otvaraju egzistencijalnu perspektivu.
Kad propadaju gradovi onda propada čitava država jer jedino gradovi i njihove gradske regije imaju sposobnost pokrenuti razvoj. U ekonomiji postoji pravilo da gradovi propadaju kad izgube sposobnost da uvozne proizvode nadomještaju vlastitom proizvodnjom koja im omogućuje razmjenu dobara i usluga s drugim gradovima na podjednakom stupnju razvoja. Sposobnost razvoja novih međunarodno konkurentnih proizvoda izgubili smo zbog zanemarivanja gospodarstva, znanosti i visokog obrazovanja. Grad Slavonski Brod u proteklih 13 godina u sportske projekte uložio je 130 milijuna kuna, a da za sve to vrijeme nije stvorio uvjete za razvoj gospodarstva. Posljedice takve nerazvojne politike su nam stigle na naplatu. Tijekom 2017. godine broj zaposlenih u Slavonskom Brodu smanjio se za 157 osoba, a u isto vrijeme u Novoj Gradiški se povećao za 461 osobu. Državni porezi su jednaki u oba grada, ali ne i gradski prioriteti. Dok se u Novoj Gradiški grade novi proizvodni pogoni i pripremaju veliki gospodarski razvojni projekti u Brodu se nastavlja sa šminkanjem grada i bježanjem od stvarnosti.
Naša nezavisna lista ima konkretne prijedloge kako pokrenuti razvoj gospodarstva i time usporiti i zaustaviti iseljavanje stanovništva o čemu ćemo govoriti na budućim medijskim konferencijama. Za egzodus stanovništva odgovorne su državna, županijska i gradska vlast, ali i građani koji već godinama biraju iste političare koji su nas i doveli u ovakvu situaciju te svi oni koji ne izlaze na izbore. Egzodus stanovništva iz Hrvatske stoga mogu zaustaviti jedino savjesni građani izlaskom na izbore i glasanjem za promjene.
Vijećnica Karmen detaljno je pojasnila.
Osim subjektivnog osjećaja da rapidno propadamo ovo su dokazi da je to zaista tako jer su ovo podatci sa službenih državnih stranica koje svi građani mogu pogledati i sami se uvjeriti.
Dakle, prema podatcima HZMO-a Slavonski Brod je na kraju 2016. godine imao ukupno 24.994 zaposlena, a na kraju 2017. godine 24.837 zaposlenih. To je pad od 157 zaposlenih. U istom tom periodu Nova Gradiška je krajem 2016. godine imala 3.884 zaposlena, a krajem 2017. godine 4.345 zaposlenih. To je rast za 461 osobu, tj. za 11.87%.
Prema podatcima HZMO-a Varaždin je 31.10.2018. godine imao ukupno 32.340 zaposlenih, a Slavonski Brod 25.725 zaposlenih. Varaždin trenutno ima 6.615 zaposlenih više nego Slavonski Brod.
Evo u čemu je razlika između velike zaostalosti u usporedbi s gradovima koji se razvijaju. U Varaždinu imaju Tehnološki park osnovan još 2005. godine koji je potpuno popunjen tvrtkama. Stoga su izradili projekt proširenja Tehnološkog parka za još 4000 m2. Za projekt vrijedan 17 milijuna kuna dobili su novac iz EU fondova. Radovi na izgradnji kreću u veljači 2019. godine, a završetak radova je planiran za srpanj 2020. godine. U dograđenom dijelu će biti mjesta za 45 tvrtki s 250 do 300 novozaposlenih. Trenutno sedam zainteresiranih tvrtki čeka na ulazak u Tehnološki park. Od svog osnivanja u Tehnološkom parku je stvoreno 700 novih radnih mjesta. U planu je i širenje Tehnološkog parka na restoran odseljenog Varteksa, a u perspektivi i izgradnja potpuno novog golemog Tehnološkog parka s centrom kompetencija za obnovljive izvore energije. Varaždin priprema i projekt Inkubatora za kreativne industrije koji bi trebao biti u zgradi bivšeg kina „Dom“. Uz sve to planira se i izgradnja nove zgrade Fakulteta organizacije i informatike vrijedne oko 250 milijuna kuna. Za razliku od Slavonskog Broda Varaždin svojim poduzetnicima daje bespovratne potpore. Kao nezavisne vijećnice pri donošenju proračuna za 2018.godinu amandmanima smo tražile preko tri milijuna kuna za poduzetnike no Gradonačelnik i vladajuća većina su to sve odbili. Dok je Grad Varaždin u odnosu na 2016. Godinu čak šest puta povećao izdavanja za Poduzetnički fond Grada Varaždina pa je on sa 196.000 kn u 2016. godini narastao na 1.286.000 kn u 2018. godini. Na javni natječaj Grada Varaždina za dodjelu bespovratnih sredstava ove godine prijavila su se ukupno 192 trgovačka društva i obrta.
U Industrijskom parku Nova Gradiška trenutno se grade novi proizvodni pogoni tvrtki Klimaoprema (vrijedan 100 milijuna kuna) i Aminolabs Atlantic. U isto vrijeme u Slavonskom Brodu se u pustoj poduzetničkoj zoni na Bjelišu, koja je poduzetnicima potpuno neprivlačna, vrše arheološka iskapanja. Nova Gradiška je pripremila i projekt Tehnološkog inkubatora vrijedan 23.2 milijuna kuna, a čekaju i na rezultate natječaja za EU sredstva za izgradnju Centra kompetencija za napredno inženjerstvo vrijedan 108 milijuna kuna. Grad je pripremio i projektnu dokumentaciju za studentski kampus, a u planu je i pokretanje studija informatike. Nova Gradiška vodi i pregovore s državom o darovanju državnog zemljišta za proširenje Industrijskog parka za još 60 hektara čime bi narastao na ukupno 142 hektara površine.
Zašto drugi gradovi mogu, a naš Brod ne može?
Drage Brođenke i Brođani to ovisi o nama samima! Vi ste ti koji imate pravo glasa i snagu preokrenuti dosad lošu nerazvojnu politiku u grad razvoja jer Slavonski Brod ima taj potencijal . Uzdamo se u vas!
